Sjedinjene Američke Države i Iran razmenili su nove napade drugu noć zaredom, produbljujući jednu od najozbiljnijih eskalacija konflikta od kada je u aprilu uspostavljeno krhko primirje, što otvara nova pitanja o budućnosti pregovora između Vašingtona i Teherana.
Iran je 11. juna saopštio da je u potpunosti zatvorio Ormuski moreuz nakon noćnih američkih napada na ciljeve u toj zemlji, upozorivši da će svaki brod koji pokuša da prođe tim strateškim plovnim putem biti napadnut.
Iranski državni mediji kasnije su preneli da su dva broda bila na meti napada.
Centralna komanda SAD (CENTCOM) osporila je te tvrdnje, navodeći da komercijalni brodovi nastavljaju da prolaze kroz ovaj ključni prolaz, kroz koji se inače transportuje oko petine svetskih zaliha nafte i gasa.
Čitajte:
Ograničeni napadi, šira poruka: Šta otkriva američki napad na IranNajnovija eskalacija započela je novom rundom američkih napada usmerenih na iranske kapacitete za nadzor, komunikacione sisteme, obaveštajne objekte i položaje protivvazdušne odbrane, za koje je Vašington naveo da predstavljaju pretnju američkim snagama i međunarodnoj plovidbi.
"Napadi su odgovor na neopravdanu i kontinuiranu iransku agresiju. Američke snage ostaju budne, ubojite i spremne", naveo je CENTCOM u objavi na mreži X kasno 10. juna.
Iran je odgovorio lansiranjem raketa i dronova na ciljeve povezane sa SAD u Bahreinu i Kuvajtu.
Korpus islamske revolucionarne garde (IRCG) saopštio je da je gađao 18 lokacija, uključujući vazdušne baze Ali Al Salem i Ahmed Al Džaber u Kuvajtu, kao i bazu Šeik Isa u Bahreinu.
Bahrein je aktivirao sirene za vazdušnu opasnost i pozvao stanovnike da potraže zaklon, dok je Kuvajt naveo da je protivvazdušna odbrana reagovala na dolazeće pretnje, nakon čega je kasnije ponovo otvorio vazdušni prostor koji je privremeno bio zatvoren iz predostrožnosti.
Najnoviji sukobi usledili su nakon ranijih američkih napada ove nedelje na iranske radarske, protivvazdušne i komandne sisteme, posle gubitka američkog helikoptera Apache u blizini Ormuskog moreuza – incidenta za koji je američki predsednik Donald Tramp optužio Iran.
Tramp je takođe nagovestio da su moguće i dodatne vojne akcije.
"Bili smo zaista blizu dogovora, ali oni nas i dalje zavlače, i dalje nas prave budalama", rekao je Tramp novinarima 10. juna, dok je Fox News preneo da je i upozorio da bi SAD mogle da pojačaju vojne operacije ukoliko Teheran ne pristane na okvirni sporazum.
Obnovljeni sukobi pojačali su zabrinutost za regionalnu stabilnost, snabdevanje energijom i održivost diplomatskih napora koji su nastavljeni uprkos kršenjima aprilskog primirja u više navrata.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) pozvao je na hitan prekid konflikta, upozorivši da se Bliski istok uvlači "dublje u krizu".
"Ova nedelja donela je širenje napada i dalje pogoršanje situacije, gde primirje sve više liči na smanjeni intenzitet sukoba nego na pravi prekid vatre", naveo je Gutereš na mreži X 11. juna. "Nema više napada. Nema više izgovora."
Analitičari ocenjuju da najnoviji vojni sukobi odražavaju strategiju SAD da se kombinuje vojni pritisak sa nastavkom diplomatije, umesto da se pregovori u potpunosti zamene silom.
Džejson Brodski (Jason Brodsky), direktor za javne politike u organizaciji "Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana", smatra da je Trampova administracija otišla korak dalje, kombinujući vojnu akciju sa pojačanim ekonomskim pritiskom.
"Spajanje značajnog ekonomskog i vojnog pritiska na iranski režim predstavlja posebnu karakteristiku pristupa administracije Donalda Trampa", rekao je Brodski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim rečima, najnovija operacija prati već poznat obrazac u odnosima Trampa prema Teheranu.
"To je još jedno poglavlje iste prinudne diplomatske igre koju administracija koristi od 2025: predsednik iznese uslove, ponekad postavi rok, a ako Teheran odugovlači, predsednik pokreće napade", rekao je. "Ovaj obrazac će se nastaviti dok se ne postigne ishod zadovoljavajuć za administraciju."
Čitajte:
Predstavnički dom SAD usvojio predlog zakona o zaustavljanju protoka zapadne tehnologije za iranske dronoveMaks Mejzliš (Max Meizlish), istraživač Centra za ekonomsku i finansijsku moć u Fondaciji za odbranu demokratije, ocenio je da Vašington pokušava da primora Teheran na stratešku odluku.
"Predsednik Tramp pokušava da natera Iran da izabere: brz pristanak na sporazum ili suočavanje sa jačim vojnim pritiskom“, rekao je Mejzliš.
Ipak, upozorio je da ni eventualni sporazum ne bi nužno rešio osnovni problem koji predstavlja iransko rukovodstvo.
"Čak i ako Teheran potpiše sporazum, isti režim će ostati na vlasti sa snažnim podsticajem da se ponovo naoruža i osloni na svoje saveznike, čim neposredni pritisak popusti", rekao je on.
Zbog toga, smatra Mejzliš, Vašington treba da proširi svoju strategiju i izvan vojne sfere.
"Zato bi SAD trebalo da kombinuje obnovljeni vojni pritisak sa snažnijom kampanjom protiv kineskih mreža koje finansiraju iransku ratnu mašinu, jer svaki sporazum koji ostavi te finansijske kanale netaknutim omogućava Teheranu da se oporavi i ponovo ugrozi region", rekao je on.
U međuvremenu, diplomatski kontakti se nastavljaju uprkos jačanju sukoba, uz navode da su katarski posrednici otputovali u Teheran nakon konsultacija sa Vašingtonom kako bi podstakli pregovore.
Najnoviji sukobi, međutim, otvorili su nova pitanja o tome da li diplomatija može da prati dinamiku konflikta koji sve više oblikuju vojna dešavanja.