'Prijelazna plata': Više od 150 hiljada eura mjesečno za bivše zastupnike na Kosovu

U vrijeme kada se građani Kosova suočavaju s rastućim cijenama i ekonomskom neizvjesnošću, iz državnog budžeta izlazi preko 150 hiljada eura za program kojim se isplaćuju bivši zastupnici, čak i nakon što više nisu dio Skupštine.

Riječ je o takozvanoj "prijelaznoj plati" - pogodnosti koja bivšim zastupnicima garantuje mjesečnu platu u periodu do 12 mjeseci nakon završetka mandata, čak i ako nisu ponovno izabrani i više ne obavljaju nikakvu parlamentarnu funkciju.

Pogodnost koja državu košta milione

Samo iz posljednjeg zakonodavnog saziva - koji je konstituiran 11. februara i raspušten 28. aprila - bivši zastupnik može državni budžet koštati oko 23 hiljade eura godišnje, a da uopšte ne radi u Skupštini.

Trenutno zakonodavna institucija nije funkcionalna jer čeka konstituisanje na osnovu rezultata prijevremenih parlamentarnih izbora od 7. juna, koji još nisu potvrđeni.

Od ukupnog broja od 120 zastupnika, u maju se njih 80 prijavilo za prijelaznu platu u iznosu od 1.914 eura, prema podacima koje je dostavila Skupština Kosova.

To se pretvara u oko 153 hiljade eura mjesečno iz državnog budžeta, odnosno otprilike dva miliona eura godišnje.

Garantovano zakonom, etički diskutabilno

Prijelazna plata zajamčena je zakonom, bez obzira na dužinu mandata zastupnika ili činjenicu da neki više ne obavljaju tu funkciju.

Prema Zakonu o pravima i odgovornostima zastupnika, bivši zastupnici imaju pravo primati ovu naknadu dok ne počnu ostvarivati prihod iz drugog izvora ili penziju, odnosno maksimalno 12 mjeseci.

Organizacije na Kosovu koje prate rad Skupštine kažu da je posljednji zakonodavni saziv, deseti po redu, bio neučinkovit.

Prema podacima Pravnog instituta Kosova, u periodu od februara do aprila Skupština je održala 24 sjednice, s vanrednom većinom, brzim donošenjem odluka i bez suštinske rasprave.

Pravni istraživač u Pravnom institutu Kosova, Melos Kolshi, kaže da, iako je prijelazna plata zakonita, ona stvara jasan jaz između zakona i javne etike.

Prema njegovim riječima, problem leži u gotovo automatskoj primjeni ovog prava, u stvarnosti u kojoj se građani suočavaju s nezaposlenošću, rastućim troškovima života i niskim primanjima.

Naglašava da odgovornost nije samo pravna, već i moralna, podcrtavajući da svaki bivši zastupnik mora sam procijeniti treba li mu zaista ova naknada.

"Ako bivši zastupnik ima priliku odmah da se vrati svojoj profesiji ili ima druge izvore prihoda, onda je primanje prijelazne plate samo zato što zakon to dopušta zakon teško opravdati s etičkog stajališta", kaže Kolshi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

'Nerazumno u ekonomiji sa izazovima'

U ekonomskom smislu, shema se promatra sa još više kritika.

Bivši guverner Centralne banke Kosova, Fehmi Mehmeti, smatra ovu isplatu nerazumnom u trenutnim ekonomskim uslovima u zemlji.

Prema njegovim riječima, iako je svrha olakšati tranziciju bivših zastupnika, trošak od oko dva miliona eura godišnje teško je opravdati u ekonomiji s inflacijom i nezaposlenošću.

"Dva miliona eura mogla bi se usmjeriti na obrazovanje, zdravstvo, podršku mladima, studentske stipendije ili programe zapošljavanja", kaže Mehmeti za RSE.

Čitajte:

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, ekonomska aktivnost na Kosovu je usporila, dok je inflacija porasla u protekloj godini.

Podaci Agencije za statistiku Kosova pokazuju da je inflacija u maju dosegla 6,8 posto, potaknuta uglavnom rastom cijena hrane.

Ekonomija je u prvom tromjesečju ove godine poraslo za 5,4 posto, ali, prema riječima stručnjaka, jednocifreni rast nije dovoljan za značajno poboljšanje blagostanja građana.

Nezaposlenost ostaje na 10,9 posto, dok prosječna mjesečna plata iznosi 713 eura.

Poziv na reviziju zakona

Mehmeti i Kolshi slažu se da bi pravnu osnovu trebalo preispitati, bez ukidanja ovog prava.

Prema Kolshiju, problem nije postojanje prijelazne plate, već način na koji je ona osmišljena.

Predlaže da se preispita razdoblje od 12 mjeseci, posebno kada parlamentarni mandati u praksi mogu trajati mnogo kraće.

Fleksibilniji model, kaže, mogao bi biti pravedniji i proporcionalniji stvarnom trajanju mandata.

"Fiksno razdoblje od 12 mjeseci možda nije uvijek opravdano, pa bi se moglo razmotriti kraće razdoblje ili postupni model koji s vremenom smanjuje naknadu, zavisno od toga koliko je dugo trajalo zakonodavno tijelo", kaže Kolshi.

Mehmeti predlaže ograničavanje prijelazne plate na tri do šest mjeseci ili njeno čvršće povezivanje s dužinom parlamentarne službe.

"To bi povećalo odgovornost i transparentnost u korištenju novca poreznih obveznika... jer su posljednjih godina izborni ciklusi postali češći, a posljedično i plaćanja“, naglašava.

Politički sistem s čestim izbornim ciklusima

Samo u posljednjih godinu i po, na Kosovu su tri puta održani parlamentarni izbori, što je pokazatelj političke nestabilnosti koja takođe direktno utiče na finansijski teret države.

Nakon izbora 7. juna, očekuje se da će Centralna izbosna komisija objaviti konačne rezultate do kraja mjeseca, a nakon toga se očekuje konstituiranje nove Skupštine.

Čitajte:

Prema preliminarnim rezultatima, Pokret Samoopredeljenje osvojio je 53 mjesta, Demokratska stranka Kosova 22, Demokratski savez Kosova 18, a Savez za budućnost Kosova 7.

Dvadeset mjestagarantovano je manjinskim zajednicama, deset za Srbe, deset za ostale.

Iz prošlog zakonodavnog saziva izvan Skupštine ostalo je 36 zastupnika, ali konačan broj korisnika prijelazne plate biće poznat tek nakon formiranja Vlade, jer se očekuje da će neki zastupnici biti imenovani za ministre i okončati svoje mandate.