Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Sveçla) objavio je da su preduzeti prvi koraci ka osnivanju Žandarmerije Kosova. Bezbednosni stručnjaci smatraju da osnivanje takve bezbednosne strukture, koja bi mogla da ima nadležnost u obezbeđivanju granice sa Srbijom, predstavlja stratešku odluku.
Svečlja je na društvenim mrežama napisao da je potpisao odluku o formiranju radne grupe koja će, prema njegovim rečima, analizirati i predložiti modalitete za funkcionisanje Žandarmerije, kao agencije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.
"Žandarmerija predstavlja važan korak u konsolidaciji naše bezbednosne arhitekture, s jasnom misijom da garantuje snažno prisustvo države u funkciji očuvanja naših granica, teritorijalnog integriteta i suvereniteta, odbrane od terorizma, upravljanja neredima visokog rizika i zaštite kritične infrastrukture", napisao je on na Fejsbuku (Facebook).
Prema Svečljinim rečima, osnivanje Žandarmerije će ojačati državne kapacitete za sprečavanje, upravljanje i neutralisanje pretnji "koje ugrožavaju bezbednost građana i teritorijalni integritet naše zemlje".
Srbija je reagovala na odluku Kosova, navodeći da se to radi kako bi vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti (Albin) "stekao jeftine političke poene" pred junske izbore.
Prema Kancelariji za Kosovo u Vladi Srbije, "ne postoji ni osnov ni prostor" da Kurti formira "nekakve paravojne ili parapolicijske odrede mimo postojećih sporazuma, a još manje da ih raspoređuje u srpskim sredinama" na severu Kosova.
"KFOR je jedina legalna i legitimna oružana snaga na Kosovu i Metohiji, zadužena za kontrolu i patroliranje uz administrativne linije i Kurti to veoma dobro zna i realnost ne može da promeni slikanjem i obećanjima u predizbornoj kampanji", dodaje se u saopštenju.
Obezbeđivanje granice sa Srbijom?
Direktor Kosovskog centra za bezbednosne studije Mentor Vrajoli (Vrajolli), ocenjuje da je osnivanje Žandarmerije strateška inicijativa i da bi takva struktura mogla da preuzme nadležnosti za čuvanje granice sa Srbijom, ali i za druge akcije na severu naseljenom srpskom većinom.
Vrajoli je za RSE rekao da Kosovo mora da se pripremi za bilo kakvu promenu uloge mirovne misije NATO-a na Kosovu, KFOR-a, iako veruje da će ova misija ostati u zemlji godinama ili čak deceniju.
U tom smislu, on podseća da država i KFOR imaju sporazum prema kojem Kosovske bezbednosne snage (KBS) – koje su u procesu transformacije u vojsku – neće ići na sever bez saglasnosti mirovne misije, navodeći da bi Žandarmerija mogla da popuni tu prazninu.
"S obzirom na to da postoji džentlmenski sporazum između KFOR-a i KBS-a da one ne budu previše prisutne u severnom delu, Žandarmerija bi stvorila novu strukturu koja nije deo ovog džentlmenskog sporazuma", kaže on.
"Na neki način, to bi omogućilo da uloge kontrole granica i drugih aktivnosti koje sprovodi KFOR budu zajedničke s jedinicama koje bi mogle biti u okviru policije ili u okviru MUP-a, čime bi se što pre započeo proces stvaranja lokalnih kapaciteta i znanja o tome kako se suočiti s pretnjama zajedno s KFOR-om na severu i drugim delovima Kosova", kaže Vrajoli.
Slanje KBS-a na sever zemlje moguće je samo uz prethodnu saglasnost mirovne misije NATO-a na Kosovu, KFOR-a, na osnovu obaveze koju je kosovska vlada 2013. preuzela prema NATO-u.
RSE je tražio komentar od KFOR-a povodom najave osnivanja Žandarmerije i o tome kako ta misija gleda na tu odluku, ali još nije dobio odgovor.
KFOR, koji je raspoređen u zemlji 1999, predstavlja treći nivo bezbednosnog odgovara na Kosovu, posle Policije Kosova i Misije Evropske unije za vladavinu prava (EULEKS). Međutim, misija NATO-a snosi odgovornost za bezbednost duž granice Kosova sa Srbijom.
Čitajte:
KFOR: Pozdravljamo poštovanje sporazuma o raspoređivanju Kosovskih bezbednosnih snaga na severu zemljeVrajoli navodi da se, iako još nije poznata koju će Žandarmerija imati uloga, procenjuje da ako bude funkcionisala kao grana kosovske policije, onda se može očekivati da će nadležnosti Granične policije biti prenete na tu novu strukturu, posebno imajući u vidu da KFOR nastavlja da obezbeđuje deo granične linije.
