Presuda protiv četvorice bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova, zajedno sa izmjenama Zakona o Specijalnom sudu, otvorila je novi front neslaganja između kosovskog političkog establišmenta i njegovih zapadnih saveznika.
Ovog puta, tenzije se ne ograničavaju samo na vladu Aljbina (Albin) Kurtija.
Demokratska partija Kosova (DPK), koja je godinama kritikovala premijera zbog zategnutih odnosa sa međunarodnim partnerima, sada se javno protivi stavovima zapadnih diplomata, kao i ocjeni Evropske unije (EU) da su ove zakonske izmjene u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Kosova.
Analitičari imaju različite stavove o tome da li kosovska politička scena postaje sve sklonija osporavanju stavova svojih zapadnih saveznika.
Daniel Serwer, sa Univerziteta Johns Hopkins u Vašingtonu, primjećuje takav trend i povezuje ga sa sve intenzivnijim nastojanjima da se afirmiše suverenitet Kosova.
"Da, mislim da to postaje politički prihvatljivije, podstaknuto sve većim interesovanjem za afirmaciju suvereniteta", rekao je Serwer za Kosovski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Čitajte:
Može li Kosovo promijeniti međunarodni sporazum o Specijalnom sudu samo putem zakona?On sporove u vezi sa Specijalnim sudom posmatra u širem kontekstu, koji takođe obuhvata ranije sukobe Kurtijeve vlade sa saveznicima povodom sjevera Kosova.
"Po mom mišljenju, DPK ima opravdane razloge da osporava Specijalni sud. Nije iznenađujuće što to čine, zajedno sa pokretom Samoopredeljenje", kaže on.
Međutim, Ljuljzim Peci (Lulzim Peci), direktor Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika (KIPRED), ne tumači javne primjedbe predstavnika DPK kao dokaz promjene spoljnopolitičke orijentacije Kosova.
Prema njegovim riječima, odgovornost za ovu politiku leži na Vladi, dok izjave opozicione stranke ne predstavljaju zvaničan državni stav.
"Sve dok Vlada ne preduzme konkretne korake za sprovođenje zakona, situacija će ostati na nivou verbalnog sukobljavanja. Onog trenutka kada Vlada preduzme mjere za sprovođenje zakona, to će označiti korak ka direktnom sukobu”, kaže Peci za RSE.
Šta je pokrenulo nove sporove?
Kosovska specijalizovana vijeća u Hagu, poznata kao Specijalni sud, proglasila su 16. septembra Hašima Tačija (Hashim Thaci), Kadrija Veseljija (Veseli), Redžepa Selimija (Rexhepu Selimi) i Jakupa Krasnićija (Jakup Krasniqi) krivim za ratne zločine i izrekla im zatvorske kazne u trajanju od 13 do 25 godina.
Ova presuda je prvostepena i na nju je moguće uložiti žalbu.
Sjedinjene Države su pozvale na poštovanje presude i izbjegavanje zapaljive retorike, dok je Evropska unija apelovala na poštovanje nezavisnosti suda.
Premijer Kurti je presudu okarakterisao kao "neprihvatljivu nepravdu", ali su najoštrije reakcije upućene zapadnim diplomatama stigle od DPK, stranke koja je bila na vlasti kada su 2015. godine stvoreni uslovi za osnivanje ovog suda.
Njen lider, Bedri Hamza, zatražio je od ambasadora savezničkih zemalja da doprinesu, kako je naveo, tačnom prikazu situacije.
Čitajte:
Šta predviđa prijedlog zakona o Specijalizovanim vijećima Kosova?Potpredsjednica DPK, Vljora Čitaku (Vlora Citaku), otišla je korak dalje, direktno kritikujući britanskog ambasadora Jonathana Hargreavesa, nakon što je on naglasio da se presude u Hagu odnose na individualnu krivičnu odgovornost.
"Ne pokušavajte da nam zamažete oči", napisala je Čitaku na društvenim mrežama, tvrdeći da je Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) okarakterisana kao udruženi zločinački poduhvat i da se presuda ne može svesti na odgovornost četiri pojedinca.
Sudsko vijeće je utvrdilo učešće četvorice optuženih u udruženom zločinačkom poduhvatu, ali je naglasilo da se postupak ne odnosi na legitimitet OVK niti na njen cilj – postizanje nezavisnosti Kosova.
