Sažetak
- Dokument "Strogo poverljivo 2", uključen u optužnicu protiv Fatmira Šeholija, podstakao je optužbe o vezama između pripadnika muslimanske zajednice i srpske BIA, iako njegovo autorstvo i autentičnost nisu razjašnjeni.
- Islamska zajednica Kosova odbacuje tvrdnje i poziva na istragu o poreklu dokumenta.
- Stručnjaci upozoravaju da generalizacije i optužbe mogu dovesti do kolektivne krivice, međuverske polarizacije i narušavanja društvene kohezije na Kosovu.
Dokument čije autorstvo još nije razjašnjeno, uključen u optužnicu za špijunažu protiv Fatmira Šeholija (Sheolli), podstakao je debatu koja je već izašla iz okvira samog krivičnog postupka.
Na društvenim mrežama, njegov sadržaj se koristi za iznošenje tvrdnji o vezama između institucija ili pripadnika muslimanske zajednice na Kosovu i Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA).
Ti navodi su izazvali reakciju Islamske zajednice Kosova (IZK), koja ih obacuje i zahteva od pravosudnih i bezbednosnih institucija da razjasne verodostojnost i poreklo dokumenta.
Međutim, upravo tu leži jedna od glavnih nejasnoća.
Kosovsko Specijalno tužilaštvo je predstavilo taj dokument kao deo dokaza u optužnici protiv Šeholija, ali nije javno razjašnjeno da li postoje dokazi da ga je zaista sastavila BIA.
Radio Slobodna Evropa je pitao Specijalno tužilaštvo da li postoje dokazi o autorstvu i autentičnosti dokumenta i kakvu mu dokaznu snagu pridaje, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
RSE je kontaktirao i BIA putem imejla, ali takođe nije dobio odgovor.
Tužilaštvo tereti Šeholija da je sarađivao s tom srpskom agencijom.
U materijalu naslovljenom "Strogo poverljivo 2", čija je fotografija, prema Tužilaštvu, pronađena na Šeholijevom telefonu, navodi se da će sredstva prikupljena od "islamskih ambasada" u Beogradu biti uložena u izgradnju džamija na Kosovu.
Prema sadržaju dokumenta, cilj bi bio širenje uticaja islama, podela među Albanacima, podsticanje emigracije i promena percepcije Zapada o Kosovu, kako bi se stvorile okolnosti koje bi išle u prilog nastojanjima Srbije da vrati Kosovo pod svoju jurisdikciju.
Tužilaštvo nije objavilo na kojim dokazima zasniva autentičnost ili autorstvo tog dokumenta.
Od dokumenta do kolektivnih optužbi
U optužnici protiv Šeholija, IZK nije optužen za saradnju s BIA-om.
Međutim, nakon što je više medija objavilo optužnicu, takve tvrdnje su se pojavile na društvenim mrežama.
Pokret za povratak, koji se javno zalaže "za napuštanje islamske vere i povratak veri predaka – katoličanstvu", tvrdio je u objavi na Fejsbuku (Facebook) da "u svakoj džamiji na Kosovu" postoji barem jedan "špijun" BIA.
Arber Gaši (Gashi) iz tog pokreta potvrdio je za RSE da se ta objava poklapa sa stavom te grupe.
"Jasno je da je to stranica koja takođe sprovodi sopstvenu propagandu i suprotstavlja se propagandi koja dolazi iz islamskih krugova i krugova srpske BIA-e, koji takođe deluju preko albanskih imama u Švajcarskoj", kaže Gaši, koji živi i radi u Švajcarskoj.
On, međutim, nije ponudio Radiju Slobodna Evropa dokumentovane dokaze kojima bi potkrepio te tvrdnje.
Čitajte:
Zašto se BIA interesuje za 'islamističke krugove' na Kosovu?Objave i debate koje su usledile pratili su stavovi za i protiv, ali i etiketiranja, uvrede i optužbe među korisnicima društvenih mreža.
IZK navodi da je upravo to pretvorilo ovaj slučaj iz pitanja kojim treba da se bavi pravosuđe u ono što naziva "orkestriranom kampanjom" protiv te institucije i muslimanske zajednice.
"Truju stanovništvo, obmanjuju ljude i, što je najgore, vode kampanju protiv samog naroda Kosova, protiv njegovog nasleđa", rekao je za RSE Ramadan Škodra (Shkodra), zvaničnik IZK-a.
On negira da su džamije na Kosovu građene van zakonskih procedura.
"Nijedna džamija na Kosovu nije izgrađena bez dozvole opština, bez dozvole IZK-a i bez saglasnosti zajednice. Sve su izgrađene legalno i s kompletnom dokumentacijom. Neka nađu samo jedan suprotan slučaj i srušićemo je do temelja", kaže Škodra.
Prema njegovim rečima, i donacije zemalja prijatelja Kosova ili od lokalnih pojedinaca su prošle legalnim kanalima i mogu ih proveriti državne institucije.
IZK navodi da je dokument "ranija izmišljotina" i "ideološki pamflet", ali zahteva da Specijalno tužilaštvo do kraja istraži njegovo poreklo i autentičnost.
"Za mene je to prljava krpa... Izražavam izvesno čuđenje kako naši ljudi, čim je ovaj dokument 'ponovo otkriven' u Šeholijevom telefonu, bez ikakvog truda uzimaju ga zdravo za gotovo, kao svršenu stvar i kao valjan argument. A u njemu nema ni institucije, ni datuma, ni potpisa, niti čega u pozadini", kaže Škodra.
RSE se obratio i Policiji Kosova i Kosovskoj obaveštajnoj agenciji s pitanjem da li su kosovske institucije ikada zabeležile slučajeve finansiranja džamija, islamskih institucija ili aktivnosti na Kosovu iz izvora u Srbiji i da li je bilo kakvo takvo finansiranje povezano sa srpskim državnim institucijama, BIA ili drugim bezbednosnim strukturama.
Do objavljivanja ovog teksta, RSE nije dobio odgovor.
Kosovo je, inače, definisano kao sekularna država.
Na popisu stanovništva održanom 2024. godine, 93,49 odsto građana izjasnilo se kao muslimani, 2,31 odsto kao pravoslavci i 1,75 odsto kao katolici.
Šta je dokazano, a šta ostaje tvrdnja?
Za Kosovski institut za pravosuđe, problematičan je i način na koji su materijali iz optužnice dospeli u javnost.
Optužnicu je objavilo više medija.
Ehat Miftaraj, izvršni direktor Kosovskog instituta za pravosuđe, smatra "neodgovornošću" ili "propustom" činjenicu da su materijali iz optužnice dospeli u javnosti.
On naglašava da materijale koje je predstavilo Tužilaštvo treba tretirati kao navodne dokaze dok ih sud ne razmotri.
"Kada u javnosti objavite takve informacije, koje moraju biti dokazane na sudu, verujem da to može imati kontraefekat i da je protiv strateških interesa Kosova", rekao je Miftaraj za RSE.
Prema njegovim rečima, objavljivanje optužnice i dokumenta pod nazivom "Strogo poverljivo 2" podstaklo je "neodržive hipoteze", pogrešna tumačenja i podele na verskoj osnovi.
Miftaraj kaže da je takav dokument kružio u javnosti godinama i postavlja pitanje zašto institucije ranije nisu razjasnile njegovo poreklo i autentičnost.
"Zašto mora da izađe u javnost u ovoj fazi, kada jasno znamo da Srbija ima misiju da puni javnost podacima i informacijama koje otvaraju dileme i izazivaju podele među narodom Kosova? Videli smo ovih dana na društvenim mrežama koliki su značaj pridali i kako su ovaj dokument tumačile različite grupe, u različite svrhe", kaže on.
Materijal sa sličnim sadržajem objavljen je i u julu 2024. na lokalnoj televiziji, gde se tvrdilo da je srpska obaveštajna služba pre oko 20 godina izradila plan za finansiranje džamija na Kosovu.
I tada je ta tvrdnja izazvala debatu.
