U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari ukopani su posmrtni ostaci deset novoidentificiranih žrtava genocida koji su u julu 1995. počinile snage Vojske Republike Srpske nakon pada tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija.
Komemoracijom i kolektivnom dženazom (vjerski obred) obilježena je 31. godišnjica najtežeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata u kojem je ubijeno više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Čitajte:
Ukopane žrtve genocida u Srebrenici, pretučen organizator komemoracije u BeograduKolektivnu dženazu predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović, koji je poručio da je dužnost preživjelih i budućih generacija da čuvaju sjećanje na žrtve i govore istinu o počinjenom genocidu.
Obraćajući se majkama Srebrenice, reis Kavazović je naglasio da su, usprkos gubitku muževa, očeva i braće, one izabrale put istine i pravde umjesto osvete te da su primjer cijelom svijetu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović rekao je na komemoraciji da su međunarodni sudovi utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid, te da su masovna ubistva bila planski organizirana.
On je naglasio da Srbija i tadašnja vlast Slobodana Miloševića snose odgovornost, jer nisu spriječili genocid, iako su to mogli učiniti.
Na komemoraciji su govorili i predstavnici lokalnih vlasti i udruženja porodica žrtava, upozoravajući da negiranje genocida predstavlja pokušaj brisanja sudski utvrđenih činjenica.
Potpredsjednica Udruženja Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa Kada Hotić rekla je da porodice već tri decenije traže istinu i posmrtne ostatke svojih najbližih.
Najmlađa ovogodišnja žrtva ukopana u Potočarima bio je Senad Jusić, koji je imao 20 godina kada je ubijen, dok je najstarija žrtva Ramo Dautović, star 56 godina u vrijeme smrti.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama nakon rata u masovnim grobnicama.
Srebreničanin Almir Baraković je sahranio samo tri kosti oca Muriza koje su pronađene u tri masovne grobnice, što svjedoči o razmjerima zločina i sistematskom premještanju tijela i posmrtnih ostataka ubijenih.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina
U Memorijalnom centru do sada su ukopane 6.782 žrtve genocida. Oko 250 ubijenih sahranjeno je na drugim lokacijama prema željama porodica, dok se za više od 1.000 nestalih osoba još traga.
Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) je upozorila da potraga za preostalim nestalim mora biti nastavljena kako bi porodice dobile odgovore, a činjenice ostale dokumentirane.
Dan žalosti obilježen je samo u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu su se u podne oglasile sirene, nakon čega je na jednu minutu zaustavljen saobraćaj i javni gradski prijevoz u znak sjećanja na žrtve.
Obilježavanje godišnjice i u regionu
U Beogradu su aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava postavili memorijalnu instalaciju "Cvet koji ostaje" u znak sjećanja na žrtve genocida, a godišnjicu genocida u Srebrenici obilježili su i aktivisti na centralnom trgu u Novom Sadu.
Istovremeno, planirana komemoracija u centru Beograda otkazana je nakon što je napadnut jedan od organizatora, književnik Vladimir Arsenijević.
Na više lokacija u Beogradu i Novom Sadu pojavili su se grafiti i plakati kojima se veliča Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske koji je u Hagu pred međunarodnim sudom za zločine u bivšoj Jugoslaviji pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih širom BiH.
Međunarodni sud pravde (ICJ) je 2007. godine presudio da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine osudili su desetine osoba za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom i okolnim mjestima u istočnoj Bosni.
Usprkos presudama, udruženja preživjelih i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari godišnje bilježe više stotina slučajeva negiranja genocida i ratnih zločina, te veličanja osuđenih ratnih zločinaca.