Krhko primirje između Irana i Sjedinjenih Država izgledalo je sve nesigurnije rano 28. juna, jer su se obje strane međusobno optuživale za kršenje privremenog sporazuma koji je trebalo da zaustavi višemjesečne borbe, usred obnovljenih raketnih i vazdušnih napada širom regiona Persijskog zaliva.
Iran je lansirao rakete i dronove ciljajući američke vojne lokacije u Kuvajtu i Bahreinu ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump upozorio da bi Vašington mogao da eskalira svoju vojnu kampanju ako Teheran ne poštuje prekid vatre.
"Možda će doći trenutak kada više nećemo moći da budemo razumni", rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama, dodajući da bi Sjedinjene Države mogle "vojno da završe posao" koji su započele ranije ove godine.
U roku od nekoliko sati, kuvajtske i bahreinske vlasti su izvijestile da njihova protivvazdušna odbrana reaguje na dolazeće projektile. Kuvajtske oružane snage saopštile su da su dvije neprijateljske balističke rakete presretnute u njihovom vazdušnom prostoru bez prijavljene štete ili žrtava.
Čitajte:
Primirje donosi smirenost dok se pojedini Iranci pitaju hoće li doći i do promjenaBahreinska vojska je saopštila da je presrela i uništila nekoliko raketa i dronova, dok su se sirene oglasile širom zemlje Persijskog zaliva. Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina je prijavilo štetu na stambenoj zgradi, ali je saopštilo da niko nije povrijeđen.
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je izveo napade kao odmazdu za nove američke napade na iransku teritoriju.
U saopštenju koje su prenijeli iranski državni mediji, IRGC je naveo da je ciljana američka vojna infrastruktura u Bahreinu i Kuvajtu, uključujući objekte povezane sa Petom flotom SAD.
U komentaru za Reuters, američki zvaničnik je potvrdio napade na američke objekte, ali je rekao da nema prijavljenih američkih žrtava ili veće štete. Zvaničnik je dodao da se situacija i dalje preispituje.
Eskalacija napada tokom noći uslijedila je nakon američkih udara na iranske vojne lokacije nekoliko sati ranije, za koje je Vašington rekao da su izvedeni kao odgovor na iranske napade na komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu, kritičnom globalnom energetskom koridoru.
Centralna komanda Sjedinjenih Država saopštila je da su njene snage ciljale iranske objekte za skladištenje dronova, radarske instalacije i obalsku infrastrukturu za nadzor nakon što je iranski dron 27. juna pogodio tanker.
"Iranu je data prilika da poštuje sporazum o prekidu vatre, ali je odlučio da to ne učini", navela je Centralna komanda u saopštenju. Navedeno je da su napadi bili "direktan odgovor na kontinuiranu iransku agresiju protiv komercijalnog brodarstva".
Iran je negirao odgovornost za ugrožavanje brodarstva i optužio Vašington za kršenje primirja.
Čitajte:
Iranski tvrdokorni propovjednici podijeljeni oko sporazuma sa SADIransko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da su američki vazdušni napadi na objekte za nadzor duž južne obale Irana "teroristički akti" i obećalo da će braniti suverenitet zemlje. Ministarstvo je upozorilo da bi kontinuirani američki napadi mogli da ometaju tekuće diplomatske napore.
Privremeni sporazum, potpisan ranije ovog mjeseca, imao je za cilj da zaustavi borbe koje su izbile nakon američkih i izraelskih udara na Iran 28. februara i da ponovo otvori Ormuski moreuz za komercijalni saobraćaj dok se širi pregovori nastavljaju.
Jedna runda posredovanih pregovora održana je prošle nedelje u Švajcarskoj, a Vašington je kasnije privremeno odustao od nekih sankcija Teheranu.
Uprkos sporazumu, nasilje je i dalje trajalo. Iran i Sjedinjene Države su se više puta međusobno optuživali za potkopavanje primirja, dok su napadi na brodove i vojnu imovinu nastavljeni.
Van Zaliva, tenzije su se rasplamsale i duž sjeverne granice Izraela. Izraelska vojska je 28. juna saopštila da je ubila nekoliko boraca Hezbolaha, koji podržava Iran, u južnom Libanu, uprkos posebnom okviru za prekid vatre između Izraela i Libana.
Izraelska vojska je saopštila da su militanti bili naoružani protivtenkovskim oružjem i da su delovali u blizini samoproglašene bezbjednosne zone.
Hezbolah je i militantna grupa i politička stranka koja kontroliše veliki dio južnog Libana. Sjedinjene Države ga smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija stavila na crnu listu njegovo oružano krilo.
Hezbolah je odbacio okvirni sporazum između Izraela i Libana, nazivajući ga predajom libanskog suvereniteta i odbijajući da se razoruža dok izraelske trupe ostaju na libanskoj teritoriji.