Briselski blog: 'Rat novca' između Mađarske i EU

Iako tvrdi da podržava Kijev i želi mu financijski pomoći na bilateralnoj osnovi, zvanično objašnjenje zašto Budimpešta ne može dati zeleno svijetlo za pomoć Ukrajini je da se ne slaže da bi EU trebala preuzeti zajednički dug za ukrajinski kredit.

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Kao što se očekivalo, nije bilo dogovora ministara finansija Evropske unije (EU) u Briselu 6. decembra kada su se sastali da potpišu paket finansijske pomoći Ukrajini od 18 milijardi eura za 2023. godinu.

Jednostavan razlog je što nije bilo jednoglasne podrške jer je Mađarska bila protiv.

Komplikovanije je to što se na prepunom sastanku gotovo ništa nije potpisalo jer je, kao i gotovo uvijek u Briselu kada se bliži sezona godišnjih odmora, sve međusobno povezano.

Iako tvrdi da podržava Kijev i želi mu financijski pomoći na bilateralnoj osnovi, zvanično objašnjenje zašto Budimpešta ne može dati zeleno svijetlo za pomoć Ukrajini je da se ne slaže da bi EU trebala preuzeti zajednički dug za ukrajinski kredit.

Pročitajte i ovo: Mađarska stavila veto na pomoć EU Ukrajini


Kada je Evropska komisija (EK) predložila paket od 18 milijardi eura ranije ove jeseni, zajmovi Kijevu su bili garantovani budžetskim prostorom EU za period 2021-2027. godine.

Visina tog prostora je razlika između maksimalnog resursa koje EK može tražiti od država članica EU da doprinesu budžetu, i sredstava koja EK koristi za pokrivanje svih budžetskih troškova.

To je bio veoma hvaljen način na koji su zaobiđeni problemi uočeni u prethodnim paketima pomoći, u kojima su bilateralne garancije zajma davale direktno države članice. Ali, to nije odgovaralo nekim zemljama, posebno Njemačkoj, i rezultiralo je time da je do danas isplaćeno samo šest od devet milijardi namijenjenih Ukrajini u 2022. godini.

Naravno, diskutabilno je da li je argument zajedničkog duga zaista glavni faktor za mađarski stav.

Neki spekulišu da mađarski premijer Viktor Orban, koji ima bliske veze s Kremljom i koji se zalagao protiv politike sankcija EU prema Moskvi, jednostavno to čini kako bi sabotirao EU i Ukrajinu.

Pročitajte i ovo: Orban smatra da je EU potrebna nova strategija u ukrajinskom ratu

Očigledniji razlog je gotovina.

I ovdje se vraćamo na premisu da je sve povezano u Briselu, posebno u sedmicama koje prethode Božiću, kada ljudi žele da očiste svoje liste obaveza prije nego što krenu na skijaške staze, kuvano vino i božićne predstave.

Nedjeljama je najgore čuvana tajna u Briselu bila da Budimpešta svoje odobrenje povezuje i sa novcem Ukrajine, usvajanjem minimalnog globalnog korporativnog poreza za mađarski fond oporavka nakon COVID-19 vrijednim 5,8 milijardi eura, i predlogom EK da suspenduje 7,5 milijardi eura kohezionih fondova za Budimpeštu zbog straha od problema sa vladavinom prava i korupcije u toj zemlji.

I nakon sastanka je češki ministar finansija Zbyněk Stanjura to precizirao: sva su pitanja povezana i treba ih posmatrati kao "paket".

Sada će "pametan novac" biti dogovoren sporazumom o sve četiri tačke, i to će se vjerovatno desiti sljedeće sedmice ili najkasnije one naredne.

Čini se da je Gordijev čvor suspenzija kohezionih fondova.

Taj mehanizam suspenzije je, nakon godina spekulacija i političkih borbi, uključen u višegodišnji budžet EU za 2021-2027. I po prvi put ikada, EK ga je pokrenula u septembru, ciljajući Mađarsku i dajući joj dva mjeseca da izvrši reforme kako bi osigurala gotovinu.

