Ekonomija Kosova u raskoraku između ambicija i realnosti

Iz Ujedinjeni Arapski Emirati - zemlje s jednom od najjačih i najdinamičnijih ekonomija na Bliskom istoku, izgrađene na dugoročnim ulaganjima u infrastrukturu, tehnologiju i razvoj vještina - kosovska predsjednica Vjosa Osmani predstavila je svoju zemlju kao discipliniranu i živu ekonomiju, zasnovanu na reformama i vladavini prava, gostoljubivu prema investitorima i otvorenu za globalna partnerstva.

Kosovo je, s 1,5 miliona stanovnika i mladom populacijom, posljednjih godina zabilježilo ekonomski razvoj, koji se ogleda u udvostručenju bruto domaćeg proizvoda u roku od jedne decenije, kao i u rastu zaposlenosti i investicija.

Osmani je u obraćanju na World Governments Summit, održanom početkom ovog mjeseca u Dubaiu, opisala taj put kao izuzetan preobražaj zemlje razorene ratom te kazala da je Kosovo sada spremno za "ekonomiju sljedeće generacije", otvorenu za saradnju i posvećenu inovacijama i umjetnoj inteligenciji.

Vjosa Osmani: Kosovo je spremno za ekonomiju sljedeće generacije

"Ekonomski uspjeh svake zemlje u velikoj mjeri zavisi od njenog ljudskog kapitala. Iz perspektive Kosova, rast ekonomije sljedeće generacije oslanja se na tri stuba koji se međusobno jačaju: osnažene ljude, jake institucije i dinamičan privatni sektor", rekla je Osmani.

Premijer Kosova Albin Kurti (Aljbin) takođe je obećao da tokom njegovog novog mandata digitalna transformacija zemlje neće ostati samo na riječima, već će služiti kao pokretač održivog ekonomskog razvoja.

Najavio je novu podršku za podsticanje investicija i jačanje proizvodnog sektora zemlje.

Albin Kurti: Digitalna transformacija Kosova će služiti kao pokretač održivog ekonomskog razvoja

"Tokom naredne četiri godine, investirat ćemo oko milijardu eura u proizvodnju, garantujući kredite investitorima. Stavit ćemo na raspolaganje milijardu eura državnih garancija, koje će služiti kao hipoteka za osiguranje privatnih investicija u fabrike i proizvodnju", rekao je Kurti na predstavljanju programa nove Vlade, 11. februara.

Na terenu, pak, stvarnost je i dalje daleko od tih takvih ambicija.

Institucije često ne uspijevaju držati korak ni s izazovima tradicionalne ekonomije, ostavljajući preduzeća da se suočavaju s visokim cijenama energije, nedostatkom infrastrukture i drugim operativnim preprekama.

Kujtim Gjevori svakodnevno nadgleda proizvodne linije u svojoj fabrici najlonskih kesa u Poslovnom parku Drenas, gdje oko 100 radnika zavisi od stabilnosti tog posla.

Međutim, umjesto da se fokusira na širenje i rast, kaže da sve više energije i resursa troši na podmirivanje visokih troškova električne energije i rješavanje osnovnih infrastrukturnih problema.

Čitajte: Ponovo problemi sa strujom: Zašto se situacija na Kosovu ne stabilizuje?

Prelazak Kosova na otvoreno tržište električne energije znatno je povećao troškove njegove kompanije, primoravši ga da odgodi investicione planove za najmanje dvije godine.

Prema njegovim riječima, to nije samo poslovno pitanje, već lanac propuštenih prilika - proizvodnja koja nije povećana, radna mjesta koja nisu otvorena i izvoz koji je ostao samo u okviru plana.

"Znamo da Evropa ima liberalizovano tržište električne energije. Ali pogledajmo brojke: ranije smo električnu energiju plaćali 80 eura po megavatu, dok je Evropa plaćala 110 eura. Danas mi plaćamo 280 eura, a Evropa i dalje plaća 110 do 120 eura. To predstavlja jasan signal upozorenja za strane investitore", kaže Gjevori za Kosovski servis Radija Slobodna Evropa.

Prošle godine velike kompanije na Kosovu prešle su na liberalizovano tržište električne energije, gdje cijene više ne određuje država, već ponuda i potražnja.

Ovu odluku osporile su brojne firme, koje su upozoravale na drastičan rast računa i zatražile jednogodišnje odgađanje kako bi se tržište pripremilo, ali do toga nije došlo.

Gjevori navodi da se izazovi, osim visoke cijene struje, odnose i na česte prekide napajanja.

Infrastrukturni problemi protežu se i na vodosnabdijevanje, jer ilegalni priključci na mrežu uzrokuju prekide koji ostavljaju preduzeća bez vode. Zbog toga je njegova kompanija bila primorana da improvizuje rješenja.

"Uzeli smo rezervoare, napunili ih pa ponovo punili... Zatim smo izgradili i vlastiti bunar, koji koristimo kada nestane vode", kaže Gjevori.

Nedovoljno je vode i struje, a i nespremna je radna snaga, ocjenjuje Mejdi Bektashi (Bektaši).

Ovaj ekonomski stručnjak kaže da takva kombinacija onemogućava Kosovu da brzo uhvati korak s visokotehnološkim ekonomijama.