Tenzije su se pojačale nakon 6. oktobra, kada je Skupština Kosova usvojila izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima, koje je inicirala Demokratska partija Kosova.
Između ostalog, izmjene predviđaju ograničavanje nadležnosti suda, utvrđivanje maksimalne kazne zatvora od 15 godina, kao i mogućnost da se kazne izdržavaju na teritoriji Kosova.
Evropska unija je saopštila da je ovaj zakon u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Kosova i pozvala na poštovanje mandata i nezavisnosti suda, kao i na obezbjeđivanje pravde za žrtve i njihove porodice.
Međutim, poslanik DPK Perparim Gruda, koji je pokrenuo izmjene, odbacio je takvu ocjenu.
"Uvjereni smo da ovaj zakon ne krši nijednu obavezu koju je Kosovo preuzelo, i pred međunarodnu zajednicu izlazimo čiste savjesti", izjavio je on 7. oktobra.
Čitaku je napomenula da su nesuglasice sa saveznicima "normalna" pojava.
"Veoma je važno da vodimo dijalog", rekla je ona.
Od sukoba oko sjevera Kosova do Specijalnog suda
Neslaganja sa zapadnim saveznicima, koji su odigrali odlučujuću ulogu u oslobađanju Kosova i podržali izgradnju njegove državnosti, nisu ništa novo za Kurtijevu vladu.
Posljednjih godina, ova neslaganja su se uglavnom odnosila na poteze kosovskih institucija na sjeveru, gdje većinu čine Srbi, uključujući ulazak gradonačelnika Albanaca u opštinske zgrade 2023. godine, kao i zatvaranje institucija koje podržava Srbija.
Vlada je ove poteze opravdavala kao sprovođenje suvereniteta i širenje vladavine prava, dok su zapadni partneri kritikovali nedostatak koordinacije i rizik od eskalacije tenzija.
Sam Kurti je insistirao na tome da odnosi sa saveznicima ne podrazumijevaju saglasnost o svakom pitanju.
Čitajte:
Zakon o Specijalnom sudu na Kosovu: Šta slijedi dalje?Međutim, neslaganja su prevazišla okvire puke razmjene izjava, što imalo i diplomatske posljedice.
Evropska unija je 2023. godine uvela mjere protiv Kosova, obustavivši posjete na visokom nivou, kao i dijelove finansijske saradnje.
Prošle godine, SAD su obustavile pokretanje Strateškog dijaloga sa Kosovom.
Demokratska partija Kosova bila je među strankama koje su glasno kritikovale Kurtijevu vladu zbog, kako su navele, narušavanja odnosa sa saveznicima.
Između zauzimanja stava i održavanja veza sa saveznicima
Poslanik DPK Elmi Rečica (Recica), prvi zamjenik predsjednika parlamentarnog Odbora za inostrane poslove i dijasporu, kaže da bi na nedavne reakcije njegove stranke trebalo gledati sa razumijevanjem.
On ističe da su zapadni partneri 2015. godine podržali osnivanje Specijalizovanih vijeća, te da bi, po njegovom mišljenju, isto tako trebalo da pokažu razumijevanje i u vezi sa trenutnim zakonskim izmjenama.
"Ako je to tada imalo podršku, onda bi podrška trebalo da postoji i sada", kaže Rečica za Kosovski servis RSE.
Međutim, on ističe važnost održavanja pažljive, institucionalne komunikacije sa međunarodnim partnerima.
"Kao što smo činili u prošlosti, čak i u situacijama koje su bile jednako složene, ako ne i složenije, uspjevali smo da sačuvamo hladnokrvnost i održimo komunikaciju. Moramo se vratiti upravo tom stilu i načinu komunikacije", kaže on.
Lutfi Haziri, iz Demokratskog saveza Kosova (DSK), smatra da sukobi koji su viđeni posljednjih godina sada dobijaju novu dimenziju uključivanjem Demokratske partije Kosova.
"Specijalizovana vijeća su na površinu iznijela ovu dinamiku, u koju je sada uključena i DPK. To je, na neki način, proširenje tih zategnutih odnosa", kaže Haziri za RSE.
