Američka pomorska blokada brodova koji ulaze u iranske luke i priobalna područja stupila je na snagu, nakon neuspješnih mirovnih pregovora između američkih i iranskih pregovarača tokom vikenda.
Time je otvorena dilema: rizikovati napad sa iranskih objekata u blizini Ormuskog moreuza ili se uzdržati i nadati da će se sustići brodovi koji izlaze na otvoreno more.
Ovaj potez je najnoviji pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da primora Iran na ustupke, uključujući obavezu da neće tražiti nuklearno oružje ili sredstva za njegovu izgradnju.
Američka pomorska blokada dolazi nakon više od mjesec dana vazdušnih udara i dugotrajnih ekonomskih sankcija.
Vojni aspekt
Vašington ima značajne pomorske i vazdušne snage u regionu koje bi mogle da sprovode blokadu. Za neke bi to značilo prelazak sa izvođenja vazdušnih udara na presretanje civilnih brodova.
Pokušaj da se to uradi iz ili blizu Ormuskog moreuza, uskog plovnog puta kroz koji je prolaz za iranski pomorski izvoz, mogao bi da ugrozi američku pomorsku imovinu od napada iranskih dronova, raketa ili malih brzih jurišnih brodova.
Nekoliko nedelja američkih i izraelskih vazdušnih udara ozbiljno je oslabilo iranske kapacitete, ali moćni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) ima sopstvene pomorske jedinice sastavljene od ovih malih plovila, koje su nastavile da napadaju brodove u Persijskom zalivu.
"Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj BLOKADI, biće odmah ELIMINISANI", napisao je Trump na društvenim mrežama ubrzo nakon što je blokada stupila na snagu.
Rizici bi se mogli svesti na minimum.
S obzirom na to da, na primjer, oko 90 odsto iranskih pošiljki nafte ide u Kinu, američke snage bi mogle da sjede po strani i nadgledaju blokadu sa distance gdje bi bile manje ranjive.
"Mogli bi da se pozicioniraju izvan Persijskog zaliva... bez fizičke kontrole samog moreuza [Ormuskog]", rekao je Mohamed Farsi, bivši iranski mornarički oficir, za Radio Farda Radija Slobodna Evropa nakon što je Tramp objavio blokadu. "Ne moraju da budu stacionirani unutar moreuza".
Ali, Farsi je rekao da sumnja da bi takav pristup bio efikasan. To bi značilo patroliranje širim dijelom mora od plovnog puta širokog 30 kilometara.
Čitajte:
Mračni prolazi i rizična zarada: Trenutna kriza u Hormuzu vraća sjećanja na 'tankerski rat'Jeremy Stoehs, pomorski stručnjak u Austrijskom centru za obavještajne poslove, propagandu i bezbjednosne studije (ACIPSS), složio se da bi to bilo teško.
"Blokada na daljinu bi predstavljala prilično značajan izazov za američke snage na terenu, posebno zato što civilni brodovi prelaze u neaktivan režim kako bi izbjegli zaustavljanje", rekao je za RSE.
"Poznato je da američkoj mornarici nedostaju manji borbeni brodovi, kao što su fregate, i morala bi da upotrijebi svoje razarače klase Arleigh Burke i druge naprednije tehnologije za takve zadatke", dodao je.
Ekonomski uticaj
Odluka da se ciljaju brodovi povezani sa Iranom ima jasnu ekonomsku logiku, izloženu u nedavnoj američkoj politici.
"Prihodi od nafte iz Kine čine oko 45 procenata iranskog državnog budžeta", navodi se u objavi američkog Kongresa od 16. marta.
Posljednjih nedelja, gotovo potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana za brodove osim sopstvenog opisano je kao gušenje svjetske ekonomije, isključujući je iz prometa nafte, gasa i drugih ključnih roba.
Američka blokada ima za cilj da uguši iransku ekonomiju, koja je nastavila da ima koristi od izvoza nafte uprkos ratu koji je počeo vazdušnim napadima SAD i Izraela 28. februara.
"Iran je zapravo bio u mogućnosti da izveze prilično velike količine svoje nafte, u osnovi iste kao i prošle godine u istom mjesecu", rekao je za RSE 13. aprila Isaac Levy, analitičar Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA).
