Pobeda jermenskog premijera Nikola Pašinjana na parlamentarnim izborima predstavlja snažan udarac ruskim naporima da osujete njegove prozapadne političke poteze, iako će neuspeh u osvajanju dvotrećinske većine u parlamentu zakomplikovati mirovni proces s Azerbejdžanom kojim posreduju SAD.
Pobeda jermenskog premijera Nikola Pašinijana na parlamentarnim izborima označava čvrst udarac ruskim naporima da osujete njegove karakteristične prozapadne političke poteze, iako će neuspeh u osvajanju dvotrećinske većine u parlamentu zakomplikovati tekući mirovni proces sa Azerbejdžanom koji posreduje SAD.
Zvanični preliminarni rezultati daju Pašinjanovoj partiji Građanski ugovor 64 mesta u parlamentu od 150 mesta, dovoljno da ostane na funkciji za novi mandat. Dve opozicione stranke koje naginju Rusiji osvojila su preostala mesta, dok je treća izgleda zamalo pala ispod cenzusa od pet odsto za ulazak u skupštinu dok se čeka novo brojanje glasova.
"S ponovnim izborom jermenske vlade, ovi izbori pružaju novi mandat za održavanje pozitivnog zamaha diplomatskog angažmana, normalizaciju odnosa sa susedima i kontinuiranu diverzifikaciju bezbednosnih partnera Jermenije", rekao je za RSE 8. juna Ričard Giragosijan, šef tink-tenka Centar za regionalne studije u Jerevanu.
Potvrđen prozapadni kurs
Sada se može očekivati da će Pašinjan nastojati da nastavi poteze za jačanje veza s Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prošle godine, u Jermeniji je usvojen zakon kojim se pokreće proces pristupanja EU i lideri EU su pozdravili ishod izbora.
Čitajte:
Rusija ekonomskim pritiskom pokušava da spreči okretanje Jermenije ka ZapaduFrancuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), koji je otpevao pesmu s Pašinjanom na sceni tokom državne posete Jerevanu prošlog meseca, čestitao mu je u saopštenju u kojem se obavezao da "dodatno ojača saradnju u interesu naših naroda, da podrži mir i suverenitet Jermenije, kao i da podrži proces približavanja Evropi".
Pašinjanov ponovni izbor će takođe obradovati američkog predsednika Donalda Trampa (Trump), koji ga je lično podržao u nedeljama pre glasanja 7. juna. "Nikol potpuno deli moju viziju mira i prosperiteta za Jermeniju i ceo region Južnog Kavkaza", napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je prošle godine primio Pašinjana i azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva u Beloj kući kako bi simbolično okončao decenije sukoba, i otvorenih i prikrivenih. To je bio trenutak koji je podvukao pad ruskog uticaja u regionu od sukoba 2023. godine u kojem je Azerbejdžan povratio kontrolu nad regionom Nagorno-Karabah, proteravši 100.000 etničkih Jermena iz njihovih domova.
Predizborni period su takođe obeležile ruske pretnje i mere usmerene na smanjenje podrške Pašinjanovom prozapadnom putu. To je uključivalo ograničenja usmerena na jermenski izvoz koja su istakla koliko je zemlja zavisna od pristupa ruskim tržištima, kao i pretnju ruskog predsednika Vladimira Putina da će preduzeti dalje mere koje "mogu dovesti do gubitka najmanje 14 odsto jermenskog BDP-a". Putin je čak mračno nagovestio mogući "ukrajinski scenario" za Jermeniju.
Međutim, analitičari u Jerevanu su rekli da ruski napori da utiču na ishod izbora nisu uspeli.
"Ovo glasanje potvrđuje uverenje da Jermenija ide u pravom smeru", rekao je Giragosijan, opisujući glasanje kao "ključne parlamentarne izbore".
Areg Kočinijan, šef Istraživačkog centra jermenski savet sa sedištem u Jerevanu, rekao je za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE) da su se ruski napori potpuno obili o glavu.
