Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, najavio je da će Sabor Hrvatske iduće sedmice raspravljati o prijedlogu rezolucije o osnaživanju političkog položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, nakon što je o njoj postigao dogovor sa koalicijskim parterima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Rezolucija polazi od ocjene da Hrvati u BiH nisu su u potpunosti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima te podržava izborne modele koje predlažu "legitimni predstavnici Hrvata u BiH", uključujući prijedlog uspostave posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hratskog naroda.
Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta koji je dio vladajuće koalicije u Hrvatskoj, kazao je 10. jula da da je tokom usuglašavanja s koalicijskim partnerima, ta stranka odstupila od dijela svojih stavova.
Ne želeći precizirati od čega je njegova stranka konkretno odstupila Penava je naveo da rezolucija najavljuje korištenje mehanizama radi osiguravanja ravnopravnosti Hrvata u BiH i da je bitno da će se u utorak rezolucija naći na dnevnom redu Sabora.
Govoreći o hrvatskoj izborjoj jedinici, koju je ta stranka u ranijim istupima predstavljala kao ključni zahtjev, kazao je da je sada predstavljena kao ozbiljan iskorak te mogućnost koju treba temeljito razmotriti, uz načelo da o položaju Hrvata trebaju odlučivati Hrvati u BiH.
"Otvoreno se navodi da je kod preglasavanja Hrvata nedvosmisleno riječ o izbornom inženjeringu, jednom osmišljenom sustavnom potezu koji ima maliciozne ciljeve. Rezolucija neće suštinski promijeniti stvari na terenu, ali ono što ona donosi je poruka da su hrvatske institucije ovdje za hrvatski narod", poručio je Penava,
U Domovinskom pokretu ranije su tvrdili da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda".
U istupima, koji su prethodili konsulatacijama sa koalicijskim partnerima, iz te stranke su navodili da, ukoliko ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata. iz 1994. godine.
Cijela priča je intenzivirana pred opće izbore koji bi u BiH trebali biti održani u oktobru, a prijedlog Domovinskog pokreta do sada je izazvao oštre reakcije u Sarajevu.
Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda.
Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača.
Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.