Američka privredna komora na Kosovu izrazila je zabrinutost zbog "kontinuiranog nedostatka uvažavanja" od strane aktuelne Vlade Kosova prema pozivima američke Vlade za uključivanje zemlje u infrastrukturu i mrežu snabdijevanja tečnim zemnim gasom (LNG), upozoravajući da zanemarivanje američkih poziva može imati uticaja na partnerstvo između dvije zemlje.
"Američka komora smatra da strateško partnerstvo Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama ostaje jedno od najvažnijih nacionalnih dobara zemlje. Kontinuirano zanemarivanje stavova i strateških prioriteta najbližeg saveznika Kosova nosi rizik da s vremenom utiče na kvalitet i dubinu ovog partnerstva", navedeno je u reakciji Američke privredne komore na Kosovu 17. juna.
Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije uključena u projekte koji proširuju energetski uticaj Sjedinjenih Država u regionu.
Aktuelna Vlada Kosova, koju predvodi Aljbin Kurti (Albin), pokazala je više interesovanja za "gasifikaciju domaćeg uglja".
"To [gasifikaciju uglja] bismo mogli uraditi sa jednom američkom kompanijom, na primjer", izjavio je ranije Kurti.
Gasifikacija uglja podrazumijeva industrijski proces u kojem se ugalj pretvara u zapaljivi gas, nazvan sintetički gas, koji se potom može koristiti za proizvodnju električne energije.
Američka privredna komora na Kosovu navela je da je zabrinjavajuća činjenica da su sve ostale zemlje u regionu izrazile posvećenost da postanu dio regionalne LNG infrastrukture, "koja se razvija uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država".
"Kosovo rizikuje da ostane izvan strateškog regionalnog okvira koji sve više definiše budućnost energetske sigurnosti i ekonomskog razvoja u Jugoistočnoj Evropi", saopštila je Američka komora.
Čitajte:
Američki gas kao test energetske politike KosovaKomora je navela da Kosovo u proizvodnji energije zavisi od zastarjelih proizvodnih kapaciteta, pritom misleći na dvije stare termoelektrane na ugalj, Kosovo A i Kosovo B, gdje se proizvodi oko 90 posto energije, kao i od velikog uvoza energije.
Stoga, ocjenjuje Komora, pristup američkom LNG-u predstavlja ne samo energetsku priliku, već i "strateški izbor".
"Američka privredna komora na Kosovu poziva institucije Kosova da pažljivo preispitaju dugoročne strateške, ekonomske i geopolitičke implikacije ostajanja izvan regionalnih inicijativa za LNG i da se konstruktivno angažuju sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa ovim pitanjem od posebnog značaja", navela je Komora.
Ovaj poziv Američke privredne komre dolazi nakon što Ambasada SAD u Prištini u posljednje vrijeme kontinuirano poziva na uključivanje Kosova u projekat američkog LNG-a.
Otpravnica poslova u Ambasadi, Anu Prattipati, izjavila je početkom juna da Kosovo ne uspijeva da ispuni rastuće zahtjeve za snabdijevanje energijom i citirala podatke Carine Kosova, prema kojima je zemlja u posljednje četiri godine potrošila 735 miliona eura na uvoz električne energije iz susjednih zemalja.
Ovi podaci pokazuju porast sa 142 miliona eura u 2024. godini na 259 miliona eura u 2025. godini.
Čitajte:
SAD želi promijeniti energetsku kartu BalkanaPrema riječima Prattipati, u bliskoj budućnosti, kako cijene i zahtjevi za energijom budu nastavili da rastu, Kosovo će sve više zavisiti od svojih susjeda.
Prattipati je u autorskom tekstu objavljenom u lokalnim medijima takođe citirala specijalnog izaslanika američkog Ministarstva energetike, Joshuu Volza, koji je za Radio Slobodna Evropa 10. maja izjavio da "energetski sistem na Kosovu ima hitnu potrebu za modernizacijom i predstavlja odličnu priliku za američku industriju i tehnologiju", te da će "Ministarstvo energetike biti spremno da pomogne u olakšavanju saradnje između američke industrije i industrijskih partnera na Kosovu".
"Da bi se odgovorilo na ove strukturne izazove, Kosovo bi trebalo da se pridruži projektima američkog zemnog gasa koji su planirani širom Balkana. Ovi projekti mogu osigurati američke energetske resurse za Kosovo", napisala je Prattipati.
Vaš browser nepodržava HTML5
Američko upozorenje dok RS produbljuje gasnu saradnju s Rusijom
U posljednje vrijeme, nekoliko zemalja Zapadnog Balkana potpisalo je sporazume sa američkim kompanijama i SAD radi proširenja gasne mreže.
U značajne inicijative ušle su: Albanija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, uključujući i veliki projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija kojim bi BiH, nakon skoro pet decenija, dobila alternativni pristup gasu i smanjila zavisnost od jedinog postojećeg ruskog izvora.