"Ako je namera Rusije bila da pokuša da podrži svoje proksije u Jermeniji koristeći razne instrumente – dezinformacione kampanje, trgovinske ratove, drugim rečima, ceo arsenal hibridnih alata – onda je sve to proizvelo suprotan rezultat", rekao je on.
"Jermensko stanovništvo je, generalno, bilo prilično mobilisano, čak bih rekao 'elektrifikovano', takoreći – i Pašinjan je postigao impresivnu pobedu", dodao je on.
Težak put ka miru
Ovo su bili prvi izbori od vojnog poraza Jermenije 2023. i ključni deo Pašinjanove kampanje bila je, kako je rekao, "prava Jermenija", što znači prihvatanje trenutnih granica zemlje i poboljšanje odnosa sa susedima koji su tradicionalno neprijateljski nastrojeni – naime Azerbejdžanom, ali i njegovim pokroviteljem Turskom.
Nedavni potezi doveli su do otvaranja granice sa Turskom i Brisel je to predstavio kao novu rutu za jermenski izvoz u Evropsku uniju.
Međutim, dok se mir s Azerbejdžanom slavio u Beloj kući, gde je Tramp ugostio Pašinjana i Alijeva na potpisivanju zajedničke deklaracije prošlog avgusta, zapravo se radilo o dogovoru o potpisivanju budućeg sporazuma – a rezultati izbora mogli bi doneti neke prepreke na putu.
Azerbejdžan je zahtevao da Jermenija odobri novi ustav kojim bi se uklonila spominjanja Nagorno-Karabaha koje smatra iritantnim. To bi zahtevalo dvotrećinsku većinu koju Pašinjan nije obezbedio.
"Najvažnije novo pitanje u Jermeniji posle izbora je, ili će to postati, tema usvajanja novog ustava", rekao je Kočinijan.
Čitajte:
Zaobilaženje Kremlja: Jermenija i Azerbejdžan proširuju trgovinu, testirajući ruski uticaj"Prvo, to je nastavak demokratskih reformi i promena u našoj zemlji. I drugo, povezano je s nastavkom mirovnog procesa s Azerbejdžanom. Pošto nijedan od ovih ishoda nije u interesu Rusije... bez podrške opozicije neće biti moguće pokrenuti proces usvajanja novog ustava, jer je za njegovo pokretanje potrebno najmanje dve trećine parlamenta, što bi potom dovelo do referenduma o usvajanju novog ustava", objasnio je on.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je 8. juna izjavila da su izbori održani usred "neviđenog pritiska na opoziciju i mešanja Zapada". Dodala je da su izbori pokazali da je Jermenija duboko polarizovana.
Njen stav je odražavao izjavu Samvela Karapetijana, šefa stranke Jaka Jermenija, koja je osvojila drugo mesto s 29 poslanika, u kojoj se tvrdi da je bilo "progona" i u kojoj se nagoveštava bez dokaza da je manipulisano brojanjem glasova.
Karapetijan je uhapšen prošle godine pod optužbom da je pozivao na nezakonito preuzimanje vlasti i trenutno je u kućnom pritvoru.
Međunarodna posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) je 8. juna primetila da je bilo "brojnih krivičnih postupaka protiv opozicionih kandidata i aktivista, što je rezultiralo uzdržavanjem mnogih pristalica opozicije od aktivnog učešća u kampanja".
Specijalna koordinatorka OEBS-a Farah Karimi rekla je na konferenciji za novinare u Jerevanu da je "ovo, zajedno s pritiskom na zaposlene u javnom sektoru da prisustvuju događajima vladajuće partije i nedavno uvedenim socijalnim i ekonomskim merama, izazvalo zabrinutost u vezi s jednakim mogućnostima za vođenje kampanje".
Međutim, OEBS je takođe osudio rusko mešanje.
"Primećen je direktan pritisak iz inostranstva u obliku eskalacije trgovinskih ograničenja i bezbednosnih pretnji tokom kampanje usmerene na neopravdano uticanje na birače u korist opozicionih snaga", rekla je Karimi.