Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da su u toku istrage na trećoj lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica, dok su vlasti potvrdile pronalazak posmrtnih ostataka na dvije lokacije u Zubinom Potoku, za koje se sumnja da pripadaju žrtvama posljednjeg rata na Kosovu.
Tokom istrage pretraženo je nekoliko lokacija, navodi se u saopštenju. U selu Jabuka u Zubinom Potoku "pronađeni su posmrtni ostaci", koji će, prema navodima Tužilaštva, biti podvrgnuti forenzičkim ispitivanjima i DNK analizi radi identifikacije, dok se iskopavanja u selu Mali Kaluđer nastavljaju.
"Trenutno se istrage nastavljaju na trećoj lokaciji", saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova, dodajući da se istrage ratnih zločina u Zubinom Potoku intenzivno nastavljaju.
Čitajte:
Od hapšenja do iskopavanja: Šta se zna o masovnoj grobnici u Zubinom Potoku?Iskopavanja na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica u Malom Kaluđeru, u Zubinom Potoku, počela su krajem jula, dok su prije nekoliko dana iskopavanja počela i u Jabuci, u istoj opštini na sjeveru Kosova.
Saopštenje Specijalnog tužilaštva dolazi u trenutku kada je glavni pregovarač Kosova za tehnički dijalog Agron Bajrami zatražio od Evropske unije da osigura da Srbija u potpunosti provede obaveze iz Deklaracije o nestalim osobama.
U objavi na platformi X, Bajrami je rekao da je od EU zatražio da Srbija omogući neograničen pristup arhivima i zaštitu osobama koje pružaju informacije.
"Kao glavni pregovarač Kosova, zvanično sam prenio specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosova i Srbije Peteru Sorensenu našu zabrinutost zbog nedavnih događaja u vezi s osobama nestalim tokom rata 1998-99", napisao je Bajrami.
Rekao je da porodice nestalih osoba "predugo čekaju istinu".
Specijalno tužilaštvo je prije nekoliko dana potvrdilo da su ljudski posmrtni ostaci pronađeni u selu Mali Kaluđer. U međuvremenu je vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Xhelal Sveçla 3. augusta rekao da su u Jabuci pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri osobe.
U okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, Kosovo i Srbija su 2. maja 2023. godine postigli dogovor o Deklaraciji o nestalim osobama.
Ova deklaracija predviđa obavezu obje strane da rasvijetle sudbinu više od 1.500 osoba koje su nestale tokom rata 1998-99. U njoj se posebno ne spominje otvaranje vojnih ili policijskih arhiva, ali se spominje izraz "povjerljivi dokumenti".
Ranije ove godine Kosovo i Srbija održali su prvi sastanak Zajedničke komisije za osobe nestale tokom rata na Kosovu, ali je sastanak završen bez rezultata.
Čitajte:
Na Kosovu iskopavanje grobnice, šta bi pokazalo otvaranje arhiva u SrbijiNakon početka iskopavanja u Zubinom Potoku, vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti ponovio je poziv Srbiji da otvori državne i vojne arhive i provede Briselsku deklaraciju.
"Zato ponavljamo naš poziv međunarodnim faktorima da pojačaju pritisak na Srbiju kako bi, između ostalog, bila promijenjena odluka o tridesetogodišnjoj tajnosti do 2044. godine i otvoren arhiv 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, kako bismo dobili informacije potrebne za rasvjetljavanje sudbine prisilno nestalih", izjavio je Kurti 29. jula.
Prema riječima predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonje Biserko, vojni arhivi Srbije sadrže borbene izvještaje, podatke o djelovanju jedinica i evidenciju o premještanju koji bi mogli pomoći u identifikovanju masovnih grobnica.
U međuvremenu, arhivi službi državne bezbjednosti, kako je Biserko rekla za Radio Slobodna Evropa, sadrže obavještajne izvještaje o operacijama na Kosovu i ukazuju na pritvaranja i koordinaciju između Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i vojske.
Arhivi drugih institucija Srbije također se smatraju važnim, posebno onih koje su bile nadležne za prevoz i ukop tijela, "poput komunalnih preduzeća i sličnih organizacija", kaže Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosovo.
Vlasti na Kosovu uhapsile su tri osobe u vezi sa sumnjama o masovnim grobnicama. U međuvremenu je u Srbiji 30. jula uhapšena jedna osoba zbog špijunaže.
Međutim, na Kosovu je nekoliko izvora reklo za Radio Slobodna Evropa da je hapšenje povezano sa sumnjama da je R.T., koji je uhapšen u Srbiji, pružio informacije koje su dovele do lokacije na kojoj se u Zubinom Potoku vrše iskopavanja posmrtnih ostataka.
Vršilac dužnosti ministra rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Kosova Andin Hoti opisao je hapšenje osobe za koju tvrdi da je pomogla u otkrivanju lokacije za koju se sumnja da je masovna grobnica na Kosovu kao "pokušaj ubistva istine".
Prema izvještaju objavljenom 29. jula, Institut za ratne zločine saopštio je da, na osnovu preliminarnih podataka, postoji 12.230 dokumentovanih žrtava rata na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine.
Više od 1.500 osoba, uglavnom Albanaca, i dalje se smatra nestalima, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji.