Nova kineska 'ofanziva' na energetsko tržište Republike Srpske

Kineske državne kompanije iz sektora energetike i infrastrukture mogle bi dodatno proširiti prisustvo u Republici Srpskoj nakon nedavne posjete entitetskog ministra energetike i rudarstva Petra Đokića Kini, gdje je sredinom maja održao sastanke sa predstavnicima nekoliko velikih firmi.

Neke od tih kompanija već učestvuju u projektima u Bosni i Hercegovini, koji su, uglavnom, finansirani kineskim kreditima. No, detalji ugovora su nedostupni javnosti.

Najveće od ovih kompanija, sa čijim predstavnicima se Đokić susretao, kako je navedeno u saopštenjima koja su stizala iz nadležnog ministarstva, su Sinohydro i China Construction Third Engineering Bureau (CCTEB), obje u državnom vlasništvu.

Čitajte:

Kineske vjetrenjače u BiH vjetar u leđa korupciji u srcu Balkana

Iako nisu na listama sankcija Sjedinjenih Država i Evropske unije, Svjetska banka ih je nekoliko puta upozoravala zbog navodne korupcije, dok je Evropska investiciona banka (EIB) iz istog razloga na 20 mjeseci zabranila Sinohydru učešće u projektima koje oni finansiraju.

Da li je u Kini nadležni ministar nešto potpisao nije poznato, jer iz Ministarstva nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o tome, kao ni na pitanje da li će se sa ovim kompanijama bliže sarađivati u budućnosti.

O kojim se kompanijama radi?

Đokić je posjetio Sinohydro, CCTEB, Tecloman i Cosin Solar Technology.

Sinohydro je kineska infrastrukturna kompanija u državnom vlasništvu, koja je u RS gradila hidroelektranu Ulog, puštenu u rad 2024. godine.

Još dok je hidroelektrana bila u izgradnji, sarajevsko udruženje geografa je upozoravalo na njene posljedice po životnu sredinu. Godinu nakon što je puštena u rad, nakon curenja nepoznate materije iz postrojenja, u septembru 2025. je došlo do pomora ribe u rijeci Neretvi.

Čitajte:

Mrtva riba i miris sumpora šire se Neretvom ispod hidroelektrane

CCTEB je sastavni dio China State Construction Engineering Corporation (CSCEC), kineskog državnog giganta i najveće građevinske firme na svijetu, prema listi Fortune 500.

Ova korporacija gradi autoput Brčko-Vukosavlje, na sjeveru BiH, projekat vrijedan oko 335 miliona evra. Finansira se kreditom Kineske građevinske banke koji vraća entitet RS.

Detalji ugovora nisu poznati javnosti.

Tecloman je kompanija u privatnom vlasništvu, koja se bavi izradom sistema za skladištenje energije, te posjeduje patente u oblasti litijum-jonskih baterija.

Nema informacija o njihovom prisustvu na bh. tržištu.

Cosin Solar Technology je, takođe, privatna kompanija, koja se bavi razvojem solarnih elektrana.

Ni oni do sada nisu učestvovali u projektima u BiH.

Posljedice saradnje sa Kinezima

Organizacija Transparency International BiH je u aprilu objavila analizu kineskih projekata u BiH, u kojoj navode da "iza narativa o (kineskim) investicijama često stoje netransparentni ugovori, kašnjenja projekata, rast troškova i slaba institucionalna kontrola".

Oni ističu da je prisustvo kineskih državnih kompanija naročito uočljivo u RS, gdje one pretežno učestvuju u realizaciji infrastrukturnih i energetskih projekata.

"Iako se ovi projekti često predstavljaju kao razvojna prilika, mnogi od njih godinama tapkaju u mjestu, ostaju nedovršeni ili bilježe znatno povećanje troškova u odnosu na prvobitne procjene", navodi Transparency.

Čitajte:

Da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog uticaja zvaničnog Pekinga?

Ana Krstinovska, predsjednica nevladine organizacije ESTIMA iz Skoplja, i stručnjakinja za međunarodne odnose, s posebnim fokusom na odnose između Kine, Evropske unije i zemalja regiona, u izjavi ide i korak dalje. Kaže kako način na koji su do sada Kinezi radili sa domaćim vlastima nije dobar po interese BiH.

Upozorava i da ovi projekti ne nose samo ekološke rizike, već i one koji su vezani za dobro upravljanje, korupciju i prava radnika.

"Mnogim dogovorenim projektima ili nekim od onih koji su već u fazi implementacije upravljalo se po veoma sumnjivim pravilima ili bez striktne regulacije, bilo je problema sa transparentnošću, zahtjevima za pristup ugovorima koji su u osnovi tih projekata, a koje različiti nivoi vlasti u BiH stalno odbijaju da pruže javnosti, civilnom društvu i medijima", rekla je Krstinovska.

