Kao jedina centralnoazijska zemlja sa kopnenom granicom sa Rusijom, Kazahstan je često smatran ekonomskim mlađim bratom Moskve. Sada, veliki brat traži pomoć.
Mjeseci ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu te onlajn prodavnice duboko u Rusiji, podstakli su pokušaje da se potraži pomoć premještanjem nekih ruskih postrojenja unutar Kazahstana, koji je pokušao da uravnoteži svoje veze sa Moskvom sa željom da ostane neutralan kada dođe do najsmrtonosnijeg i najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija.
Usred krize, koja je izazvala nestašicu goriva u mnogim dijelovima Rusije, Moskva je pokrenula pregovore sa Astanom o rafinisanju ruske sirove nafte u kazahstanskim postrojenjima.
U međuvremenu, Wildberries, najveći ruski onlajn prodavac, tražio je skladišni prostor u Kazahstanu nakon što je više od desetak njegovih skladišta širom zemlje pogođeno, što ga je primoralo da traži prostor negdje drugdje.
Ministar trgovine i integracija Kazahstana Arman Šakalijev nedavno je potvrdio da će 260.000 kvadratnih metara skladišnih kapaciteta za kompaniju biti izgrađeno u Kazahstanu kao dio dugoročnog projekta širenja.
"Od početka potpune invazije Rusije na Ukrajinu, Astana je dosljedno pokušavala da održi ravnotežu između bliskih ekonomskih i političkih veza sa Rusijom i izbjegavanja koraka koji bi je mogli direktno uvući u sukob Rusije sa Zapadom ili potkopati njen suverenitet", rekao je za Radio Slobodna EVropa Temur Amurov, saradnik u Carnegie centru za Rusiju i Evroaziju.
Rekao je da, iako bi preseljenje ruskih kompanija u Kazahstan dodalo još jedan sloj složenosti, "Astana je svesna rizika povezanih sa tim da postane platforma za aktivnosti koje pomažu Rusiji da ublaži posljedice rata ili zapadnih ograničenja."
"Očekujem da će kazahstanska vlada nastaviti sa svojim sadašnjim pristupom: malo je vjerovatno da će u potpunosti odbaciti ruske trgovce, ali će pokušati da pažljivo upravlja takvom saradnjom, od slučaja do slučaja, uz istovremeno signaliziranje da Kazahstan ostaje posvećen svojoj multivektorskoj spoljnoj politici i nezavisnom donošenju odluka."
Fokus Zapada na Centralnu Aziju
Od 2023. godine, zapadne zemlje su se okrenule ka Centralnoj Aziji, pokušavajući da iskoriste ekonomski i politički prozor koji je otvorila ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Iako su vlade Centralne Azije održavale jake veze sa Moskvom, takođe su ubrzale svoje napore da diverzifikuju odnose sa drugim zemljama.
Rusija, i ruske firme, razmatraju premještanje pogona u nekoliko zemalja u regionu, ali Kazahstan, koji dijeli najdužu kontinuiranu međunarodnu kopnenu granicu na svijetu, koja se proteže na oko 7.644 kilometra, postao je glavna meta.
Upravo u tome leži problem: Kazahstan bi imao koristi od povećane saradnje.
Ovo je posebno važno s obzirom na to da su ukrajinski napadi onesposobili ključne ruske operacije rafinerija koje koriste kazahstanske naftne kompanije, koje izvoze većinu proizvodnje zemlje u Rusiju preko Kaspijskog konzorcijuma za cjevovod (KTK). KTK je nekoliko puta bio onesposobljen napadima tokom rata.
Ali, kaže kazahstanski ekonomista Ajdar Alibajev, povećana saradnja takođe predstavlja potencijalnu prijetnju kazahstanskoj ekonomiji. Iako isključuje rizik od direktnih napada Ukrajine na Kazahstan, on ne isključuje mogućnost distribucije vojnih proizvoda iz skladišta, rizikujući zapadne sankcije.
Ovo sve veće ekonomsko oslanjanje na kazahstansku infrastrukturu, kažu analitičari i zvaničnici, pruža Astani priliku da ponovo pregovara o svojim odnosima sa Moskvom. Međutim, Kazahstan je jasno stavio do znanja da će u saradnji sa Rusijom dati prioritet sopstvenoj ekonomskoj stabilnosti.
"Prvo ćemo razmotriti sopstvenu situaciju", rekao je za RSE Sujindik Aldašev, predsjednik Senatskog odbora za ekonomsku politiku.
Ta situacija je takođe usmjerena na želju Kazahstana da ostane neutralan u ratu između Rusije i Ukrajine, koji sada traje već petu godinu.
Krajem prošlog mjeseca, tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Omsku, kazahstanski lider Kasim-Žomart Tokajev predložio je privremeno zamrzavanje fronta u Ukrajini i povratak pregovorima, jer je "sramota, mladi ljudi ginu".