Hrvatska podržala povratak nuklearki u igru

Hrvatska je među deset država članica Europske unije (EU) koje su potpisale zahtjev za izjednačavanje energije iz nuklearnih elektrana sa onom dobivenom iz obnovljivih izvora energije u taksonomiji europske zelene energetske tranzicije, čime bi se otvorio prostor da se europskim sredstvima sufinancira i izgradnja nuklearki.

Hrvatski potpis na dokument stavljen je 11. listopada, istog dana kada je u Zagrebu boravila velika grupa francuskih poslovnih ljudi zajedno sa predstavnicima Francuske udruge poslodavaca - Medef, a uoči najavljenog posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj, planiranog za listopad ili studeni.

Francuzi prednjače u Europi u tehnologiji nuklearnih elektrana, a njihov snažan interes za investiranje u energetski sektor u Hrvatskoj bila je jedna od tema sastanka sa premijerom Andrejem Plenkovićem i nekolicinom ključnih hrvatskih ministara.

Različite pozicije europskih zemalja

Hrvatska potrošnja električne energije je oko 18 teravatsati (TWh). Hrvatska uvozi nešto manje od pola svojih potreba za energijom - električnu energiju iz više pravaca, a prirodni plin samo iz Rusije.

Iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) koja je u 50:50 posto suvlasništvu sa Slovenijom i koja je u Sloveniji tridesetak kilometara uzvodno rijekom Savom, Hrvatska zadovoljava oko 15 posto svojih potreba – oko 3TWh.

• Ekspertski tim: Opasno skladištiti radioaktivni otpad na granici Hrvatske i BiH
• NE nuklearnom otpadu Hrvatske

Kakva je sada situacija sa Europskom zelenom tranzicijom, kako se u to uklapaju nuklearke i gdje je u svemu tome mjesto Hrvatske?

"Europska zelena tranzicija je u sljedećih 20 godina praćena masom tehnoloških i financijskih upitnika i u tom smislu nuklearna energija može biti prijelazno, a možda i trajno rješenje – ako fuzija jednog dana ipak postane komercijalna", kaže za Radio Slobodna Europa (ESE) energetski stručnjak sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Igor Dekanić.

Pozicije europskih zemalja su različite – dok Francuska već 40 godina više od 80 posto svoje električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana i očito je vrlo sklona nuklearnim izvorima. Njemačka je, pak, 2011. godine odlučila postupno zatvoriti sve svoje nuklearke.

"Međutim, ta odluka je – kako je vrijeme protjecalo, bila sve više upitna, a sada je pogotovo upitna kada gospođa Merkel [Angela] više nije kancelarka. Dakle, Njemačka će vjerojatno preispitati svoju energetsku strategiju, Francuska je za nuklearke i, objektivno govoreći, vodeće europske zemlje su pred odlukom da se vrate i nuklearnoj energiji kao izlazu za smanjivanje emisije CO². Nije nevjerojatno da se u sljedećih nekoliko godina oko toga sklopi konsenzus", procjenjuje Dekanić.

Igor Dekanić: Vodeće europske zemlje su pred odlukom da se vrate i nuklearnoj energiji (fotoarhiv)

Dekanić dodaje da nuklearke ne moraju biti nužno loše rješenje, jer – kako je rečeno - mnoga su pitanja o trošku i tehničkoj provedbi zelene tranzicije u sljedećih 20 godine itekako otvorena, a možda na njih neće ni biti uspješnog odgovora bez napuštanja aktualne kapitalističke tržišne paradigme.

'Davanje ruke Sloveniji i Mađarskoj'

Izjavu su uz Hrvatsku potpisale Francuska, Slovenija, Bugarska, Češka, Finska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Rumunjska.

"Mađarska gradi novi blok u nuklearnoj elektrani Paks zajedno sa Rusima i oni su našli svoj interes u ovoj inicijativi, jer bi im mogla omogućiti da dio troškova prebace na europsko financiranje. Slovaci grade, Poljaci još nemaju nijednu nuklearku, ali kako im 80 posto energije dolazi iz elektrana na ugljen, ne vidim kako oni mogu pogasiti taj ugljen bez angažmana nuklearne energetike", kaže za RSE glavni urednik gospodarskog sadržaja u izdanjima Hansa media, Marko Biočina.

Prema njegovoj ocjeni, niz investicija koje je Slovenija provela unazad 15 godina sugerira da su oni ozbiljno zainteresirani za izgradnju drugog bloka NEK-a i otvara se pitanje – je li tu i Hrvatska partner?