Na veliko iznenađenje mnogih, EK je u novembru izrazila svoje nezadovoljstvo odgovorom Budimpešte, uprkos nizu reformi koje su ubrzavane kroz mađarski parlament tokom jeseni.

Pročitajte i ovo: EU planovi za zamrzavanje sredstava Mađarskoj

Brisel je jednostavno ostao pri svom uslovu, s ocjenom da nije postignuto dovoljno, i predložio je da 7,5 milijardi ostane zamrznuto.

Ali je istovremeno predstavio šargarepu u obliku odobrenja mađarskog plana oporavka od 5,8 milijardi, i šansu da se suspendovana sredstva osiguraju kasnije, ukoliko se ispuni niz mjerila u oblasti reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Ako je lopta iznenada bila neko vrijeme u dvorištu država članica EU, ona je vraćena EK nakon ministarskog sastanka u utorak, jer su države članice tražile od nje još jednu procjenu o tome koliko je Budimpešta učinila u posljednje dvije sedmice na jačanju antikorupcijskih mjera.

I ne samo to, ovaj novi izvještaj treba biti brzo dostavljen. Od Budimpešte je zatraženo da do 7. decembra dostavi nove detalje EK, a dva dana kasnije izvještaj bi trebao biti na stolu raznih glavnih gradova članica EU.

Tada bi se mogao održati još jedan sastanak ministara finansija 12. decembra, ili je to ostavljeno liderima EU da raspetljaju kada se sastanu u Briselu 15. i 16. decembra.

Iako Komisija nije previše zadovoljna što će to ponoviti i strahuje da bi cijela ideja mehanizma suspenzije mogla iščiliti ili biti oslabljena, oni zapravo nemaju mnogo izbora.

Mogli bi predložiti da se obustavi manje sredstava ili da se uklone ili barem oslabe neki od uslova za Mađarsku kako bi dobila kohezioni novac (i uz to, fond za oporavak nakon COVID-a).

To je zato što su Francuska i Njemačka shvatile da jednostavno ne postoji konsenzus da se mađarski fondovi suspenduju kako je predloženo.

Pročitajte i ovo: Da li pritisak EU na Mađarsku počinje da deluje?


Neki gledaju ukrajinski novac ili prijedlog stope poreza na dobit i misle da je važnije to učiniti nego kazniti Budimpeštu. Drugi se plaše da bi Orban mogao u sve umiješati deveti paket sankcija EU Rusiji, koji je Komisija predložila ove sedmice.

Drugim riječima, on ima dosta aduta u džepu da dobije ono što želi.
Ali, s druge strane, nije jedini koji ovdje može koristiti taktiku ucjenjivanja.

Vlade EU imaju rok do 19. decembra da zauzmu stav o mađarskim planovima za oporavak nakon pandemije, inače će zemlja izgubiti 70 posto od 5,8 milijardi eura. Može li zemlja sa rastućom inflacijom to zaista priuštiti?

A ostalih 26 članica je vrlo jasno kazalo da su voljni pribjeći "planu B" kada je riječ o obezbjeđivanju sredstava Ukrajini bez mađarskog zelenog svijetla.

To bi moglo podrazumijevati zaduživanje EK uz podršku nacionalnih garancija kao i prije, ili korištenje drugih ranije "neiskorištenih" resursa u budžetu EU za koje nije potrebna eksplicitna podrška država članica da bi se usmjerili na Kijev.

U svakom slučaju, cijela priča pokazuje koliko je snažno pravilo jednoglasne podrške u EU i zašto mnoge zemlje od nje nerado odustaju.

Jedni druge mogu ucjenjivati sve dok sve strane imaju metaforičke "napunjene puške" koje jedna drugoj drže uperene u sljepoočnice. Taj "scenario o taocima" se obično rješava u Briselu tako što se okolo razdijeli novac. A uoči ovog Božića, takve vrste poklona će biti obilne – i na kraju dobrodošle.

Prevela Jasna Vukićević

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.