Jermenska vladajuća partija Građanski ugovor premijera Nikola Pašinijana preuzela je vođstvo na ključnim parlamentarnim izborima, osvojivši 54,5 odsto glasova posle prebrojavanja početnih glasova.
Centralna izborna komisija (CIK) je rano u ponedeljak saopštila da je, posle skoro 18 odsto prebrojanih glasova, proruski savez Jaka Jermenija na drugom mestu sa 22,2 odsto. Jermenski savez, koji predvodi bivši predsednik Robert Kočarjan i koji se takođe smatra nakolonjenim Moskvi, na trećem mestu je s 8,7 odsto. Ankete pre glasanja pokazale su da Građanski ugovor ima 24-32 odsto podrške, dok Jaka Jermenija ima 9-11 odsto.
Izborni zvaničnici su izvestili o velikoj izlaznosti pošto su Jermeni glasali na testu podrške premijeru posle kontroverznog mirovnog sporazuma sa susednim Azerbejdžanom i njegovih napora da približi malu južnokavkasku zemlju Zapadu posle decenija oslanjanja na Rusiju.
"Prihvatićemo svaki izbor koji narod napravi", rekao je Pašinjan novinarima pošto je glasao na biračkom mestu u glavnom gradu Jerevanu.
Pašinjan je rekao da će Jermenija voditi uravnoteženu spoljnu politiku posle izbora, dodajući da "nema pitanja o izboru" između Rusije i Zapada.
CIK je saopštio da je skoro 59 odsto od 2,5 miliona birača u zemlji glasalo.
Oko 400 međunarodnih posmatrača je ovlašćeno da prati glasanje. CIK je saopštio da će preliminarni rezultati biti objavljeni u roku od 24 sata od zatvaranja biračkih mesta, a konačni rezultati će biti objavljeni 14. juna.
Veze Jerevana s Moskvom pojavile su se kao glavno izborno pitanje, posebno posle odluke Rusije da uvede ograničenja na jermenski izvoz poslednjih nedelja kao odgovor na njeno okretanje ka Zapadu.
Uoči izbora, jermenske vlasti su uhapsile šest kandidata Jake Jermenije, javili su državni mediji, bez navođenja razloga.
Jaka Jermenija je saopštila da nastoji da održi ekonomske i političke veze Jerevana s Rusijom i optužila je Pašinjana za opasno neprijateljstvo prema Moskvi.
Jaku Jermeniju predvodi rusko-jermenski milijarder Samvel Karapetijan, koji je u kućnom pritvoru pod optužbom da je pozivao na rušenje vlade. On je optužbe nazvao politički motivisanim.
Navodi o nepravilnostima
Izborne vlasti i nezavisni posmatrači prijavili su niz navodnih nepravilnosti tokom glasanja 7. juna, pokazuju informacije koje su prikupili dopisnici RSE.
Do kraja glasanja, Jermenski antikorupcijski komitet je izvestio da je pokrenuto 33 krivična postupka u vezi s navodnim izbornim krivičnim delima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Jermenije je ranije saopštilo da je pokrenulo istrage o navodnim slučajevima dvostrukog glasanja i kršenja tajnosti glasanja. Grupa za posmatranje Nezavisni posmatrač izvestila je o poremećajima i proceduralnim problemima na nekoliko biračkih mesta. Prema navodima grupe, posmatrači su bili prisutni na 1.420 biračkih mesta širom zemlje, a navodna kršenja su zabeležena na stotinama njih.
Podrška SAD i EU Pašinjanovoj stranci
SAD i EU su izrazili podršku Pašinjanu, koji je preuzeo vlast 2018. godine posle uglavnom mirnog narodnog ustanka – poznatog kao Plišana revolucija – protiv prethodne vlade koja je bila prijateljska prema Moskvi.
Pašinjan je započeo proces – iako se očekuje da će trajati mnogo godina – pridruživanja EU i nastavio je mirovni proces sa susednim Azerbejdžanom, kontroverznu politiku koja je ojačala opoziciju i razljutila čak i neke od njegovih bivših pristalica.
Pašinjan je dobio veliku podršku SAD pošto je pristao da učestvuje u Sporazumu za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP) predsednika SAD Donalda Trampa (Trump).
Američki Stejt department je za RSE naveo da inicijativu vidi kao "ključni i trajni deo donošenja mira i prosperiteta Jermeniji i Južnom Kavkazu".
Premijer je takođe pokušao da normalizuje odnose s dugogodišnjim ogorčenim rivalom i susedom Turskom, bliskim saveznikom Azerbejdžana.
Njegova vlada je zamrznula učešće u Organizaciji dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) koju predvodi Rusija.
Pašinjanov cilj ulaska u EU, njegovo izbegavanje ODKB-a i odluka da Jerevan bude domaćin samiti povezanog s EU, na kojem je učestvovao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, razgnevili su Moskvu i doveli su do pretnji ukidanja ekonomskih povlastica za Jermeniju.
Rusija je dugo smatrala Jermeniju delom svoje sfere uticaja. Ruski predsednik Vladimir Putin je izneo jedva prikrivenu pretnju u vezi sa zapadnim težnjama Jerevana, rekavši da bi Jermenija mogla da se suoči s "ukrajinskim scenarijem" zbog želje za evropskim integracijama.