"Ja sam nepodoban... a Moskva ima veoma duge ruke".
Ovako ruski državljanin Kiril Kačur za Radio Slobodna Evropa sumira razloge zbog kojih se našao na meti špijunske operacije u Crnoj Gori.
Britanske vlasti su utvrdile da je šestoro bugarskih državljana godinama pratilo njega i druge mete širom Evrope, zbog čega su pred sudom u Lodnonu sredinom godine osuđeni na više od 50 godina zatvora.
Kačur, 35-godišnji pravnik i bivši službenik Istražnog komiteta Rusije, zemlju je napustio 2021. i došao u Crnu Goru.
Smatra da se na meti špijuna našao zbog političkog djelovanja ali i zbog jednog slučaja koji je zastupala njegova pravna kancelarija.
"Ovo je bila špijunska operacija visokog nivoa, sa značajnim finansijskim nagradama za uključene u špijunski lanac", kazao je predstavnik britanskog tužilaštva Frenk Ferguson.
Ko su osuđeni?
Britansko tužilaštvo ističe da su bugarski državljani od sredine 2020. do početka 2023. godine bili zaduženi za prikupljanje informacije o osobama i lokacijama koje su bile od interesa ruskim vlastima.
Suđenje u Londonu je završeno sredinom 2025.
Vođa grupe Orlin Rusev osuđen je na 10 godina i osam mjeseci, Bizer Džambazov na 10 godina i dva mjeseca, Katrin Ivanova na devet godina i osam mjeseci, Tihomir Ivančev na osam godina, Vanja Gaberova na šest godina i devet mjeseci a Ivan Stojanov na malo više od pet godina.
Rusev, Džambazov i Stojanov su priznali krivicu.
Ivanova, Gaberova i Ivančev
Tužilaštvo navodi da je vođa grupe Orlin Rusev dobijao instrukcije od austrijskog državljanina Jana Marsaleka, agenta koji je djelovao kao posrednik ruskih obavještajnih službi.
Došli su do poruka koje pokazuju da je Rusev raspoređivao zadatke, a zatim dobijene informacije preko Marsaleka prosleđivao ruskim vlastima.
"Istražni tim je naporno radio kako bi sklopio složenu i široko rasprostranjenu zavjeru, koju bih opisao kao špijunažu industrijskih razmjera", kazao je predstavnik Metropoliten policije Dominik Marfi.
Lažne iskaznice osuđenih, uključujući za Interpol i Ujedinjene nacije
Ko su bile mete?
Britansko tužilaštvo istragu je usmjerilo na šest operacija, od kojih tri uključuju djelovanje bugarske grupe u Crnoj Gori.
Osim Kačura, meta je bio i bugarski istraživački novinar Kristo Grozev, koji se zbog istraživačkih tekstova o ruskim vlastima našao se na listi najtraženijih Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije.
Čitajte: Špijunski skandal u Austriji razotkrio navodne ruske špijunske operacije širom EuropeU periodu od 2020. do 2023. pratili su ga u više zemalja – od Crne Gore, Austrije, Španije... I slali izvještaje o njegovom kretanju, kontaktima, vozilima...
Širom Evrope pratili su i ruskog državljanina Romana Dobrohotova, vlasnika i glavnog urednika istraživačkog portala The Insider.
"Ivanova je juna 2022. uzela isti let kao Grozev od Beča do Crne Gore. Bio je pod prismotrom u hotelu u kom je boravio radi konferencije na temu novinarstva u doba ruske agresije. Ivanova je fotografisala Grozeva i Dobrohotova kraj bazena", piše u presudi.
Tužilaštvo ističe da je ona na jednom letu fotografilasala Dobrohotova i da je tom prilikom zabilježila šifru za njegov telefon.
Navode i da je špijunska grupa razmatrala njegovu otmicu.
Grupa je uhapšena februara 2023, nakon što su osmatrali američku vojnu bazu u Štutgartu, u Njemačkoj, vjerujući da se tu obučavaju ukrajinske snage za odbrani od ruske agresije.
Čitajte: Troje Bugara, osumnjičenih za špijunažu u korist Rusije, privedeni u BritanijiSlučaj Kačur
Jedna od meta bio je i Kiril Kačur, koji je 2022, godinu nakon napuštanja Rusije i dolaska u Crnu Goru, optužen od strane ruskih vlasti za više krivičnih djela.
Kačur ističe da je to zbog njegovog profesionalnog angažmana kao advokata koji je zastupao one koji su se sudili sa predstavnicima ruskih oligarha.
Razmatran je i plan njegove otmice.
Agent Jan Marsalek poslao je poruku vođi grupe Roussevu septembra 2021. da Kachur mora biti otet i isporučen Rusiji.
Pet mjeseci kasnije poslao mu je poruku da pokušava da obezbijedi "budžet od milion eura za pronalaženje i hvatanje Kirilla".
Iz komunikacije unutar grupe se vidi da im je ponuđeno pola miliona eura kao nagrada za hvatanje Kačura i još 150.000 eura za operativne troškove.
Ovim povodom, jedan od članova grupe - Ivančev - četiri je puta boravio u Crnoj Gori.
Operacija je uključivala iznajmljivanje vile od 5.000 eura mjesečno, blizu Kačurovog doma u Crnoj Gori, nadgledanje dronovima i "direktnu vezu članova grupe sa službenicima ruske obavještajne službe na terenu", piše u presudi.
