Različite reakcije dok saveznici razmatraju Trumpov poziv za podršku u Hormuškom moreuzu

Američki predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje da li je novi iranski vrhovni vođa živ i ponovio poziv Washingtona za pomoć u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran praktično zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim napadima.

Trumpove izjave na događaju u Bijeloj kući 16. marta naglasile su neizvjesnosti koje i dalje postoje na Bliskom istoku i šire, više od dvije sedmice nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli masovnu kampanju zračnih napada na Iran.

"Ne znamo... da li je mrtav ili nije. Reći ću samo da ga niko nije vidio, što je neobično," rekao je Trump.

Iranski vjerski lideri objavili su 9. marta da će Mojtaba Hamnei, 56, zamjeniti svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih zračnih napada na Iran 28. februara.

Mlađi Hamnei se nije pojavio u javnosti, a američki ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice rekao je da se vjeruje da je ranjen.

"Mnogi ljudi govore da je teško unakažen. Kažu da je izgubio nogu... i da je veoma teško povrijeđen. Drugi ljudi kažu da je mrtav," rekao je Trump.

Trump je rekao da je Iran izrazio interes za pregovore, ali je sugerisao da je rukovodstvo zemlje i dalje neorganizovano nakon američkih napada u kojima je, kako je rekao, pogođeno sedam hiljada ciljeva širom Irana, uništeno više od stotinu brodova i značajno smanjilo sposobnost lansiranja raketa i dronova od 28. februara.

"Ne znamo ko je njihov lider," rekao je Trump. "Imamo ljude koji žele pregovarati. Nemamo pojma ko su oni."

Usred neizvjesnosti o tome koliko će rat trajati, Trump je kasnije upitan hoće li se završiti ove sedmice, na što je odgovorio: "Ne mislim da će, ali će uskoro će; neće trajati dugo."

Međutim, također je rekao da je zamolio Peking da odgodi planirani samit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom početkom aprila za “otprilike mjesec dana” zbog rata.

"Zbog rata želim biti ovdje, moram biti ovdje, tako osjećam," rekao je Trump.

Trump, koji je dan ranije u objavi na društvenim mrežama rekao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u obnovi plovidbe kroz Hormuški moreuz 16. marta je rekao da su neke zemlje već počele stizati.

"Potrebno je neko vrijeme da se pređe okean, ali imamo neke koje su zaista vrlo entuzijastične," rekao je, ne navodeći nijednu zemlju poimenično. "Neke su manje entuzijastične, a pretpostavljam da neke to uopće neće učiniti."

Čitajte: Sljedeće žarište u iranskom ratu? Tjesnac Bab Al-Mandab uz obalu Jemena

Iran je na napade odgovorio napadima i prijetnjama novim napadima kako bi otežao plovidbu kroz moreuz, praktično zaustavljajući prolaz u i iz Perzijskog zaljeva kroz usko grlo kroz koje inače prolazi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.

Blokada moreuza smanjila je zalihe, podigla cijene nafte i dodatno pojačala zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata – kako na globalnom nivou tako i na benzinskim pumpama, gdje su cijene također porasle.

Čitajte: Ko plaća rast cijena goriva?

Trump je rekao da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o formiranju koalicije za osiguravanje moreuza, ocjenjujući Macronov odgovor kao “osam na skali od nula do 10” i izrazivši uvjerenje da će Francuska pomoći.

Kritikovao je nevoljnost Britanije da pruži podršku i rekao da "nije zadovoljan" premijerom Keirom Starmerom, koji je kazao da želi “održivu” opciju za ponovno otvaranje moreuza. Ipak, Trump je dodao da vjeruje da će se Ujedinjeno Kraljevstvo uključiti.

Dan ranije rekao je da će se “nadamo se” pridružiti Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i “drugi”. Međutim, odgovor 16. marta bio je prilično suzdržan.