Vrajoli smatra da Kosovu nije potrebna žandarmerija koja bi se bavila unutrašnjim incidentima, budući da procenjuje da je Policija Kosova sposobna da se suoči s njima.
"Samom činjenicom da graničnu liniju štiti KFOR, KFOR ima proširene nadležnosti u ovoj oblasti i potrebno je da stvorimo sopstvene institucije koje su spremne da zamene KFOR kad god KFOR ne bude tamo", kaže Vrajoli, dodajući da veruje da će ova misija imati mandat na Kosovu godinama ili čitavu deceniju.
Prema njegovim rečima, svaki propust sa strane Kosova kad KFOR ode iz zemlje, "može biti fatalan po sam suverenitet Kosova, pa čak i egzistencijalna pretnja po bezbednost Kosova".
"Mislim da je to strateška odluka koja doprinosi jačanju reda i bezbednosti na Kosovu", ocenjuje on.
U poslednje vreme bilo je govora o smanjenju ili povlačenju američkih trupa iz Evrope, pri čemu je Pentagon najavio povlačenje dela trupa iz Nemačke. Međutim, Vašington nije najavio moguće povlačenje iz KFOR-a.
Vrajoli takođe smatra da je američko povlačenje iz Evrope pitanje decenija, ali ocenjuje da Kosovo mora da se pripremi da preuzme sopstvenu bezbednost u svoje ruke.
On navodi da je odluka Kosova o stvaranju nove bezbednosne strukture objavljena u vreme kada na Zapadu postoji razdor.
"Zatim, postoji tendencija SAD da probleme Evrope prepuste samoj Evropi i za nas je izuzetno važno da se pripremimo za bilo koji scenario koji bi mogao da usledi kao rezultat takvog pristupa. Mislim da ne postoji rizik da će se američke trupe uskoro povući, pa i u Nemačkoj se povukao samo određeni broj. Smatram da je povlačenje američkih trupa pitanje decenija. Mislim da moramo da se pobrinemo da budemo spremni za bezbednosne potrebe", kaže on.
Vrajoli kaže da Srbija – koja ne priznaje nezavisnost Kosova i smatra je svojim delom – predstavlja glavnu bezbednosnu pretnju, dodajući da je bilo pogrešno ranije uverenje da konflikt s Beogradom pripada prošlosti.
"Sada, s incidentom u Banjskoj, videli smo da to nije stvar prošlosti. Ono što stoji u Ustavu Srbije ili dokumentima strategije Srbije ne treba ignorisati, Srbija predstavlja direktnu bezbednosnu i vojnu pretnju, čak i unutar drugih bezbednosnih struktura. Moramo biti u stanju, bilo u okviru KBS-a, policije i Žandarmerije, da se suočimo sa svim rizicima, bilo direktnim, tradicionalnim ili hibridnim, pri čemu će najverovatnije biti više hibridni, kao što je bio slučaj Banjska", kaže on.
Napad na policiju u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023, kada je grupa naoružanih Srba ubila kosovskog policajca, kosovo smatra terorističkim činom.
Priština je okrivila Beograd za ovaj napad, ali je Srbija negirala bilo kakvu umešanost u njega.
Žandarmerije drugih zemalja
Žandarmerija je bezbednosna snaga vojnog karaktera koja obavlja policijske zadatke. U nekim zemljama može biti deo Ministarstva unutrašnjih poslova, dok je u drugima deo oružanih snaga.
Mnoge države imaju žandarmeriju, uključujući i severnog suseda Kosova, Srbiju, čija žandarmerija funkcioniše u okviru policije.
Pripadnici Nacionalne žandarmerije Francuske, 19. maj 2016. France - Members of the National Gendarmerie Intervention Group (GIGN) members are pictured at their headquarters in Versailles, France, May 19, 2016
Žandarmeriju imaju i druge zemlje, poput Francuske, članice NATO-a.
Na primer, francuska žandarmerija je vojna snaga čiji je zadatak sprovođenje zakona. Ima punu nadležnost nad civilnim stanovništvom i odgovorna je za javnu bezbednost i red, i sarađuje s policijskim i vojnim snagama u zemlji i inostranstvu. Ona ima ulogu u upravljanju krizama i učestvuje u mirovnim misijama u inostranstvu, kao i u borbenim operacijama.
U NATO-u se snage žandarmerijskog tipa pominju u okviru onoga što je poznato kao policija za stabilnosti.