Hrvatska: Srpska manjina traži četiri mjesta pomoćnika ministra

Za sada bez odgovora na zahtjev predstavnika srpske nacionalne manjine: Vlade Hrvatske

Vukovarsko Zajedničko vijeće općina zatražilo je četiri mjesta pomoćnika ministara u aktualnoj hrvatskoj Vladi za predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj. Vlada se o tome još nije očitovala, a potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac kaže da je participacija pripadnika srpske manjine na razini ispod ministarske dogovorena.

Zajedničko vijeće općina, tijelo koje koordinira interese srpske manjine u Hrvatskom podunavlju, zatražilo je od Vlade četiri mjesta pomoćnika ministara za predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj – u ministarstvima unutarnjih poslova, pravosuđa, kulture i obrazovanja. Radi se o praksi koja je uvedena nakon mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja 1997. godine i koju su poštovale sve hrvatske Vlade otada, osim poslednje dvije – Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića.

Isti zahtjev bio upućen i prethodnim dvjema vladama: Dragan Crnogorac


„To je za nas dosta bitno radi politika samih ministarstava i potreba srpske zajednice u Hrvatskoj“, kaže predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Dragan Crnogorac.

Radio Slobodna Europa je od Vlade zatražila pojašnjenje kako će se postaviti prema ovom zahtjevu, ali odgovor još nije stigao.

Zastupnici srpske i ostalih manjina dio su vladajuće većine oko Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Mosta. Je li o tome bilo govora tijekom pregovora o sastavljanju parlamentarne većine između SDSS-a, koja je dala sva tri zastupnika srpske manjine, i HDZ-a? Crnogorac, koji je i jedan od potpredsjednika SDSS-a, kaže kako nije bio na tim pregovorima, pa da ne može reći je li konkretna tema četiri mjesta pomoćnika ministra bila na stolu. Isto pitanje uputili smo glavnom pregovaraču s HDZ-om u ime srpske manjine, također potpredsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu.

Kada je HDZ odlučio da SDSS ni ostale manjine neće imati člana Vlade, dogovoreno je da se osigura participacija na nižim nivoima od ministra, dakle – od državnih tajnika pa na niže“, pojašnjava Pupovac.

Državni tajnik je funkcija ukinuta u mandatu Vlade Zorana Milanovića koja se sada vraća, i otprilike je treća po važnosti – između zamjenika ministra i pomoćnika ministra.

ZVO je te četiri funkcije tražio i od premijera Tihomira Oreškovića, ali je njegova Vlada za nekoliko mjeseci postala tehnička pa su ta traženja, kaže Crnogorac, postala iluzorna. Tražili su cijelo vrijeme i od Milanovićeve Vlade od prosinca 2011. do siječnja 2016, ali bez uspjeha.

„Imali smo jedan sastanak u Ministarstvu obrazovanja gdje je jedino onako ozbiljno izgledalo da bi imenovali pomoćnika ministra, međutim to nije tako završilo. Imali smo raspravu na saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i zaključak Odbora bio je da Vlada mora dozvoliti ostvarivanje ovih prava, međutim Milanović nije dao nikakav odgovor na to. Iako je u usmenom razgovoru čak i meni lično rekao da on s tim nema problema i da se ide na imenovanja, nikada tome nije pristupio“, objašnjava Crnogorac.

Ni Pupovac ne krije svoje razočaranje Milanovićem.

Vrijeme Milanovićeve i Oreškovićeve Vlade politička pustinja: Milorad Pupovac

„U proteklih pet godina prošli smo neku vrstu političke pustinje kroz koju smo izgubili najveći dio participacije koja je bila osigurana od 2003. do 2011. Ne samo da nije bilo poštivano Vladino 'Pismo namjere', nego nisu bili poštivani ni temeljni funkcionalni razlozi za povećanje participacije predstavnika srpske zajednice u stvarima koje se tiču same zajednice.“

Komentar smo pokušali dobiti i od nekih nekadašnjih bliskih Milanovićevih suradnika, ali bez uspjeha.

Zajedničko vijeće općina se u svom traženju poziva na niz dokumenata nastalih od mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja nadalje – od Erdutskog sporazuma, Pisma namjere hrvatske Vlade, presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i drugo.