Osim Ivančeva, u Crnu Goru su dolazili i drugi članovi grupe.
Jean od njih, Džambazov, u telefonu je imao tri adrese povezane sa Kačurom i njemu bliskim osobama u Crnoj Gori.
Tužilaštvo je zabilježilo da je Džambazov u Crnoj Gori imao kontakte sa ruskim agentima.
Kiril Kačur
Zbog čega se našao na meti špijuna?
Kačur za RSE kaže da se na meti špijuna našao ne samo zbog političkog djelovanja, već i zbog slučaja u kome je bio pravni zastupnik.
Naime, zastupao je bivšeg direktora jedne od 50 najvećih ruskih kompanije prema Forbsu, koga su pokušali da ubiju. Istraga je rezultirala hapšenjem više osoba, među kojima su bili i suvlasnici kompanije.
Oni su, prema njegovim riječima, sa više desetina miliona dolara mita izašli iz zatvora i poručili da će uništiti bivšeg direktora, njega i druge branioce.
"U Rusiji je veoma lako fabrikovati krivično djelo ako imate novca. A pošto ti ljudi imaju milijarde, njima to nije bilo teško. Razumio sam da su prijetnje stvarne."
Rusiju je napustio 2021. – otišavši prvo u Ujedinjene Arapske Emirate a potom u Crnu Goru.
Rusko Ministarstvo pravde ga je novembra 2023. proglasilo za stranog agenta.
"Okačili su mi etiketu stranog agenta. Pokušao sam preko suda da se žalim na tu odluku, ali zalud, jer je kompletan pravosudni sistem Rusije pod vojnom kontraobavještajnom službom (FSB). A ako ste neprijatelj FSB-a, nema suda koji će vam pomoći".
Kaže da je u tom periodu, osjećao da ga prate, iako nije imao dokaze.
"Osjetio sam na intuitivnom nivou. Moje obezbjeđenje mi je reklo da me različiti ljudi prate... bio sam svjestan toga, živio sam u okviru određenih bezbjednosnih protokola".
Da ga zaista prate saznao je iz britanskih medija 2024.
Za RSE kaže da se i u Crnoj Gori uvijek kretao sa obezbeđenjem.
"Bio sam oprezan... Imao sam upozorenja da bi moglo biti raznih provokacija".
Kako je dokazano špijuniranje?
Britansko tužilaštvo je slučaj protiv šest bugarskih državljana nastanjenih u Engleskoj zasnovalo na brojnim dokazima, uključujući komunikaciju na Telegramu, evidenciju putovanja, finansijske dokaze i opreme nađene u njihovim domovina.
Kako su saopštili, u kući vođe grupe Ruseva u Norfolku, na istočnoj obali Engleske, nađena je, kako su opisali, "Aladinova pećina" špijunske opreme.
Oprema nađena u domu Orlina Rousseva
Oprema za špijuniranje bila je skrivena u lažnim flašama za vodu, kamenju, igračkama, upaljačima, automobilskim ključevima, kao i naočarima koje omogućavaju audio i video snimanje.
Nađene su i lažne legitimacije Interpola, Ujedinjenih nacija, zdravstvenih institucija i medijskih kuća.
Flaša sa skrivenom kamerom nađena u domu Orlina Rousseva
Policija je zaplijenila, između ostalog, 221 mobilni telefon, 495 SIM kartica, 88 sredstava za audio ili video snimanje, 11 dronova, 75 pasoša i drugih identifikacionih dokumenata, od kojih su 55 bila na imenima drugih osoba...
Za operacije su koristili različite uniforme – od poštanske službe DHL, preko dostavljačkih kuća do zdravstvenih službi.
"Vršili su ciljane, organizovane aktivnosti korsteći sofisticiranu metodologiju", navodi se na sajtu britanskog tužilaštva.
Tužilaštvo je saopštilo i da se iz dokaza vidi da su aktivnosti bile sprovedene u korist Rusije.
Sud je utvrdio da su za sve svoje oprecije dobili značajne finansijske nadoknade.
Podrška Velike Britanije za Crnu Goru
Da Britanija prati djelovanje ruskih službi u Crnoj Gori bilo je jasno septembra 2022.
Zvanični London oglasio se povodom odluke crnogorskih vlasti da proglasi nepoželjnim grupu ruskih diplomata, koji su, kako je saopšteno, djelovali suprotno međunarodnoj konvenciji o diplomatskim odnosima
"Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz Crnu Goru u preduzimanju ove akcije da zaštiti svoj suverenitet i bezbjednost od neprijateljskih ruskih aktivnosti", poručio je 30. septembra britanski šef diplomatije Džejms Kleverli.
U istoj sedmici došlo je i do hapšenja dva crnogorska državljana i uskraćivanja boravka za tridesetak stranaca zbog sumnje na saradnju sa ruskim obavještajnim službama.
Kleverli nije odgovorio na pitanje upućeno mailom: Da li je protjerivanje ruskih diplomata u Crnoj Gori povezano sa slučajem bugarske grupe.
Na isto pitanje nisu odgovorili ni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
Iz Ambsade Rusije nisu odgovorili na upit RSE o bugarskim državljanima koji su djelovali u Crnoj Gori i da li su njihove diplomate bile uključene u slučaj.
Broj službenika Ambasade Rusije u Podgorici značajno je smanjen od 2022. - sa tadašnjih 16 na sadašnjih četiri.