Vlada Crne Gore će ulagati dodatne napore u suzbijanju svih vidova ekstremizma, a u svim službama i agencijama sektora bezbjednosti odlučni su da se nose sa tim problemom, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović na konferenciji Nacionalna platforma za borbu protiv nasilnog ekstremizma, koja je počela 9. decembra u Podgorici.
“Živimo u pretežno polarizovanom društvu, opterećenom manjkom demokratske tradicije, lošom političkom kulturom, u kojem se često zarad nečijih političkih interesa podstiču razne vrste esktremizma”, rekao je Abazović, i dodao da je Crna Gora pacifistička zemlja posvećena miru i demokratiji.
U Evropskoj uniji (EU) su zabrinuti zbog širenja mržnje, ekstemizma, dezinformacija i stranog miješanja ne samo u Crnoj Gori, već i širom Balkana, kazao je poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik.
On je podsjetio da je borba protiv ekstremizma jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima Crne Gore sa EU, i ocijenio da su evropske vrijednosti i institucije najbolji odgovor za crnogorsku otpornost na prijetnje nasilnog ekstremizma.
EU se, kako je rekao, trudi da pomogne u borbi protiv ekstremizma, radikalizma i dezinformacija.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica i otpravnica poslova ambasade Nizozemske u Srbiji i u Crnoj Gori Anne Sietske Brinks na konferenciji Nacionalna platforma za borbu protiv nasilnog ekstremizma
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica smatra da je ekstremizam postao legitiman način funkcionisanja i način političke borbe za većinu političkih opcija u Crnoj Gori.
Te opcije kombinuju nacionalistički i vjerski ekstremizam, i aktiviraju ga kad god za to imaju političku potrebu, smatra Koprivica.
Čitajte: Crna Gora na sve jačem klerikalnom talasu“Postoji opasnost da taj ekstremizam pređe u fundamentalizam, i to ne islamski, što je prva socijacija za ovaj pojam, već pravoslavni, koji želi kontrolisati društveni život i biti veto igrač u našim procesima”, kaže Koprivica.
Dodaje da taj manji broj fundamentalista kompromituje i one pravoslavce koji poštuju ustavnu odvojenost crkve i države, baštine toleranciju prema drugim vjerama i onima koji nisu vjernici, kao i onima koji drugačije politički misle.
Koprivica ocjenjuje i da je zabrinjavajuća slaba reakcija države, dodajući da postoje ekstremističke snage i unutar Vlade, te unutar poslaničkih klubova.
Da su ti problemi ekstremizma jednako izraženi na internetu kao i u stvarnom životu, Bilčik navodi kroz podsjećanje na nacionalističke incidente nakon poslednjih parlamentarnih izbora avgusta 2020., poput onog koji se desio u Pljevljima.
U tom gradu su prošlog septembra kamenovane prostorije islamske zajednice, sa porukom “"Polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica".
Čitajte: Kamenovane prostorije Islamske zajednice u PljevljimaKoprivica je ocijenio da zabrinjava i “spirala ćutanja” koju su, kako je rekao, ekstremisti vješto pokrenuli kako bi različitim vrstama nasilja zaplašili sve one koji se suprotstave ekstremizmu.
Nakon avgustovskih izbora 2020, kada su nakon trideset godina vlasti Demokratske partije socijalista većinu zajedno osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA, iz EU i SAD je u više navrata apelovano na smirivanje tenzija u Crnoj Gori.
Tako je bilo uoči i nakon ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori 5. septembra, koje se odvijalo uz proteste, jake policijske snage i na desetine povrijeđenih.
Čitajte: Međunarodna zajednica poziva na smirivanje tenzija oko ustoličenja Joanikija