Krstinovska: Projektima se upravljalo bez striktne regulacije.

Što se problema sa transparentnošću tiče, pojašnjava da su domaće vlasti tu često saučesnici Kinezima.

"Kineske kompanije imaju praksu prilagođavanja lokalnim standardima upravljanja, što znači da, ako u nekoj zemlji vlade traže visok nivo transparentnosti, odgovornosti i standarda upravljanja od kineskih kompanija, one mogu da se pridržavaju tih standarda, ali to obično nije slučaj u BiH", kazala je ona.

Dodaje da je Kina prethodnih nekoliko mjeseci iskoristila rat u Iranu i napravila nove iskorake na polju obnovljivih izvora energije, te im se zbog toga mnoge zemlje okreću, uključujući i BiH.

"Kina je uspjela da značajno poveća proizvodnju svih vrsta proizvoda od obnovljive energije u posljednjih nekoliko mjeseci, a pokušaji Bosne u tom pravcu nisu izuzetak u poređenju sa širom globalnom slikom", smatra Krstinovska.

Čitajte:

Kineski uticaj na Zapadnom Balkanu kroz ekonomsku moć, infrastrukturu, kulturu...

Pipa Galop (Pippa Gallop) iz organizacije Bankwatch koja prati kineske investicije u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, kaže za RSE da RS ima sve više poteškoća u dobijanju sredstava iz drugih izvora, te je Kina za nju spasonosno rješenje.

"Kina nudi kredite po relativno razumnim kamatnim stopama i spremna je finansirati projekte koje evropske javne banke ne bi dirale", ističe Galop.

Ipak, ona upozorava da nedavni slučajevi, Hidroelektrane Dabar i Hidroelektrana na Bistrici, pokazuju da saradnja ne ide glatko kao prije, jer su kineske kompanije usporile radove "zbog neispunjenih obaveza RS".

Čitajte:

Kineska banka obustavila isplate za gradnju jednog od najvećih energetskih projekata u BiH

Dodaje i da će ovaj bh. entitet još dugo otplaćivati svoje dugove Kinezima, a da se zbog tajnosti ugovora ni ne zna koliko će sve koštati građane RS.

"Vlada je, na primjer, garantovala kredit za HE Dabar, tako da ako Elektroprivreda RS ne bude u mogućnosti da ga plati, morat će se obezbijediti iz entitetskog budžeta", istakla je ona.

Koji su kineski interesi?

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH, Kina je tek 19. najveći investitor u BiH, ali je značajnija kao trgovinski partner, te se nalazi na trećem mjestu najvećih uvoznika u zemlju u prošloj godini.

Za razliku od direktnih investicija, kineski krediti se više od 15 godina koriste za izgradnju autoputeva i energetskih postrojenja, kroz partnerstva sa lokalnim vlastima.

Čitajte:

Kina čest sagovornik, ali rijedak investitor u BiH

Ipak, mnogi kineski projekti nisu otišli dalje od faze planiranja, a pojedini nisu ni pokrenuti uprkos potpisanim ugovorima, poput izgradnje Bloka 7 za Termoelektranu u Tuzli, iz čega su se kineski izvođači na kraju povukli.

Pipa Galop ističe da je u kineskom interesu "da razvija dobre političke odnose sa zemljama u EU ili blizu nje, te da njene kompanije i radnici budu zaposleni na što većem broju infrastrukturnih projekata".

Za Anu Krstinovsku, kineski interes postoji na dva nivoa – ekonomskom i strateškom.

Ističe da su kineske kompanije daleko od faze u kojoj su projekte finansirali samo kreditima iz svoje države.

"Sada su već izgradile svoj portfolio i ostale su ovdje, tako da su u potpunosti sposobne da implementiraju projekte koji se finansiraju novcem EBRD-a, EIB-a, nacionalnog budžeta", rekla je ona.

Takođe, podsjeća da kineske kompanije dominiraju sektorom infrastrukture na Zapadnom Balkanu.

"Kada izgrade projekat u jednoj zemlji, koriste ga kao značajnu referencu da demonstriraju svoje kapacitete i da se prijave za tendere u drugoj zemlji", pojašnjava ona.

Podsjeća da su Kinezi u prethodnih 15 godina na Zapadnom Balkanu od velikih projekata izgradili, između ostalog, Pupinov most u Beogradu, Pelješki most u Hrvatskoj, dionicu autoputa Bar-Boljare u Crnoj Gori, dok u Sjevernoj Makedoniji grade autoput Kičevo-Ohrid.