Nastavak sjednice za konstituisanje Skupštine Kosova nakon junskih izbora bit će održan u subotu ujutro, odlučio je predsjedavajući Avni Dehari, uprkos činjenici da ustavni rok za završetak ističe večeras u ponoć.
Konstitutivna sjednica ostala je nedovršena u četvrtak, kada je Dehari odlučio odgoditi je na neodređeno vrijeme nakon zahtjeva lidera vladajuće stranke i vršioca dužnosti premijera Albina Kurtija za dodatno vrijeme kako bi pregovarao o političkom sporazumu za formiranje novih institucija i okončanje dugotrajne političke krize.
Dehari je sada zakazao nastavak sjednice za subotu u 11:00 sati, uprkos kritikama da je sjednica trebala biti održana unutar 30-dnevnog roka koji je odredio Ustavni sud, a koji ističe večeras u ponoć.
Najava dolazi samo nekoliko sati nakon što su Kurti iz Pokreta Samoopredjeljenje i lider Demokratskog saveza Kosova (LDK) Lumir Abdixhiku održali još jedan bezuspješan sastanak u okviru razgovora o postizanju političkog sporazuma.
Stručnjaci za ustavno pravo kažu za Radio Slobodna Evropa da ignorisanje ovog roka predstavlja kršenje Ustava.
Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova rekao je da zakazivanje nastavka konstitutivne sjednice za subotu predstavlja "jasno kršenje i direktno narušavanje ustavnog poretka".
"Predsjedavajući Avni Dehari imao je obavezu da nastavak sazove danas, u terminu koji bi omogućio da sjednica bude završena do 23:59. Rok od 48 sati za prekid je proceduralno ograničenje i primjenjuje se samo unutar ustavnog roka", naglasio je Cakolli.
On je istakao da bi odmah nakon ponoći "najmanje deset poslanika" trebalo da se obrati Ustavnom sudu kako bi osporili odluku o zakazivanju sjednice nakon isteka roka i zatražili privremenu mjeru za obustavu sutrašnje sjednice prije 11:00 sati.
U međuvremenu, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravo rekao je da ignorisanje roka za konstituisanje Skupštine predstavlja kršenje Ustava.
Međutim, ranije je za Radio Slobodna Evropa rekao da nastavak sjednice može biti zakazan i nakon isteka ustavnog roka, jer nije utvrđeno koja je konkretna sankcija ukoliko Skupština ne bude konstituisana u tom roku.
"Naravno, čak i ako današnji rok istekne, on [predsjedavajući Dehari] mora sazvati konstitutivnu sjednicu. Nažalost, nema pravne posljedice. Da postoji, postupio bi na obavezujući način", rekao je Jakaj.
Sve se ovo dešava nakon što vladajući Pokret Samoopredjeljenje i opozicioni Demokratski savez Kosova (LDK) nisu uspjeli postići politički dogovor u novom pokušaju uoči isteka ustavnog roka za konstituisanje Skupštine do ponoći, nakon junskih izbora.
Vršilac dužnosti premijera i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti sastao se po četvrti put s liderom LDK-a Lumirom Abdixhikuom, ali su obojica poručili da su razlike u njihovim stavovima i zahtjevima duboke, što postizanje političkog dogovora čini veoma teškim.
Glavno neslaganje između njih odnosi se na funkciju predsjednika, koju LDK snažno želi.
Kurti, čija je stranka uvjerljivo pobijedila na izborima osvojivši 53 poslanička mjesta, rekao je da "još nemamo politički dogovor".
"Očekivanja su različita, stavovi se ne podudaraju i moje je uvjerenje da postoji drastična razlika između izbornog rezultata i zahtjeva LDK-a", naglasio je Kurti.
Govoreći o zahtjevu LDK-a, koji je osvojio 18 mjesta u Skupštini, da dobije funkciju predsjednika, Kurti je istakao da "mi kao Samoopredjeljenje ne možemo postići dogovor koji bi zamijenio volju naroda i iskrivio izborni rezultat".
"Politički dogovor mora odražavati odnos broja mjesta koja imamo u Skupštini", dodao je Kurti.
U međuvremenu, Abdixhiku je rekao da je LDK na njihovim sastancima tražio da predloži ime predsjednika, ali da "o toj tački nismo postigli dogovor".
Abdixhiku je upozorio da njegova stranka nema volju nastaviti razgovore ako joj se ne pruži mogućnost da predloži kandidata za predsjednika.
"Jedino predstavljanje koje može ostati jeste predstavljanje iz LDK-a, ime o kojem zajednički razgovaramo s Samoopredjeljenjem ako se to ne može postići, onda sa žaljenjem moram reći da LDK više ne može doprinositi razgovorima i sastancima", dodao je.
Rekao je da trenutna ponuda da LDK dobije funkciju predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i nekoliko ministarskih mjesta "nije dovoljna da bi se došlo do rješenja".
Sastanak, četvrti do sada, održan je nekoliko sati prije isteka ustavnog roka za konstituisanje Skupštine Kosova.
Čitajte:
Koliko je izgledan sporazum sa Samoopredjeljenjem?Dan ranije, Kurti je zatražio od predsjedavajućeg Avnija Deharija da odgodi konstitutivnu sjednicu Skupštine, tražeći dodatno vrijeme za politički dogovor koji bi omogućio rješenje pitanja predsjednika.
Međutim, Abdixhiku je ponovio da bi konstitutivna sjednica trebala biti održana danas i da bi Kosovo trebalo dobiti predsjednika i potpredsjednike Skupštine u okviru ustavnog roka.
LDK je nedavno javno saopćio svoju namjeru da traži funkciju predsjednika, dok Kurti insistira da novi predsjednik bude nestranačka ličnost koja ima konsenzus.
Politički analitičari rekli su za Radio Slobodna Evropa da bi se Samoopredjeljenje i LDK trebali više fokusirati na program buduće vlade nego na raspodjelu funkcija.
Preostale dvije stranke, Demokratska partija Kosova i Alijansa, odbile su ući u pregovore s Kurtijem, ističući da žele ostati u opoziciji.
Ranije tokom dana, lider Demokratske partije Bedri Hamza putem pisma je ponovo odbio sastanak s Kurtijem. Pozitivno je odgovorio samo na Kurtijev prvi poziv, a nakon njihovog sastanka 10. jula Hamza je izjavio da će njegova stranka ostati u opoziciji.
Alijansa je, u međuvremenu, odbila sve pozive na sastanak, uz obrazloženje da je već predstavila nekoliko uslova Samoopredjeljenju koji će, ako budu ispunjeni, Kurtiju osigurati sedam glasova Alijanse za formiranje institucija.
Nakon odgađanja konstitutivne sjednice 6. augusta, nevladine organizacije na Kosovu pozvale su na poštivanje ustavnog roka za formiranje institucija, istovremeno pozdravljajući razgovore s ciljem postizanja političkog dogovora.
Čitajte:
Odgođena konstitutivna sjednica nakon Kurtijevog zahtjeva za vrijeme za postizanje dogovoraU međuvremenu, ambasade akreditovane na Kosovu pozvale su da Kosovo što prije dobije institucije s punim mandatom kako bi nastavilo s evropskom reformskom agendom.
Ako stranke ne postignu dogovor o formiranju institucija, Kosovo rizikuje održavanje novih izbora – četvrtih u gotovo dvije godine.