Iran je ušao u 14. noć protesta uz intenziviranje represije, dok su zapadni lideri – uključujući predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) – pojačali pritisak na vlasti u Teheranu.
Govoreći na sastanku s direktorima naftnih i gasnih kompanija u Beloj kući u petak, Tramp je rekao da je "Iran u velikoj nevolji".
"Čini mi se da ljudi preuzimaju određene gradove za šta niko nije mislio da je zaista mogući pre samo nekoliko nedelja", dodao je on.
"Pažljivo pratimo situaciju. Dao sam veoma snažnu izjavu da ako počnu da ubijaju ljude kao što su to činili u prošlosti, mi ćemo se uključiti. Udarićemo ih veoma snažno tamo gde ih boli. To ne znači vojnici na terenu, ali znači da ih udarimo veoma, veoma snažno tamo gde ih boli", rekao je Tramp.
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) je u subotu u kratkom postu na X naveo da SAD "podržavaju hrabri narod Irana".
Čitajte: Sve veći i smjeliji: Kako protesti u Iranu dobijaju na zamahuProtesti, koji su počeli na Velikom bazaru u Teheranu 28. decembra, brzo su se proširili na desetine gradova.
Do večeri 8. januara, video snimci su stizali iz skoro svih krajeva zemlje na kojima se vide ogromne mase ljudi koje skandiraju i marširaju.
Vlasti su prvo smanjile brzinu interneta širom zemlje, pre nego što su 8. januara u 22.15 po lokalnom vremenu sprovele skoro potpuno isključenje, prekinuvši i telefonske linije.
S obzirom na to da isključenje traje više od 40 sati, nema preciznih informacija o broju poginulih, povređenih ili pritvorenih širom zemlje, uz široko rasprostranjen strah da se prekid koristi za prikrivanje državnog nasilja nad demonstrantima.
Amnesti internešenel (Amnesty International) je u saopštenju na društvenim mrežama naveo da istražuje "uznemirujuće izveštaje da su snage bezbednosti intenzivirale nezakonitu upotrebu smrtonosne sile protiv demonstranata" što je "dovelo do daljih smrtnih slučajeva i povreda".
U izveštajima medija, uključujući i AFP-a, navodi se da su stotine ljudi prebačene u teheransku bolnicu s "teškim povredama oka" izazvanim vatrom iz vazdušnog pištolja.
Agencija za ljudska prava (HRANA), koja prati vesti vezane za ljudska prava, izvestila je da je najmanje 2.311 ljudi uhapšeno u prvih 13 dana protesta i da su demonstracije održane na 512 lokacija u 180 gradova. Pored toga, organizacija za ljudska prava u Iranu sa sedištem u Norveškoj saopštila je da je 51 demonstrant ubijen do petka.
Čitajte: Bokser, vozač kamiona i hip-hoper: Demonstranti ubijeni u IranuPrinc Reza Pahlavi, čiji je otac – poslednji iranski šah Mohamed Reza Pahlavi – svrgnut Islamskom revolucijom 1979, objavio je poruku podrške demonstrantima na društvenim mrežama, navodeći da su "osvojili divljenje sveta svojom hrabrošću i postojanošću", dok je objavio da planira da se u bliskoj budućnosti vrati u Iran.
U svom poslednjem apelu na X, Reza Pahlavi je rekao: "Naš cilj više nije samo da izađemo na ulice; cilj je da se pripremimo za zauzimanje gradskih centara i njihovo držanje".
On je takođe pozvao "radnike i zaposlene u ključnim sektorima ekonomije, posebno transportu, nafti, gasu i energetici", da započnu nacionalni štrajk.
Neki demonstranti na ulicama su uzvikivali slogane podrške Pahlaviju, poput "Živeo šah", iako je većina skandirala poziv na kraj klerikalne vladavine ili zahtevala mere za popravljanje ekonomije koja je pogođene godinama američkih i drugih međunarodnih sankcija i dvanaestodnevnim ratom u junu, kada su Izrael i SAD pokrenuli vazdušne napade na Iran.
Lideri Francuske, Nemačke i Velike Britanije su u zajedničkom saopštenju objavljenom u petak izrazili "duboku zabrinutost zbog izveštaja o nasilju iranskih snaga bezbednosti" i naveli da "snažno osuđuju ubistvo demonstranata".
U tekstu se takođe dodaje da je prekid interneta "izazvao strah među aktivistima da vlasti sada nasilno guše proteste, sa manjim šansama da će dokazi stići do spoljnog sveta".
U saopštenju EU objavljenom istog dana takođe se poziva na "pravo pristupa informacijama, uključujući i obnavljanje pristupa internetu za sve", uz izražavanje "solidarnosti s iranskim narodom dok izražava svoju legitimnu težnju za boljim životom, slobodom i dostojanstvom".
Aktivisti su izrazili zabrinutost da bi isključenje interneta moglo da prikrije represiju vlasti.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi upozorila je u petak da bi snage bezbednosti mogle da se spremaju da izvrše "masakr pod okriljem sveobuhvatnog prekida komunikacija".
Čitajte: Intervju: Može li se u Iranu dogoditi scenarij sličan Venezueli?Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei u obraćanju pristalicama režima u petak naveo je da su "saboteri, agitatori" tokom protesta "uništili zgrade zemlje kako bi udovoljili" Trampu.
On je dodao da Tramp ima "krv Iranaca na rukama" posle američkih udara na Iran u junu i da će američki lider biti "svrgnut".
Iranska vojska je kasnije objavila saopštenje u kojem je najavila da će se pridružiti drugim oružanim snagama kako bi "čuvala i štitila stratešku infrastrukturu zemlje i javnu imovinu" tokom protesta.
Vlasti su saopštile da je nekoliko pripadnika snaga bezbednosti ubijeno pošto je državna televizija u subotu emitovala snimke sahrana pripadnika bezbednosti koji su navodno poginuli u protestima, uključujući i na velikom skup u gradu Širazu na jugu zemlje.
Protesti predstavljaju najveći unutrašnji izazov u najmanje poslednje tri godine za iranske klerikalne vladare, koji izgledaju ranjivije nego tokom prošlih izliva nemira u jeku teške ekonomske situacije i posle prošlogodišnjeg rata.
Iranski klerikalni establišment je prebrodio višestruke talase nemira, uključujući studentske proteste 1999, proteste zbog spornih izbora 2009, proteste protiv ekonomskih problema 2019. i proteste "Žena, život, sloboda" 2022.