Dok Vašington traži načine da prijetnju od šireg sukoba s Iranom potisne u diplomatsku prošlost, Gruzija – mala, ali strateški ključna zemlja sjeverno od Irana – ponovo apeluje da Kavkaz ne smije pasti niže na listi prioriteta Zapada. Istovremeno, demonstranti već više od 560 dana borave na ulicama, buneći se protiv onoga što mnogi vide kao demokratsko urušavanje zemlje.
Za ugroženi prodemokratski tabor u Gruziji, svaka deeskalacija na Bliskom istoku mogla bi stvoriti prostor da se zapadni saveznici ponovo fokusiraju na ono što opisuju kao sve hitniju političku borbu kod kuće: tinjajuću demokratsku krizu i širenje ruskog uticaja kroz vladajuće strukture Gruzije.
U intervjuu za RSE u Vašingtonu 16. juna, peta predsjednica Gruzije, Salome Zurabišvili (Zourabichvili), upozorila je da Zapad nepažnjom rizikuje da "prepusti" Gruziju moskovskim interesima, iako Tbilisi postaje sve važniji za širu stratešku ravnotežu na Kavkazu.
Njeno upozorenje uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je primila nagradu "Mark Palmer" za 2026. godinu, koju dodjeljuje Fridom Haus (Feedom House).
Zurabišvili je istakla da ovo priznanje nosi veliku simboličku težinu za gruzijsko civilno društvo nakon skoro dvije godine neprekidnih protesta i sve intenzivnije represije.
"Mislim da to znači da nisu zaboravljeni", izjavila je.
Taj osjećaj zapostavljenosti postao je još izraženiji kako se globalne krize umnožavaju.
Međutim, Zurabišvili tvrdi da bi, ukoliko tenzije s Iranom popuste, Vašington trebao posmatrati Gruziju ne kao perifernu demokratiju u nevolji, već kao centralno čvorište u narednoj fazi regionalnog nadmetanja.
"Amerika ne može jednostavno prepustiti Gruziju ruskim interesima", poručila je.
Čitajte:
Cijena zagrljaja Gruzije sa Iranom i udaljavanja od WashingtonaMandat Salome Zurabišvili na mjestu predsjednice završen je 29. decembra 2024. godine usred političke krize, nakon što je odbacila rezultate oktobarskih parlamentarnih izbora i napustila predsjedničku palatu na dan kada je njen nasljednik položio zakletvu.
Komentari bivše predsjednice dolaze u trenutku kada vladajuća partija Gruzijski san pokušava da se pozicionira kao nezaobilazan regionalni akter usred nestabilnosti na Bliskom istoku, čak predstavljajući nedavni telefonski razgovor s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom (Marco Rubio) kao dokaz diplomatskog otopljavanja odnosa s Vašingtonom.
Zurabišvili je te napore odbacila kao obično političko pozorište.
"Lobirali su preko nekih ne baš efikasnih lobističkih grupa u Vašingtonu", rekla je. "Ali oni ne razumiju da ne možete lobirati na jednoj strani, a zatim koketirati s neprijateljima onih kod kojih lobirate."
Sve veća 'siva zona'
Zurabišvili je opisala vlast koja, prema njenom mišljenju, više ne vodi nezavisni strateški kurs, već svoju spoljnu politiku oblikuje tako da ostane u granicama onoga što bi Rusija tolerisala.
"Oni zapravo nemaju strategiju", rekla je. "Njihova strategija je da pokušaju biti bliski sa svima s kim im Rusija dozvoli da budu bliski."
To je rezultovalo spoljnom politikom koju je opisala kao oportunističku i nedosljednu, povezujući se tamo gdje je korisno s akterima u rasponu od Mađarske do Slovačke, dok istovremeno pokušavaju povremeno resetovati odnose s Vašingtonom i Briselom.
Čitajte:
Jačanje saveza Rusija–Kina–Iran donosi sve veći izazov, ocenjuju analitičariMeđutim, njeno dublje upozorenje manje se odnosilo na diplomatiju, a više na infrastrukturu.
Prema riječima Zurabišvili, Gruzija sve više funkcioniše kao "siva zona", mjesto gdje provođenje sankcija, finansijski nadzor i granične kontrole postaju sve teži za praćenje.
"Do sada je Gruzija postala siva zona u kojoj se sve može dogoditi", upozorila je.
Kao primjer je navela slučajeve stranih državljana koji dobijaju gruzijske dokumente, uglavnom neregulisane aktivnosti s kriptovalutama, te dolazak brodova povezanih s takozvanom ruskom flotom u sjenci u gruzijske luke.
Takođe, ukazala je na više od 100 sedmičnih letova između Gruzije i Rusije, tvrdeći da sam obim tog kretanja otvara pitanja o kapacitetima za kontrolu.
Zabrinutost, kako je sugerisala, nije samo kriminal, već strateška popustljivost: sistem koji je sve ranjiviji na eksploataciju od strane ruskih mreža i drugih aktera pod sankcijama.
Ruski model
Na unutrašnjem planu, Zurabišvili je izjavila da se političko okruženje naglo pogoršalo.
Opisala je državni aparat u kojem parlament funkcioniše uglavnom kao glasačka mašina, lideri opozicije se suočavaju sa sve većim pravnim pritiskom, dok novi zakoni sve više kriminalizuju neslaganje s vlastima.
"Teško da može biti gore", rekla je.
Među njenim najvećim strhovima je trenutni pokušaj zabrane opozicionih stranaka putem Ustavnog suda Gruzije, potez koji bi mogao radikalno suziti politički prostor uoči budućih izbora.
Istakla je da se stotine ljudi, koje je opisala kao "zatvorenike savjesti", i dalje nalaze u pritvoru. Sistem, kako tvrdi, sve više liči na ruski model političke kontrole.
"To je klasični ruski model", rekla je.
Ipak, naglasila je jednu ključnu razliku: gruzijsko civilno društvo ostaje aktivno, organizovano i prkosno.
Već skoro dvije godine demonstranti su na ulicama, opirući se onome što vide kao ubrzano autoritarno skretanje Gruzije. Za Zurabišvili, ta otpornost se sada sudara s promjenjivim geopolitičkim okruženjem.
Prošle sedmice, Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon usmjeren protiv ruskog, kineskog i iranskog uticaja širom Kavkaza, što je, prema njenim riječima, znak da Vašington možda konačno počinje pažljivije posmatrati promjene na regionalnim linijama razdvajanja.
Ipak, zapitala se zašto je za takvu pažnju uopšte bio potreban zakonodavni proces.
"Ono što me iznenađuje jeste da je za to uopšte potreban zakon", rekla je.
Čitajte:
Thomas de Waal: Rat s Iranom bi mogao da iskomplikuje Trumpov plan za kavkaski koridorNjena šira zabrinutost leži u tome što je Zapad, iako se prilagodio vojnoj prijetnji iz Rusije, još u zaostatku kada je riječ o suprotstavljanju hibridnim alatima Kremlja – dezinformacijama, političkoj infiltraciji, ekonomskom pritisku i, sve više, vještačkoj inteligenciji.
"Šta se poduzima povodom upotrebe vještačke inteligencije za uplitanje?", upitala je.
Gledajući unaprijed, upozorila je da bi vladajuća stranka u Gruziji mogla ući u period unutrašnje nestabilnosti.
Ukazala je na hapšenja unutar njihovih vlastitih redova i znakove rastuće političke anksioznosti kao dokaz da se samopouzdanje Gruzijskog sna urušava uporedo s narušavanjem ratnog imidža same Rusije.
"Jučerašnji Putin više nije evropski moćnik", kazala je.
Takva nestabilnost, smatra ona, mogla bi povećati vjerovatnoću prijevremenih izbora.
"Mogli bi pasti u iskušenje da jednostavno raspišu prijevremene izbore", rekla je, ali je istovremeno upozorila da je gruzijska opozicija i dalje fragmentirana i nedovoljno pripremljena.
možda vas zanima
Predsednik Gruzije ugostio Vučića: 'Zainteresovani smo za proširenje partnerstva sa regionom Zapadnog Balkana'Da bi se suprotstavila onome što vidi kao sve konsolidovaniji autoritarni sistem, opoziciji će, prema njenim riječima, trebati nešto kohezivnije od konvencionalne izborne politike "ujedinjeni nacionalni front".
Za Zurabišvili, zadatak obnove demokratije pripada Gruzijcima. Ipak, poručila je da zapadni saveznici i dalje snose odgovornost za razumijevanje širih strateških uloga.
Jer, ukoliko Iran padne s vrha spoljnopolitičke agende Vašingtona, Kavkaz bi mogao biti mjesto gdje će se tiho odvijati naredni test zapadne odlučnosti.