Predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinskom stopom od 25 posto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD), dok Washington razmatra odgovor na situaciju u Iranu, gdje se odvijaju najveći antivladini protesti u posljednjih nekoliko godina.
"S trenutnim učinkom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćat će carinu od 25 posto na sav i svaki posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Trump u objavi na Truth Socialu.
Carine plaćaju američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član OPEC-ove grupe proizvođača nafte, već godinama je pod teškim sankcijama Washingtona. Većinu svoje nafte izvozi u Kinu, dok su Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija među njegovim drugim glavnim trgovinskim partnerima.
"Ova naredba je konačna i obavezujuća", rekao je Trump, ne dajući dodatne detalje.
Na web stranici Bijele kuće nije bilo službene dokumentacije o toj politici, niti informacija o pravnoj osnovi koju bi Trump koristio za nametanje carina, niti da li bi one bile usmjerene na sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Washingtonu kritikovala je Trumpov pristup, navodeći da će Kina poduzeti "sve potrebne mjere" kako bi zaštitila svoje interese i da se protivi "bilo kakvim nezakonitim jednostranim sankcijama i dugoj ruci jurisdikcije".
"Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski ratovi i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a prisila i pritisak ne mogu riješiti probleme", rekao je portparol kineske ambasade u Washingtonu na platformi X.
Japan i Južna Koreja, koje su prošle godine sklopile trgovinske sporazume sa SAD-om, saopštile su u utorak da pomno prate razvoj situacije.
"... planiramo poduzeti sve potrebne mjere kada konkretne akcije američke vlade postanu jasne", navelo je južnokorejsko ministarstvo trgovine u saopštenju. Zamjenik glavnog sekretara kabineta Japana Masanao Ozaki rekao je novinarima da će Tokio "pažljivo ispitati konkretan sadržaj bilo kakvih mjera kada postanu jasne, kao i njihov potencijalni uticaj na Japan, te će reagovati na odgovarajući način".
Iran, koji je prošle godine vodio 12-dnevni rat s američkim saveznikom Izraelom i čije je nuklearne objekte američka vojska bombardovala u junu, sada bilježi najveće antivladine demonstracije u posljednjih nekoliko godina.
Čitajte: Jack Goldstone: Iran na 'početku revolucionarnog trenutka'Trump je rekao da bi SAD mogao održati sastanke s iranskim zvaničnicima i da je u kontaktu s iranskom opozicijom, dok pojačava pritisak na njihove lidere, uključujući prijetnje vojnim akcijama.
Teheran je u ponedjeljak izjavio da održava komunikacijske kanale s Washingtonom otvorenim dok Trump razmatra kako odgovoriti na situaciju u Iranu, koja predstavlja jedan od najtežih testova za klerikalnu vlast u zemlji od Islamske revolucije 1979. godine.
Demonstracije su se razvile od pritužbi na teške ekonomske probleme do otvorenih poziva na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Američka organizacija za ljudska prava HRANA saopštila je da je potvrdila smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika sigurnosnih snaga – od početka protesta 28. decembra.
Iako su zračni napadi jedna od mnogih opcija koje Trump ima, "diplomatija je uvijek prva opcija za predsjednika", rekla je sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt u ponedjeljak.
Čitajte: Koje opcije, vojne ili druge, SAD imaju protiv Irana?