Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je direktive o izmjeni sporazuma o vojno-tehničkoj saradnji s Kazahstanom i Uzbekistanom, što bi potencijalno moglo otvoriti vrata dubljim odbrambenim vezama s dvije centralnoazijske države.
Dok zapadne sankcije i ukrajinski napadi dugog dometa opterećuju rusku vojnu industriju, ovaj potez mogao bi signalizirati da Moskva nastoji premjestiti dijelove svoje vojno-industrijske baze kako bi smanjila ranjivost na napade.
Nakon što je Putin prošlog mjeseca potpisao direktive, Kremlj nije rekao koje promjene traži u sporazumima, koji pokrivaju logistiku i održavanje oružja i vojne opreme te druge oblike odbrambene saradnje.
Od stupanja na snagu sporazuma s Kazahstanom 2015., nakon potpisivanja u Moskvi 2013., Astana je nabavila niz ruske vojne opreme, uključujući borbene avione, helikoptere i sisteme protivvazdušne odbrane.
Slično tome, sporazum s Uzbekistanom iz 2016. proširio je vojno-tehničku saradnju između dvije zemlje, a Taškent je nabavio ruske borbene helikoptere, oklopne transportere i taktičke dronove.
'Kremlj je u teškoj poziciji'
Jermek Seitbatal, kazahstanski vojni analitičar specijalizovan za pitanja odbrane i sigurnosti, rekao je da tajming odražava rastući međunarodni pritisak na Moskvu.
"Vjerujem da je Kremlj u teškoj poziciji", rekao je Seitbatal. "21. paket sankcija [EU] je na vidiku. Nije bilo značajnih uspjeha na bojnom polju... a istovremeno Evropska unija i Sjedinjene Države... povećavaju nivo pomoći Ukrajini."
Prema Seitbatalu, još jedan izvor pritiska dolazi od pojačane ukrajinske kampanje bespilotnih letjelica dugog dometa, za koju je rekao da remeti ruski domaći vojni lanac snabdijevanja i naglašava potrebu Moskve da uspostavi proizvodne pogone dalje od fronta.
"Ovo se može kvalifikovati kao pokušaj stabilizacije ruskog vojno-industrijskog kompleksa širenjem njegove baze u susjedne zemlje koje se nalaze izvan borbenih zona", rekao je Seitbatal.
Čitajte:
Kazahstanci vagaju između ruskih trgovaca i neutralnog stava o ratu u UkrajiniGeografska udaljenost od Rusije bila bi strateška prednost, rekao je Derek Bisaccio, vojni analitičar u Forecast Internationalu, za Azattyq Asia Radija Slobodna Evropa koja pokriva Centralnu Aziju.
"Sve što mogu pokrenuti na teritoriji druge zemlje samo će zakomplikovati operacije za Ukrajinu. Mislim da je Ukrajina svakako postala smjelija u svojim operacijama, ali neće htjeti pokretati napade dronovima na teritoriju Kazahstana. To bi se tamo smatralo ozbiljnom eskalacijom, a to nije nešto što bi Ukrajinci htjeli učiniti. Mislim da Rusija to zna", rekao je.
Kazahstan i Uzbekistan trenutno su domaćini ključnih postrojenja koja pružaju servis održavanja i modernizacije ruske vojne opreme. Ključna mjesta uključuju kazahstanski Semey Engineering, koji radi na oklopnim vozilima, i Vazduhoplovni remontni pogon u Almatiju, koji je specijalizovan za remont helikoptera. Uzbekistanski Vazduhoplovni remontni pogon Čirčik takođe servisira vojne avione sovjetskog dizajna.
Sovjetski slom
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Rusija je nastojala očuvati svoj vojni uticaj nad novonastalim nezavisnim državama Centrlne Azije putem bilateralnih sporazuma i Organizacije kolektivne sigurnosti (ODKPS) pod vodstvom Rusije, osnovane 1992. godine. Blok je pomogao u održavanju vezanosti vojske regije s Moskvom kroz zajedničke vježbe, prodaju oružja i vojno-tehničku saradnju, a istovremeno je služio kao ruska protuteža NATO savezu u postsovjetskom prostoru.