Čitajte: SAD navodno blizu objave koalicije za pratnju brodova kroz Hormuški moreuz; Irak osjeća posljedice rata

Britanija i Danska djelovale su otvorene za pomoć u osiguravanju plovidbe na Bliskom istoku, iako uz ogradu da ne žele biti uvučeni u širi sukob koji Sjedinjene Države i Izrael vode protiv Teherana.

"Radimo s drugima na osmišljavanju vjerodostojnog plana za Hormuški moreuz kako bismo osigurali da možemo ponovo otvoriti plovidbu i prolaz kroz moreuz," rekao je britanski premijer Keir Starmer.

Wall Street Journal je 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, objavio da bi Trumpova administracija mogla već ove sedmice objaviti da se više zemalja složilo da formira koaliciju za pratnju brodova kroz ovaj ključni plovni put.

U izvještaju se navodi da se o tome još razgovara i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od situacije na bojištu. Također se navodi da potencijalni učesnici raspravljaju o tome kada bi takva misija počela – tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre.

Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu pokazali želju da prošire pomorsku misiju EU na Bliskom istoku na Hormuški moreuz, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas nakon razgovora 16. marta. Misija, u kojoj učestvuje tek nekoliko brodova, uspostavljena je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenskih pobunjenika Hutija u Crvenom moru.

Ministri su izrazili "jasnu želju da se ova operacija ojača, ali za sada nije bilo raspoloženja za promjenu mandata operacije," rekla je Kallas.

"Dok je Hormuški moreuz u centru pažnje, Crveno more također ostaje ključno," dodala je.

U međuvremenu, čini se da su Njemačka, Grčka i Italija spremne da potpuno odbace učešće.

"Šta Trump očekuje od nekoliko evropskih fregata što moćna američka mornarica ne može uraditi? Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli," rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius.

U intervjuu objavljenom 16. marta u Financial Timesu, Trump je rekao da NATO čeka "vrlo loša budućnost" ako zemlje članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u Iranu.

"Primjereno je da oni koji imaju koristi od moreuza pomognu da se osigura da se tamo ništa loše ne dogodi," rekao je Trump Financial Timesu.

Wall Street Journal je također izvijestio da su američki naftni direktori upozorili zvaničnike administracije da će se energetska kriza izazvana ratom s Iranom vjerovatno pogoršati.

Tokom niza sastanaka u Bijeloj kući i nedavnih razgovora s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutrašnjih poslova Dougom Burgumom, izvršni direktori kompanija Exxon Mobil, Chevron i ConocoPhillips rekli su da bi poremećaji u plovidbi kroz moreuz mogli "nastaviti stvarati nestabilnost na globalnim energetskim tržištima," izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem.

Ako bi vojne snage počele pratiti brodove kroz moreuz dok neprijateljstva još traju, to bi označilo opasnu novu fazu američko-izraelskog rata protiv Irana.

Napad dronom zatvorio aerodrom u Dubaiju

Teheran je uzvratio američkim arapskim saveznicima u regionu i mogao bi ciljati strane mornarice u moreuzu, iako su Trump i drugi američki zvaničnici rekli da je iranska mornarica uništena tokom američko-izraelskih zračnih napada.

Uprkos snažnim američkim i izraelskim zračnim napadima, Iran je ostao prkosan, lansirajući rakete i dronove prema Izraelu i američkim arapskim saveznicima u regionu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi osporio je 15. marta Trumpovu tvrdnju da Teheran traži pregovore s Washingtonom. Trump je rekao da nije spreman za razgovore jer "uslovi" Teherana "nisu dovoljno dobri".

"Mi nikada nismo tražili prekid vatre, niti smo čak tražili pregovore," rekao je Araqchi za CBS TV. "Spremni smo da se branimo koliko god bude potrebno."

Iran je u Ujedinjenim nacijama 16. marta poručio da se neće pokoriti "nezakonitoj agresiji".

"Najhitnije i najosnovnije pitanje ljudskih prava koje se tiče Irana jeste neposredna prijetnja životima 90 miliona ljudi čiji su životi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti pod sjenom nepromišljene vojne agresije," rekao je Ali Bahreini, iranski ambasador pri UN-u u Ženevi.