On upozorava da bi, ukoliko se ovi sukobi nastave, to moglo dovesti do daljih političkih zahtjeva, pa čak i do poziva na ukidanje Specijalizovanih vijeća.
Prema njegovim riječima, Kosovo bi trebalo da izbjegava verbalne sukobe i radi na obnavljanju povjerenja sa svojim saveznicima, dok bi EU, sa svoje strane, trebalo da se pozabavi zabrinutostima u vezi sa radom suda.
Za Time Kadrijaj, zastupnicu Alijanse za budućnost Kosova, trenutni sukobi su posljedica odluka donesenih 2015. godine, kada se njena stranka protivila osnivanju Specijalizovanih vijeća. "Tada smo izdržali pritisak. Možemo ga izdržati i sada. Neka sada DPK vodi tu bitku. Neka se državne institucije suoče sa pritiskom", rekla je Kadrijaj.
Da li bi moglo biti posljedica po Kosovo?
U srijedu, 15. oktobra, predsjednica Skupštine Albuljena Hadžiju (Albulena Haxhiu) proslijedila je amandmane na Zakon o Specijalizovanim vijećima predsjednici Justini Široki Puli (Shiroka Pula) na proglašenje.
Predsjednica ima rok od osam dana da preduzme odgovarajuće korake.
Međutim, ostaje nejasno kako će ove zakonske izmjene uticati na funkcionisanje suda i na odnose Kosova sa njegovim zapadnim partnerima.
Za Pecija, glavni rizik ne leži u izjavama političara, već u mogućnosti da neslaganja prerastu u institucionalni sukob.
Specijalizovana vijeća djeluju u okviru pravnog sistema Kosova, a njihov mandat i nezavisnost utemeljeni su kako u ustavnim odredbama, tako i u međunarodnim obavezama zemlje.
Čitajte:
EU izrazila podršku Specijalnom sudu Kosova, ne komentarišu inicijativu izmjene zakonaPrema Pecijevim riječima, ukoliko kosovske institucije preduzmu korake ka sprovođenju odredbi kojima se ograničavaju ovlašćenja suda, postojeća neslaganja sa Evropskom unijom mogla bi se produbiti.
Još jedna potencijalna tačka sporenja, kako on navodi, jeste mogući zahtjev da osobe koje su osudile Specijalizovana vijeća izdržavaju kazne na Kosovu.
Vlada je 14. oktobra formirala radnu grupu zaduženu za izradu i koordinaciju državne strategije za žalbene postupke u Hagu, sa ciljem usklađivanja pravne, institucionalne i diplomatske podrške.
Ipak, formiranje ove grupe samo po sebi ne podrazumijeva sprovođenje zakonskih izmjena kojima se EU protivi.
Vlada nije odgovorila na upite Radija Slobodna Evropa u vezi sa neslaganjima sa zapadnim partnerima. Peci smatra da bi još jedan prelomni trenutak za razvoj ovih odnosa mogao biti ishod žalbenog postupka za četvoricu bivših vođa OVK.
"Ako presuda bude oslobađajuća, stvar se tu završava. Ali ako ne bude oslobađajuća, onda će početi još veći sukob", kaže on.
Serwer, s druge strane, ističe važnost održavanja odnosa Kosova sa EU i NATO-om, posebno kada je riječ o međunarodnom položaju i bezbjednosti.
"Kosovo mora da osigura da njegovi odnosi sa EU i NATO-om ostanu čvrsti. To predstavlja izazov kada Priština insistira na potvrđivanju svog suvereniteta, ali konsultacije i koordinacija mogu pomoći da se izbjegnu mnoge potencijalne zamke i problemi", kaže on.
Za sada, EU nije najavila nikakve konkretne mjere protiv Kosova u vezi sa izmjenama Zakona o specijalizovanim većima.
Ipak, njene primjedbe bile su propraćene upozorenjima o važnosti poštovanja vladavine prava u procesu evropskih integracija.
"Moja poruka je veoma jednostavna. Proces proširenja EU napreduje. Ako zemlje kandidati naprave korake unazad, one nisu na pravom putu i neće moći da postanu članice EU", izjavila je 12. oktobra evropska komesarka za proširenje Marta Kos.