Sažetak
- Državljanima BiH u Srbiji, koji su se registrovali za glasanje na Opštim izborima 4. oktobra, moglo bi biti dovedeno u pitanje ostvarivanje biračkog prava, s obzirom na najavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića o povlačenju osoblja.
- Bivši član Izborne komisije BiH, Vehid Šehić, upozorava da je ustavna obaveza omogućiti građanima ostvarivanje biračkog prava.
- Ukoliko biračima ne bude omogućeno glasanje u ambasadi ni adekvatna alternativa, mogli bi tražiti pravnu zaštitu.
Hoće li državljani Bosne i Hercegovine u Srbiji koji su se prijavili za glasanje na izborima 4. oktobra moći ostvariti svoje biračko pravo u ambasadi u Beogradu?
Ovo pitanje se nametnulo nakon što je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio povlačenje službenika iz ambasade, te prebacivanje dijela konzularnih poslova u diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici.
Odluku je obrazložio odnosom vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) na koji način će državljani BiH glasati 4. oktobra, na dan održavanja Opštih izbora, ukoliko nema diplomatskog osoblja u Beogradu, Konaković je odgovorio:
"Uradićemo sve što možemo, učinićemo sve da se održe, ako se ne održe, spreman sam platiti tu cijenu da se neće održati u ambasadi u Srbiji", kazao je Konaković.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije odgovoreno na pitanje RSE da li su obavijestili Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) o odluci.
Ambasada BiH u Srbiji je među diplomatsko-konzularnim predstavništvima koje je CIK odredio za neposredno glasanje državljana BiH u inostranstvu.
Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
Iz CIK-a nisu odgovorili na upit RSE koliko je od tog broja registrovano za glasanje u Ambasadi BiH u Beogradu, kao niti na koji način bi ovaj problem mogao biti riješen, s obzirom da je ostalo manje od mjesec dana do izbora.
Čitajte:
Halilović: Bez osoblja Ambasada BiH u Srbiji praktično prestaje da funkcionišeUstavna obaveza države da omogući ostvarivanje biračkog prava
Ukoliko bi državljanima BiH bilo uskraćeno ustavno pravo da biraju, mogu pokreuti pravni postupak protiv Bosne i Hercegovine, rekao je za Radio Slobodna Evropa Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.
On ističe kako je ustavna obaveza države da svim državljanima osigura ostvarivanje biračkog prava bez obzira gdje se nalaze.
Vehid Šehić: Obaveza je države da svim državljanima osigura ostvarivanje biračkog prava bez obzira gdje se nalaze
"Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom je garantovano da građani mogu, ako žele, da iskoriste svoje aktivno biračko pravo. Obaveza Centralne izborne komisije je da im osigura tu mogućnost bez obzira da li su oni u Bosni i Hercegovini, jer ako nisu, postoji mogućnost glasanja putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima", rekao je Šehić.
On ističe da mu nije poznato da je izborno zakonodavstvo predvidjelo situaciju u kojoj se neposredno pred izbore iz ambasade povlači osoblje neophodno za organizaciju glasanja.
"Da li CIK kroz svoje akte ima predviđenu i ovakvu situaciju, ja čisto sumnjam. Znači da neko donese odluku da se povuče tehničko osoblje bez kojeg se izbori ne mogu održati na tom mjestu", rekao je Šehić.
Prema njegovim riječima, riječ je o situaciji bez presedana jer se prvi put dešava ovakav slučaj.
Čitajte:
Kampanja počela, očekivanja mala, Izborna komisija upozorava na govor mržnje u BiHŠta kažu Ustav i Izborni zakon?
Pravo državljana BiH da biraju vlast u Bosni i Hercegovini proizlazi iz Ustava BiH i međunarodnih konvencija koje imaju direktnu ustavnu snagu.
Ustav BiH kroz član II garantuje zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola, među kojima je i pravo na slobodne izbore.
Također, izborni sistem BiH zasniva se na Aneksu 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je utvrđena obaveza održavanja slobodnih i demokratskih izbora.
Izborni zakon BiH preciznije uređuje to pravo, propisujući da se izbor članova organa vlasti vrši na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem.
Zakonom je definisano da svaki državljanin Bosne i Hercegovine sa navršenih 18 godina života ima pravo da glasa i bude biran.
Istovremeno, član 1.5 Izbornog zakona propisuje da državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu ima pravo registrovati se i glasati lično ili poštom za opštinu u kojoj je imao prebivalište prije odlaska iz zemlje.
Čitajte:
Prvi izbori s novim tehnologijama u BiH: Kako će izgledati glasački listić?Može li CIK pronaći alternativno rješenje?
Dosadašnja praksa pokazuje da CIK raspolaže određenim mehanizmima kada glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nije moguće organizovati.
U odluci donesenoj za prijevremene izbore 2025. godine za predsjednika entiteta Republika Srpska, CIK je predvidio da će biračima koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a u kojima nisu ispunjeni uslovi za organizaciju biračkog mjesta, biti omogućeno glasanje poštom.
Za sada nije poznato da li je Ministarstvo vanjskih poslova BiH zvanično obavijestilo CIK da bi povlačenje osoblja moglo ugroziti izborni proces.
Mogu li birači tužiti državu?
Bivši član CIK-a, Vehid Šehić, smatra da građani kojima bi glasanje bilo onemogućeno imaju osnov za pravnu zaštitu.
"Ja mislim da bi mogao tužiti, jer je njemu to ustavom zagarantovano. Njegovo ustavno pravo na glasanje bilo bi prekršeno", rekao je on.
Međutim, eventualni pravni postupci zavisili bi od konkretne odluke CIK-a i toga da li je biračima ponuđena alternativa.
Prema Izbornom zakonu, birači najprije mogu podnijeti prigovor ili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Na odluke CIK-a moguće je izjaviti žalbu Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.
CIK je i prilikom utvrđivanja biračkog spiska za izbore 2026. naveo da se njegove odluke mogu osporavati pred Sudom BiH.
Ako domaća pravna sredstva ne bi dala rezultat, birači bi potencijalno mogli pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH zbog povrede ustavom zaštićenog biračkog prava, te kasnije pokrenuti i postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava.