Jermenski premijer Nikol Pašinijan objavio je 15. aprila da je kavkaski koridor TRIPP (Trump Route for International Peace and Prosperity – Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet), ušao u fazu implementacije.
Predstavljen kao potencijalni preokret posle decenija sukoba između Jermenije i Azerbejdžana, projekat bi povezao Azerbejdžan s njegovom eksklavom Nahčivan preko jermenske teritorije, dok bi ruta bila pozicionirana kao deo šireg Srednjeg koridora koji povezuje Aziju s Evropom.
Međutim, tajming realizacije projekta bi mogao da donese izazove.
Rat SAD i Izraela protiv Irana rizikuje da potkopa mogućnosti Vašingtona da sprovede stvari na terenu.
Tomas de Val (Thomas de Waal) iz Karnegi Evropa rekao je za RSE da će slanje američkog osoblja blizu iranske granice – radi studija, bezbednosti ili nadzora – biti teško sve dok traje sukob, što postavlja pitanja o tome koliko brzo projekat može da odmakne dalje od najava.
RSE: S obzirom na trenutnu geopolitičku klimu, šta bi realno moglo da uspori ili ometa sprovođenje TRIPP-a u bliskoj budućnosti?
Tomas de Val: Mislim da je u prvoj fazi postojala dobra energija iza TRIPP-a, jer su ga Amerikanci gurali. Zatim je usledio važan sporazum u Vašingtonu u januaru, nakon čega je usledila poseta (potpredsednika SAD) Džej Di Vensa (J.D. Vance) regionu, jačajući bilateralne odnose s obe zemlje. Dakle, sada smo na putu do faze implementacije i mislim da su glavne prepreke uglavnom uklonjene.
Ambicija je da se železnica završi, ili uglavnom završi, pre kraja Trampovog drugog mandata 2028. Jasno je da postoji politička ambicija da se to uradi.
Nažalost, mislim da rat u Iranu već komplikuje stvari iz dva razloga. Prvo, biće teško imati Amerikance na terenu blizu iranske granice – da rade studije ili nadgledaju radove. To je jednostavno previše opasno sve dok postoji sukob s Iranom.
Drugo, žele privatni novac da doprinese TRIPP-u. Postoji početni američki doprinos od oko 400 miliona dolara, ali da bi se više uradilo, potrebna su im privatna ulaganja. Biće teže privući investitore u projekat koji je bukvalno preko reke od Irana.
Tako da mislim da mnogo toga zavisi od toga kako će se sukob s Iranom odvijati, i što bude duže trajao biće više drugih ljudi sa suprotnim idejama, Rusi očigledno, videli smo početke neke vrste pomirenja između Bakua i Moskve u poslednjoj nedelji, što mislim da nije slučajnost, i očigledno je Gruzija i dalje podrazumevana tranzitna ruta. I možda nije slučajnost ni to što je (azerbejdžanski predsednik Ilham) Alijev nedavno posetio Gruziju.
RSE: Iran se od samog početka protivio TRIPP-u. U praktičnom smislu, šta Teheran zapravo može da učini da omeo projekat - i da li je aktuelni rat promenio njegov uticaj ili spremnost da deluje?
De Val: Videli smo posledice koje je samo nekoliko raketa u blizini aerodroma u Nahčivanu imalo na region. Potrebna vam je samo jedna ili dve rakete da biste stvorili utisak opasnosti, a to već izaziva probleme.
U Iranu postoji mnogo scenarija – nastavak sukoba sa SAD ili nastavak tvrde linije režima, ili nestabilnost, čak i unutrašnji nemiri. Svi ti scenariji, mislim, zabrinuće ljude u pogledu TRIPP-a.
RSE: Šta je sa Rusijom? Kakav je trenutno stav Rusije u vezi s TRIPP-om?
De Val: Rusija posmatra svaki trenutak i pokušava da izvuče najbolje iz njega. Ako se TRIPP desi, Rusija će želeti da ga iskoristi i sarađuje s Amerikancima. Siguran sam da su o tome razgovarali.
Ako postoje problemi, Rusija može reći: "Možete se osloniti na nas, imamo bolje odnose s Iranom. Dakle, Rusija istražuje sve opcije.
RSE: Postoje izveštaji da se pažnja SAD pomera s TRIPP-a jer su zauzete Iranom. Da li mislite da slabi posvećenost SAD projektu?
De Val: Ne, ne vidim to. Taj sporazum je veoma važan za Trampovu administraciju – i lično za Donalda Trampa. Nosi njegovo ime, tako da nosi prestiž. Postoji snažan američki podsticaj da se sprovede.
RSE: Šta je s finansiranjem? Da li postoji rizik da TRIPP bude nedovoljno finansiran?
De Val: Železnica preko juga Jermenije – od Sjunika do Nahčivana – dugačka je samo 42 kilometra. Mislim da se novac za to može naći od različitih aktera: regionalnih igrača poput Azerbejdžana i Turske, zalivskih zemalja, SAD, EU i međunarodnih banaka.
Više su problematični drugi projekti van TRIPP-a. Na primer, železnica Kars-Diludžu mogla bi da košta oko 2,5 milijardi dolara, a taj iznos može da poraste zbog planinskog terena i potrebnih tunela. Dakle, tu postoje znaci pitanja, ali za samu železnicu TRIPP, prilično sam uveren da se finansiranje može pronaći.
RSE: U Jermeniji bi trebalo da se održe parlamentarne izbore 7. juna, a Nikol Pašinijan će se boriti za novi mandat posle godina napetosti s Moskvom i unutrašnjih kritika zbog Nagorno-Karabaha. Da li Zapad čini dovoljno da se suprotstavi navodnom ruskom uticaju pre izbora u Jermeniji?
De Val: Mislim da Zapad čini dovoljno. Veliki deo posla se dešava iza kulisa – uključujući bezbednosnu podršku Francuske i SAD, fizički štiteći Pašinijana od moguće opasnosti.
Ne smatram da su ruski napori u Jermeniji veoma uspešni. Da bi bili efikasni, potrebna im je jaka opozicija s kojom će sarađivati, a to zapravo ne postoji.
Tu je i zanimljivo pitanje za Azerbejdžan: da li preferira snažno jermensko rukovodstvo. Neki kažu da, drugi se brinu da bi jači Pašinijan bio nezavisniji i bliži Zapadu i stvorio nam problem.
Međutim, generalno, bio bih iznenađen ako Pašinijan ne izvojuje čvrstu pobedu.
Intervju je priređen zbog dužine i jasnoće.