Zajam EU Ukrajini ne dira Putinov novac i stavlja teret na poreske obveznike

Mađarski premijer Viktor Orban na konferenciji za novinare na kraju sastanka Evropskog saveta u Briselu, Belgija, 19. decembra 2025. godine.

Evropska unija je u ranim jutarnjim satima u petak postigla dogovor da Ukrajini obezbedi 90 milijardi evra (105,4 milijarde dolara) za period 2026-2027. i novac će biti dostupan već u januaru.

Time se izbegava finansijski manjak, procenjen na 70 milijardi evra, s kojim se Kijev suočio već u aprilu.

Međutim, to nije trebalo da se desi na ovaj način. Brisel je želeo da iskoristi zamrznutu rusku državnu imovinu u EU u vrednosti od skoro 200 milijardi evra za zajam za reparacije Ukrajini.

Zajam osuđeni na propast

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), koja je zastupala tu ideju od početka jeseni, rekla je Evropskom parlamentu ranije ove nedelje da će to biti "trenutak nezavisnosti" Evrope – vreme kada EU donosi ključnu odluku da oblikuje sudbinu kontinenta bez obzira na to šta Rusija, ili bilo ko drugi, ima na umu.

Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) podržao ju je, navodeći da je zajam za reparacije "jedina opcija", s čime su saglasile i nordijsko-baltičke zemlje i Poljska.

U stvari, to je bilo daleko od završenog posla.

Čitajte: Evropska unija postigla dogovor o zajamu za Ukrajinu od 90 milijardi eura

Belgija, u kojoj se nalazi kompanije za finansijska tržišta Juroklir (Euroclear) u kojoj je većina ruske imovine, nikada nije bila zaista za takvu opciju. Ona je pozvala na "neograničeno" – drugim rečima, neograničeno deljenje finansijskog tereta među zemljama EU – predlog koji su mnogi odbili, posebno Pariz i Rim.

Što je noć duže trajala, postajalo je jasnije da Belgija uopšte nije usamljena i da je potrebno tražiti alternative.

Teret na poreske obveznike

Jasan nagoveštaj je došao ranije tokom samita kada su Francuska i Italija postigle važnu pobedu za svoje uticajne poljoprivrednike odlaganjem potpisivanja trgovinskog sporazuma, na kojem se radi 25 godina, između EU i Merkosura (Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj i Urugvaj).

Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) bili su u naletu, dok su se Merc i fon der Lajen povlačili korak po korak.

I kada su lideri EU konačno okončali dan posle 16 sati samita u Briselu, Putinov novac je ostao netaknut.

Umesto toga, novac za Ukrajinu će stići tako što će se zemlje EU udružiti da prikupe sredstva na finansijskim tržištima, uz garanciju takozvanog "prostora" u budžetu EU, što je briselski izraz za razliku između maksimalnih sredstava koja EU može da prikupi za svoj dugoročni budžet (koji ističe 2027. godine) i stvarne potoršnje.

Jednostavno rečeno, EU je će umesto ruskog novca iskoristiti novac poreskih obveznika EU. Međutim, ne čak ni svih. Češka – sa svojim novim-starim premijerom, Andrejem Babišem, ponovo na vlasti – Mađarska i Slovačka su sve obezbedile izuzeća, što znači da je ovo sporazum EU-24, a ne EU-27.

U tom smislu, to je još manje impresivno nego kada je Brisel početkom 2024. pristao da koristi sličan metod prikupljanja skoro 50 milijardi evra za Ukrajinu na tržištima. Tada su svi bili za, čak i mađarski premijer Viktor Orban, koji je dobio uveravanja da mađarski deo neće ići ukrajinskoj vojsci.

Zajedno s Belgijom, Višegradska trojka je bila jasni pobednik u Briselu. Orban je prerano, ali na kraju tačno, izjavio da je kredit za reparacije mrtav već pre početka samita.

Činjenica da Budimpešta neće doprineti finansiranju Ukrajine smiriće njegovu biračku bazu pred aprilske parlamentarne izbore – i učvrstiti žnjegov samoproklamovani imidž mirotvorca.

Čitajte: Brisel promoviše plan za korištenje zamrznute ruske imovine u finansiranju Ukrajine

Sad, svi su pokušali da ovo na kraju dana predstave u lepom svetu. I zaista ima dobrih strana. Zajam Ukrajini je bez kamate i, slično predlogu za zajam za reparacije, Kijev mora da vrati novac tek kada Rusija plati reparacije.

Ruska imovina će ostati zamrznuta do tada i EU je prošle nedelje promenila pravila kako bi omogućila da ostane imobilisana koliko god je potrebno, bez potrebe da se jednoglasno obnavlja svakih šest meseci.

U konačnom tekstu koji su lideri dogovorili čak se navodi da se "zadržava pravo da se koristi za otplatu zajma". Na kraju krajeva, to je neka vrsta "blaže verzije zajma za reparacije".

Takođe se pominje, kao uteha jastrebovima po pitanju Rusije, da će se rad na zajmu za reparacije nastaviti iako je jedan zvaničnik EU priznao da je ova ideja "sada, u najboljem slučaju, na aparatima za održavanje života".