"Ako SAD to blokiraju, to bi spriječilo iranski režim da od toga zaradi mnogo novca, ali bi izvršilo pritisak na rast cijena nafte globalno... 54 miliona barela [mjesečno] kada trenutno postoji ogromno ograničenje ponude", dodao je.
Ova opasnost je već bila očigledna u satima nakon što je blokada objavljena, jer su cijene sirove nafte u Evropi skočile na rekordne nivoe od oko 150 dolara po barelu. Referentna cijena sirove nafte tipa Brent porasla je iznad 100 dolara po barelu, dodatno pojačavajući pritiske na cijene širom svijeta.
"Odluka koju je gospodin Trump donio mogla bi imati ozbiljne posljedice i po američku ekonomiju i po ukupnu društvenu koheziju, posebno u smislu opterećenja američkih potrošača na benzinskim pumpama", rekao je Mohammad Ghaedi, predavač na Univerzitetu George Washington, za Radio Farda 13. aprila.
Iranske kontramjere bi mogle povećati ekonomsku štetu, rekao je on, dodajući da bi napadi Huta koje podržava Teheran u Jemenu, s ciljem zatvaranja moreuza Bab el-Mandab, još jedne ključne bliskoistočne brodske rute, mogli "ukloniti oko 12 procenata globalne ponude energenata sa tržišta".
Kina
Blokada takođe može imati velike diplomatske posljedice.
Nije jasno da li brodovi pod kineskom zastavom posećuju iranske luke. Istorijski gledano, flote zarđalih tankera za naftu koje koriste Iran, Rusija i Venecuela uglavnom su vijorile zastave zemalja poput Sijera Leonea, Gabona ili Maršalskih Ostrva. One bi vjerovatno bile mete američkih mjera.
Međutim, raniji Trumpovi komentari sugerisali su da bi se blokada proširila i na brodove koji plaćaju putarinu Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz.
"Takođe sam naložio našoj mornarici da traži i presretne svaki brod u međunarodnim vodama koji je platio putarinu Iranu. Niko ko plati nezakonitu putarinu neće imati bezbjedan prolaz na otvorenom moru", rekao je on.
Prema podacima obavještajne kompanije za morsku industriju Windward, dva kineska broda, tanker He Rong Hai i brod za rasute terete Jin Hai Hua, izašli su iz moreuza 10. aprila. Oba su započela svoja putovanja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a ne u Iranu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gasovod koji bi mogao promeniti energetske tokove Azije
Nije jasno da li su platili putarinu koju Iran zahtijeva, dva miliona dolara po brodu, kako bi se omogućio mali protok saobraćaja kroz nekada prometni plovni put. Ako bi se takvo plaćanje izvršilo u kriptovaluti, bilo bi gotovo nemoguće pratiti ga.
Takođe vrijedi napomenuti da je u saopštenju Centralne komande o blokadi navedeno da će se ona primjenjivati na brodove koji ulaze u iranska "priobalna područja". To bi uključivalo i put kojim su se kretali mnogi brodovi koji su do sada prošli kroz moreuz uz dozvolu Teherana.
U svakom slučaju, zapljena ili ukrcavanje američke mornarice na brod pod kineskom zastavom moglo bi izazvati velike diplomatske tenzije baš kada se očekuje da će Tramp posjetiti Peking na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom sljedećeg mjeseca.
Ekonomski, iako se Kina oslanja na Iran za snabdijevanje naftom, mogla bi biti zaštićena od neposrednog udara velikih zaliha nafte koje je akumulirala prije početka trenutnog sukoba. Takođe je u mogućnosti da koristi relativno velike količine iranske nafte na moru, od kojih je veliki dio već kod kineske obale.
Štaviše, iranske zalihe čine oko osam procenata kineskog uvoza nafte pomorskim putem. Kina može ovo da nabavi negdje drugdje.
"Međutim, očigledno je da Kina kupuje mnogo ove sankcionisane nafte zbog toga što se prodaje sa značajnim popustom", rekao je Levy, dodajući da bi zamjenska nafta bila mnogo skuplja, što bi uticalo na male kineske rafinerije koje rade sa veoma niskim maržama.