Čitajte:
Od džamije do izborne trke za skupštinu KosovaPoglavar IZK-a Naim Ternava demantovao je te tvrdnje i rekao da će, ako bi neko ponudio dokaze da je neka džamija na Kosovu izgrađena investicijama iz Srbije, on sam da je sruši.
Posle nove debate o dokumentu, Ternava je 29. avgusta tražio od nadležnih organa da istraže njegovu verodstojnost.
On je naveo da je objavljivanje materijala predstavljenih kao deo optužnice protiv Šeholija stvorilo "situaciju koja zahteva mudrost, odgovornost i, pre svega, potpuno rasvetljavanje istine".
Rizik od prebacivanja odgovornosti na zajednicu
Sociolog Fadilj Maljoku (Fadil Maloku) upozorava na još jednu posledicu debate: prelazak sa sumnji ili eventualne individualne odgovornosti na kolektivnu krivicu.
Prema njegovim rečima, međusobne optužbe tabora "za" i "protiv" dokumenta mogu proizvesti međuversku polarizaciju, bez obzira na to ko je sastavio dokument.
"Prema mom sociološkom rasuđivanju, tendencija uključivanja jedne verske institucije i zajednice, bez postojanja konačne sudske presude, između ostalog, ima za cilj oštećenje, blaćenje, osporavanje, slabljenje, ali i stalno ispoljavanje predrasuda prema ovoj instituciji", kaže Maljoku za RSE.
Prema njegovim rečima, rizik leži u tome da se eventualna individualna odgovornost i javnom mnjenju pretvori u odgovornost zajednice.
On kaže da osećaj da ste pod napadom može proizvesti i ono što je u sociologiji religije poznato kao "odbrambena solidarnost" – zbližavanje članova grupe oko zajedničkog identiteta kada imaju osećaj da su ugroženi.
Vernici u džamiji u Prištini. Ilustrativna fotografija iz arhive.
Ne 'uopštavanja' već 'konkretna imena'
I Mentor Vrajoli (Vrajolli), direktor Kosovskog centra za bezbednosne studije, traži da se debata odvoji od generalizacija o verskim zajednicama.
"Pristup svih trebalo bi da bude praćenje rada Tužilaštva. Ne možemo govoriti uopšteno, već treba da se usredsredimo na konkretna imena“, rekao je Vrajoli za RSE.
Prema njegovim rečima, to bi trebalo da važi i za pojedince i pokrete koji na društvenim mrežama optužuju IZK, pozivajući se na objavljeni dokument.
Vrajoli ocenjuje da je IZK igrala ulogu u održavanju društvene otpornosti i sprečavanju trendova koji bi mogli da potkopaju društvenu koheziju.
On, međutim, upozorava da bi sama debata mogla imati posledice u pogledu bezbednosti.
Prema njegovim rečima, svaki razvoj događaja koji šteti društvenoj koheziji na Kosovu mogao bi da ide u prilog interesima država koje Kosovo smatraju protivnikom.
Za Vrajolija, jedan od načina da se izbegne produbljivanje debate jeste institucionalno razjašnjenje čitavog slučaja.
"Ne verujem da je ikada postojala tendencija institucija da se targetira određena grupa. Međutim, često se zbog ćutanja stvaraju ovakve debate. Stoga mislim da je izuzetno važno da i Tužilaštvo i druge institucije uključene u slučaj pruže odgovarajuća pojašnjenja", kaže Vrajoli.
Čitajte:
Šta stoji iza protivljenja izgradnji crkve u Vučitrnu na Kosovu?Miftaraj takođe upozorava da bi nastavak sukoba s međuverskim tonovima mogao da naruši suživot i razumevanje među verskim zajednicama.
Maljoku dotle navodi da se takve debate moraju tretirati smireno, transparentno i uz upotrebu institucionalnog jezika.
U suštini, debata koju je dokument proizveo ostavila je u drugom planu upravo pitanja koja još nemaju institucionalni odgovor: ko ga je sastavio, da li je autentičan i šta zapravo dokazuje u krivičnom postupku u kojem je predstavljen kao dokaz.
Sve dok se ova pitanja ne razjasne, navodi koji proizilaze iz njegovog sadržaja ne mogu se tretirati kao utvrđene činjenice.