Premijer Kosova u ostavci Albin Kurti izjavio je da je Institut za zločine počinjene tokom rata na Kosovu dokumentirao 12.230 ratnih žrtava na Kosovu u razdoblju od 1. januara 1998. do 20. juna 1999.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju kako bi otvorila vojne arhive.
Tokom predstavljanja izvještaja Instituta, Kurti je rekao da je ovaj popis preliminaran i da će se neprekidno ažurirati, zatraživši od građana i organizacija koje možda posjeduju dokaze o zločinima da surađuju s Institutom.
"Jer bez dokumentiranja nema sjećanja, bez sjećanja nema pravde, a bez pravde nema trajnog mira", rekao je Kurti.
Kurti je naglasio da se ovaj izvještaj objavljuje dan nakon što su institucije započele iskopavanja u Kaludru kod Zubinog Potoka, nakon sumnji da se ondje nalazi masovna grobnica.
Prema njegovim riječima, to je dokaz da ratne rane ostaju otvorene i da za mnoge obitelji koje još nisu pronašle svoje najmilije rat još nije završio.
U vezi s iskopavanjima u Zubinom Potoku, vlasti su uhapsile dvije osobe.
Prema riječima premijera u ostavci, porodicama svako iskopavanje predstavlja nadu, a svaka identifikacija korak prema istini i pravdi.
"I dok su ta iskopavanja rezultat rada naših institucija, neprovođenje Briselske deklaracije o nestalim osobama od strane Srbije, dogovorene 2. maja 2023. godine, odnosno odbijanje otvaranja vojnih arhiva, dokaz je da susjedna država i dalje izbjegava odgovornost za zločine počinjene u našoj zemlji tokom posljednjeg rata", rekao je Kurti.
"Stoga, ponavljamo poziv međunarodnoj zajednici da pojača pritisak na Srbiju kako bi se, između ostalog, promijenila odluka o 30-godišnjoj klasifikaciji do 2044. godine i otvorila arhiva 37. motorizirane brigade jugoslavenske vojske kako bismo imali informacije za rasvjetljavanje sudbine nasilno nestalih", dodao je.
Deklaracija od 2. maja predviđa obaveze Kosova i Srbije za rasvjetljavanje sudbine oko 1.600 osoba nestalih tokom rata 1998./99.
U njoj se izričito ne spominje otvaranje vojnih ili policijskih arhiva, ali se spominje izraz "povjerljivi dokumenti".
Čitajte:
'Blago onim obiteljima koje su pronašle svoje članove': 27 godina čekanja na nestalog brata na KosovuKurti je također rekao da je Institut za zločine počinjene tokom rata na Kosovu dokumentirao da je tokom rata ubijeno 1.047 djece u dobi od 0 do 17 godina, dok su 94 preminula uslijed ratnih uvjeta.
Oni su dio više od 1.500 osoba, većinom Albanaca, čija sudbina je i dalje nepoznata.
Prema izvještaju, 81,3 posto svih dokumentiranih žrtava registrirano je u mjesecima martu i junu 1999. godine. U tom je razdoblju ubijeno 9.948 ljudi.
Direktor Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu Atdhe Hetemi rekao je da su žrtve uključene u preliminarni popis rođene na Kosovu, živjele su ili imale prebivalište na Kosovu.
Čitajte:
'Gdje da stavimo cvijeće?': Sa porodicama žrtava ratnih zločina u ĐakoviciSećanja na '99: Na Kosovu otvoren prvi Muzej dece rataPorodice traže muzej ličnih predmeta nestalih na KosovuKazao je da više od 200 slučajeva nije uvršteno jer su ubijeni izvan teritorije Kosova, ali je dodao da im to ne oduzima status žrtve.
Pojasnio je da postoje tri kategorije žrtava: ubijeni u ratu, nasilno nestali i umrli kao posljedica rata.
"Ukupan broj uključenih na popis je 13.227 ubijenih, nasilno nestalih i umrlih kao posljedica rata", rekao je Hetemi, dodajući da 92,5 posto te brojke čine ubijene osobe, odnosno njih 12.230.
Naveo je da najveći broj žrtava pripada albanskoj nacionalnoj manjini/većini, odnosno više od 10.000 žrtava, više od 1.900 Srba, dok preostali slučajevi pripadaju drugim zajednicama.
Hetemi je izjavio da su dokumentirali i 997 ubijenih u poslijeratnom razdoblju, odnosno od 21. juna 1999. do 31. decembra 2000. godine.