Mejdi Bektashi: Nedovoljno je vode i struje, a radna snaga je nespremna

"Posljednjih godina, na različitim testiranjima koja provode kredibilne međunarodne organizacije poput PISA-e (svjetsko istraživanje u obrazovanju), pali smo gotovo na samo dno svjetske liste. Veliki je problem što s takvom pripremljenošću, odnosno s gotovo minimalnim ulaganjima u sektor obrazovanja, možemo obrazovati kadrove za korištenje umjetne inteligencije i informacionih tehnologija", kaže Bektashi.

Uprkos tome, sektor informacionih tehnologija na Kosovu jedan je od rijetkih s pozitivnim trgovinskim bilansom: izvoz ICT usluga prošle godine premašio je 185 miliona eura, dok je uvoz iznosio oko 45 miliona.

Međutim, prema riječima Ariana Zeke, predsjednika Američke privredne komore na Kosovu, taj uspjeh je ograničen i ne odražava opšte stanje ekonomije.

Posljednjih godina ekonomski rast na Kosovu bio je relativno stabilan, između tri i četiri posto, ali Zeka kaže da taj tempo nije dovoljan da podrži ambicije za digitalnu transformaciju i razvoj naprednih industrija.

On ističe da se tom potencijalu suprotstavljaju i spoljni faktori, poput napetih odnosa sa Srbijom, ali i unutrašnja politička nestabilnost, kakva je bila u protekloj godini.

Arian Zeka: Spoljni faktori takođe otežavaju ekonomski rast na Kosovu

"Znam za slučaj iz prošle godine kada je jedan domaći i međunarodni konzorcijum iz oblasti energetike odlučio da investiciju premjesti u Albanija, jer njegov zahtjev nije bio tretiran s nešto više ozbiljnosti od strane institucija Republike Kosovo", kaže Zeka za Radio Slobodna Evropa.

Bektashi, profesor na Univerzitetu u Prištini, izražava istu zabrinutost zbog političke i institucionalne nestabilnosti.

"Ne vjerujem da bi ijedan strani investitor uložio svoj kapital u zemlju u kojoj postoje institucionalni propusti ili nestabilnost. Da bi ove kompanije ulagale u visoke tehnologije i umjetnu inteligenciju, potrebne su subvencije koje mora ponuditi država Kosovo, počevši od smanjenja poreza, osiguranja lokacije i različitih fiskalnih olakšica", riječi su Bektashija.

Tokom posljednje decenije, strane direktne investicije na Kosovu više su nego udvostručene, premašivši 800 miliona eura godišnje.

Izgradnja auto-puta na Kosovu (foto-arhiv)

Međutim, prema riječima stručnjaka, najveći dio dolazi iz dijaspore i usmjeren je na nekretnine - sektor koji, kako navode, ima ograničen uticaj na ekonomski razvoj jer ne stvara održiva radna mjesta.

Kako bi podstakle zapošljavanje i unaprijedile dobrobit, vlasti su u više navrata dodjeljivale subvencije ili pokretale platforme poput "Superpuna", putem koje subvencioniraju minimalnu platu zaposlenih tokom šest mjeseci.

Tokom godina stopa nezaposlenosti pala je s više od 32 posto u 2015. na oko deset posto prošle godine, ali stručnjaci upozoravaju da samo dvocifreni ekonomski rast, potpomognut stranim investicijama u proizvodnju, može donijeti stvarno poboljšanje životnog standarda građana.

Bektashi kaže da Kosovo, kako bi unaprijedilo ekonomiju, najprije mora stvoriti sigurnije uslove za poslovanje, navodeći kao primjere Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

"Država [u Sjevernoj Makedoniji] osigurava kompletnu infrastrukturu. Stranim investitorima nude se brojne olakšice, počevši od oslobađanja od plaćanja različitih poreza u periodu od tri do pet godina; nudi im se i 24-satno snabdijevanje električnom energijom po subvencioniranim cijenama. Isto se dešava i u Albaniji", objašnjava Bektashi.

Čitajte: Digitalni denar i digitalni makedonski novčanik u planu

Za Zeku, privlačenje stranih investicija zahtijeva koordinaciju napora između vlade i ekonomskih aktera, kao i izradu jasne razvojne strategije zasnovane na realnim potencijalima, uz odgovarajuće zakonske reforme.

"Neka svaki predstavnik bilo koje institucije u zemlji izbaci iz glave da će njegova izjava na bilo kojem međunarodnom forumu imati presudnu težinu pred stranim investitorom. Investitori se uvijek obraćaju i poslovnim udruženjima, koja zastupaju komercijalne interese, kako bi još jednom provjerili i izmjerili značaj i tačnost tih informacija", kaže Zeka.

Konkretan primjer uspjeha u digitalnoj ekonomiji u Evropi je Estonija, zemlja s 1,3 miliona stanovnika na sjeveru kontinenta.

Prema podacima Svjetska banka, taj napredak rezultat je ranih ulaganja u obrazovanje, digitalizacije javnih usluga i stvaranja stabilnog okruženja za poslovanje i investitore.

Izvještaj Evropske komisije "Izvještaj za Estoniju za digitalnu deceniju 2024." pokazuje da ta zemlja prednjači u digitalizaciji javnih usluga i ima visok udio stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija, što je čini modelom uspjeha.

I dok Kosovo još čeka da uhvati taj tempo, Gjevori i drugi kosovski proizvođači su primorani da pronalaze improvizovana rješenja za osnovne probleme, od bunara do agregata za struju, dok strani investitori ostaju na čekanju.

Priredio: Zvjezdan Živković