Vojni odnosi Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana s Rusijom usko su isprepleteni s ODKPS-om. Uzbekistan ima veću stratešku autonomiju, izašavši iz Saveza 2012. godine kako bi svoje vojne odnose s Moskvom upravljao isključivo bilateralnim sporazumima.
Čitajte:
Zemlje Centralne Azije suočavaju se s nestašicama goriva zbog pada ruskog izvoza nafteOdbrambeni analitičar Seitbatal rekao je da Moskva sada možda nastoji da prevaziđe svoju tradicionalnu ulogu dobavljača vojne opreme i rezervnih dijelova.
"Prema postojećim sporazumima, Moskva je možda bila nezadovoljna konceptom jednosmjerne saradnje. Drugim riječima, prodaje oružje i vojnu opremu, kao i rezervne dijelove i ograničenu modernizaciju, državama članicama ODKB-a, dok se od njih očekuje samo da plate i pridržavaju se pravila suzdržavanjem od kupovine drugih vrsta oružja od zemalja izvan ODKB-a."
Nije jasno žele li zemlje u Centrlnoj Aziji, naročito Kazahstan i Uzbekistan, uopšte pojačane i recipročne vojne veze s Rusijom.
Kazahstansko ministarstvo odbrane, odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa o vojno-tehničkom sporazumu s Rusijom, reklo je da takva pitanja i dalje razmatraju nadležna državna tijela i odbilo je raspravljati o sadržaju predloženih amandmana.
Ministarstvo je dodalo da će se svi sporazumi ili protokoli koji se na kraju usvoje provoditi "u strogom skladu sa zakonodavstvom Republike Kazahstan".
Uzbekistansko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev RSE za komentar.
Čitajte:
Rusija preko obrazovanja želi da održi uticaj u Centralnoj AzijiSkrivena agenda?
Pavel Baev, politolog i profesor istraživanja na Institutu za istraživanje mira u Oslu (PRIO), dovodi u pitanje imaju li Kazahstan i Uzbekistan puno razloga za produbljivanje vojno-tehničkih veza s Moskvom, posebno s obzirom na rastuću sposobnost Ukrajine da prodre u rusku protivazdušnu odbranu i napadne vojnu, industrijsku i energetsku infrastrukturu duboko u zemlji.
Ukrajinske sposobnosti napada na daljinu značajno su se proširile tokom rata, a Kijev sada može dostići ciljeve stotinama ili čak više od 1.000 kilometara od fronta.
"Činjenica je da se nešto već dramatično promijenilo. Ruski sistemi protivvazdušne odbrane pokazali su se epskim neuspjehom, tako da za susjede saradnja u ovoj sferi sada nema puno smisla", rekao je.
Čitajte:
Centralna Azija se pojavljuje kao strateški energetski igrač u jeku naftne krizeBaev je dodao da bi Kazahstan i Uzbekistan jednostavno mogli odbiti ponovno otvaranje sporazuma ili produžiti pregovore.
"Nijansi može biti mnogo, ali jasan signal da ne vide potrebu za ponovnim pregovorima sasvim je moguć. Zanimljivo je pitanje mogu li koordinirati zajednički odgovor", rekao je.
Dodao je da bi odgađanje pregovora bilo lakše kada bi Kazahstan i Uzbekistan djelovali zajedno.
Na pitanje bi li udovoljavanje zahtjevima Moskve moglo izložiti Kazahstan i Uzbekistan potencijalnim zapadnim sankcijama, Baev je rekao da bi to mogao biti dio računice Kremlja.
"To bi mogla biti skrivena agenda u Putinovoj instrukciji i on bi ih mogao pokušati razdvojiti igrajući na tu razliku, budući da je Kazahstan član ODKB-a", rekao je Baev. "Međutim, u potpunosti je u njihovom interesu, kao i u njihovoj moći, da razbiju njegov ne baš pametan plan".