"Slovenija će vrlo teško realizirati taj blok 2 ako nuklearna energetika ne uđe u taksonomiju energetske tranzicije. Mislim da je hrvatska Vlada, osim što možda procjenjuju da ne bi bilo loše da Hrvatska u nekom udjelu uđe u taj projekt, vjerojatno potpisala ovo pismo jer joj politički odgovara. Jer, Macron će doći u Zagreb, sklopljen je posao o avionima. Ovo je na neki način i davanje ruke Sloveniji i Mađarskoj, državama koje su za Hrvatsku vrlo važne zbog ulaska u Schengen, tako da mislim da je politička procjena kako je oportuno pridružiti se tom klubu", zaključuje Biočina.

Kakav je stav nadležnih?

Hrvatski premijer Andrej Plenković nije u razgovoru s novinarima 11. listopada potvrdio hrvatski interes za ulazak u posao sa Slovencima o izgradnji drugog bloka NEK-a, ali nije ni zalupio vrata tom projektu.

"Hrvatska ima svoju energetsku strategiju. Zalažemo se za obnovljive izvore energije, zalažemo se za onu vrstu energije koja će emitirati što manje stakleničkih plinova. Hrvatska je pedesetpostotni suvlasnik Nuklearne elektrane Krško koja daje električnu energiju zadnjih četrdeset i nešto godina. Njen vijek traje do 2043., dakle mi ćemo je koristiti. Nuklearna energija ima najmanje štete po okoliš ako je sve sigurno", kazao je Plenković.

Andrej Plenković: Nuklearna energija ima najmanje štete po okoliš ako je sve sigurno (30. rujna 2021.)

Nešto je određeniji bio direktor Sektora za strategiju i razvoj Hrvatske elektroprivrede Ivan Andročec.

On je 12. listopada kazao novinarima kako Hrvatska gleda dugoročno i da će, kada Slovenci "dođu na ozbiljniju razinu dokumentacije i pripreme, onda ćemo razmisliti hoćemo li i mi ulaziti u takav projekt".

"To, naravno, ovisi i o drugoj strani i to će biti stvar zajedničkih pregovora. Dugoročno ne treba izbjegavati nijedan energetski izvor koji može pridonijeti dekarbonizaciji. Jedan od tih izvora dugoročno je i nuklearna elektrana. Što se više država udruži, proces će biti brži i povoljniji", kazao je Andročec.

Zeleni protiv

Zeleni se protive takvoj mogućnosti i pitaju zašto država konačno kvalitetnim zakonskim rješenjima ne omogući građanima postavljanje solarnih panela na svojim domovima.

"Ni nacionalna, a ni krovna EU energetsko-klimatska politika ne smije se zasnivati na nuklearnoj energiji kao rješenju za klimatsku krizu. Nadamo se da ovaj potez Vlade RH (Republike Hrvatske) nije prvi korak i simbolična najava ulaska RH u proces izgradnje drugog bloka NE Krško. Smatramo da bi fokus na ulaganje u takav enormno skup projekt, čija bi gradnja građane RH stajala milijarde eura javnog novca bio izuzetno štetan korak za građane, klimu i okoliš", odgovara na upit RSE predsjednik zagrebačke Zelene akcije, Luka Tomac.

Aktivisti Greenpeacea su 18. ožujka 2014. na reaktoru nuklearne elektrane u Fessenheimu postavljaju transparent s natpisom "Prestanite riskirati Europu". Cilj im je, kako tvrde, ukazati na navodne sigurnosne slabosti atomskih postrojenja.

"Uz preuzimanje rizika od katastrofe na seizmički aktivnom području", dodaje Tomac, "samo 30 km od Zagreba, nuklearna energija u svom životnom vijeku te lancu opskrbe od izgradnje do zatvaranja ima izuzetno visoke emisije CO²".

Problemi sa rudarenjem, transportom, a posebice sa zbrinjavanjem nuklearnog otpada velik su okolišni i društveni problem, i još uvijek nije jasno zašto se Vlada RH već danas ne fokusira na solarizaciju tisuća krovova građana diljem RH i uključi građane u energetsku tranziciju", dodaje Luka Tomac.

Analiza: Manipulativni podaci

Hrvatska zaostaje u izgradnji kapaciteta za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Cilj EU je da se do 2020. godine iz tih izvora dobija 20 posto potrebne energije, a do 2030. 32 posto ukupne potrebne energije.

Iako hrvatske vlasti kažu da je čak 29 posto energije dobiveno iz obnovljivih izvora, detaljnija analiza pokazuje da se radi o manipulaciji podacima.

Prema podacima iz 2019. godine, 78 posto obnovljive energije generiraju stare hidroelektrane otprije 40 i više godina, udio solarne i geotermalne energije je ispod 2,5 posto, a energije iz vjetroelektrana oko 19 posto.