Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je u srijedu, 15. jula usvojio Hrvatski sabor, predstavlja "neprihvatljivo miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine".
Rezolucijom, usvojenom u Hrvatskom saboru, daje se podrška posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
U saopštenju iz Bećirovićevog kabineta, nakon odluke Sabora, navedeno je da da o političkom i ustavnom uređenju zemlje mogu odlučivati isključivo institucije BiH, u skladu s Ustavom i zakonima države.
"Usvajanje Rezolucije (u hrvatskom Saboru) ne predstavlja izraz dobrosusjedske saradnje. Naprotiv, to je neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine", naveo je Bećirović.
On je poručio da su takvi postupci suprotni načelima međunarodnog prava sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, uključujući principe suverene jednakosti država i nemiješanja u njihove unutrašnje poslove.
Čitajte:
Dok EU poziva na manje podjela, hrvatska desnica ponovno traži novu izbornu jedinicu u BiHU saopštenju se podsjeća i na Deklaraciju UN-a o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, kao i Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, za koje se navodi da potvrđuju obavezu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država.
Bećirović je istakao da BiH i Hrvatska imaju zajednički interes da odnose razvijaju na osnovama međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedskih odnosa.
Početkom avgusta konferencija o zastupljenosti naroda u institucijama BiH, kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskog sabora
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da će 5. augusta u Sarajevu biti održana konferencija o položaju konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da će skup predstavljati odgovor na rezoluciju koju je usvojio Hrvatski sabor.
"Želja nam je da na pravi način, argumentovano, osvijetlimo stvarno stanje i položaj konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", naveo je Konaković 15. jula u objavi na Facebooku.
Kazao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama, tvrdeći kako u njima nedostaje više od 800 zaposlenih Bošnjaka u odnosu na udio koji im pripada prema važećim propisima.
Prema njegovim riječima, rasprava o položaju Hrvata u BiH godinama se svodi na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok se zanemaruje šira slika zastupljenosti konstitutivnih naroda na različitim nivoima vlasti.
Konaković je naveo da Hrvati imaju značajnu zastupljenost u pojedinim državnim institucijama, uključujući Vijeće ministara BiH i Ustavni sud BiH, te ustvrdio da su Bošnjaci u pojedinim sredinama s hrvatskom većinom nedovoljno zastupljeni na rukovodećim pozicijama u javnim institucijama i preduzećima.
Dodao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci i analize o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama širom zemlje.
"Vrijeme je da se pokažu prave brojke i da se na vidjelo iznese istina", poručio je Konaković.
Hrvatski sabor usvojio je ranije u srijedu Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom podržava izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata.
Dokumentom se poziva Vlada Hrvatske da nastavi pružati političku podršku reformama koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje "legitimne predstavnike".
Čitajte:
Vladajuća koalicija u Hrvatskoj usuglasila tekst rezolucije o položaju Hrvata u BiHMeđu podržanim modelima navedena je i uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Rezoluciju je predložio Domovinski pokret, stranka radikalne desnice, te partner u vladajućoj koaliciji predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a usvojena je manje od tri mjeseca prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. oktobar.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona.
HDZ BiH i zvanični Zagreb tvrde da Hrvati ne mogu birati svoje legitimne predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge koji bi dodatno etnički definisali izborni sistem.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući razgovore održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Država, završeni su bez dogovora.