Sažetak
- Flamingo revolucija preselila se i na Google, uz pozive na bojkot biznisa i hiljade negativnih ocjena.
- Na meti su se našli biznisi za koje demonstranti smatrajuda koriste bliskost sa vlastima.
- Policija istražuje oko 10.000 naloga za koje se sumnja da su učestvovali u koordinisanim aktivnostima, dok demonstranti insistiraju da samo koriste svoje pravo na slobodu izražavanja.
Desetine velikih kompanija u Albaniji postale su meta neobičnog oblika protesta.
Nisu bile napadnute kamenicama ili bojom, već hiljadama negativnih recenzija na Googleu, uz pozive na bojkot na društvenim mrežama.
U roku od nekoliko dana, online profili restorana, kompanija i medijskih kuća bili su ispunjeni recenzijama sa jednom zvjezdicom, što je značajno snizilo njihove ocjene.
Za kompanije, to predstavlja direktan udar na reputaciju i povjerenje kupaca.
Za demonstrante, to je način da izvrše pritisak na kompanije koje su, prema njihovim tvrdnjama, profitirale zahvaljujući bliskosti s vlašću.
Kampanja je započela u okviru protesta poznatih kao Flamingo revolucija.
U početku su meta bili umjetnici, pjevači i poznate ličnosti iz svijeta zabave, koje su demonstranti optuživali da podržavaju vlast ili da su odlučili šutjeti pred političkim dešavanjima u zemlji.
Kampanja je uskoro promijenila smjer. Meta su postale i velike kompanije koje su, prema demonstrantima, profitirale od vladinih odluka ili izgradile sa njom privilegovane odnose.
Čitajte:
Žestoka polemika oko flamingosa: Šta je ugroženo u Albaniji?Pozivi na bojkot prvo su se pojavili na društvenoj mreži Reddit, a zatim su se proširili na Facebook, Instagram i druge platforme, gdje su korisnici bili ohrabrivani da ostavljaju ocjene od jedne zvjezdice na Google Reviews za desetine kompanija i medijskih kuća.
Google Reviews je jedna od najčešće korištenih platformi za ocjenjivanje kompanija i, za mnoge firme, online reputacija direktno utiče na povjerenje kupaca.
Iz tog razloga, određeni broj njih obratio se vlastima prijavama.
Državna policija saopćila je da je identificirala oko 10.000 naloga za koje se sumnja da su uključeni u ovu koordiniranu online aktivnost i dodala da su provjere u toku.
Premijer Edi Rama pozvao je Tužilaštvo da djeluje protiv onih koje je opisao kao "kršitelje javne i privatne imovine" i "ucjenjivače građana".
Od ugovora za 'jedan euro' do Google kampanja
Među kompanijama koje su bile u središtu ove kampanje nalazi se i ona poduzetnika Gjergja Luce, poznatog po djelatnosti u industriji prerade ribe i po kompleksu "Rozafa Fish City" u Elbasanu.
Demonstranti su ga uzeli za metu tvrdeći da je jedan od biznismena koji je profitirao zbog bliskosti s vlašću.
Protest protiv gradnje luksuznog turističkog kompleksa, Tirana, 8. juni 2026.
Pozivaju se, između ostalog, na odluke Vijeća ministara prema kojima je njegova kompanija od 2015. godine preuzela korištenje pet državnih objekata uz simboličnu naknadu od jednog eura, u okviru državne šeme za podsticanje investicija i zapošljavanja.
Sama kompanija navodi da su ugovori dodijeljeni u skladu s ovom državnom šemom i da su investicije donijele ekonomski razvoj i nova radna mjesta.
U kratkom periodu, poslovni profili Luce na Google Reviews suočili su se s valom negativnih komentara i, prema javno dostupnim podacima na platformi, neki od njih pali su s oko 4,5 zvjezdica na oko dva.
Luca je kampanju opisao kao napad na rad koji je godinama gradio.
"Meni se ne nanosi šteta, već se blato baca na ljude koji su radili uz velika odricanja", rekao je javno, dok je u reakcijama na društvenim mrežama demonstrante nazvao "fašistima".
Radio Slobodna Evropa upitao je Lucu da li su njegovi biznisi pretrpjeli konkretnu štetu zbog kampanje, ali je on odbio dati dodatne komentare, rekavši da njegov stav ostaje isti kao onaj koji je već javno iznio.
Za organizatore protesta, Luca je samo jedan primjer.
Protesti u Albaniji
Gent Progni, član koordinacione grupe "Flamingo revolucije", kaže da kampanja nema za cilj napad na privatni biznis kao takav, već na kompanije koje su, prema njegovim riječima, postale bogate zahvaljujući privilegijama koje je stvorila vlast.
"Građanima je dosta ljudi koji, samo zato što su bliski vlasti, kupuju nekretnine za jedan euro kako bi se obogatili... Svako je slobodan reagirati i izraziti svoje mišljenje", kaže Progni.
Dodaje da je kampanja inspirisana sličnim inicijativama u drugim zemljama, gdje su društvene mreže korištene kao alat za vršenje pritiska na kompanije ili javne ličnosti.
Sloboda izražavanja ili koordinirani napad?
Za albanske vlasti ne radi se samo o negativnim komentarima na internetu.
Direktor Državne policije Skënder Hitaj rekao je krajem prošle sedmice da se sumnja da je oko 10.000 naloga na društvenim mrežama uključeno u ovu aktivnost.
Prema njegovim riječima, identificirani su slučajevi u kojima je isti nalog, u veoma kratkom vremenu, objavio negativne recenzije za kompanije u različitim gradovima zemlje – obrazac koji, prema policiji, izaziva sumnju na koordiniranu aktivnost.
Hitaj je rekao da vlasti sarađuju s online platformama i međunarodnim partnerima kako bi osigurale dokaze i identificirale osobe koje stoje iza ovih aktivnosti.
"Svaka osoba za koju se utvrdi da je uključena u ovu nezakonitu aktivnost, bez obzira na to gdje se nalazi, suočit će se s punom snagom zakona", izjavio je.
Policijske izjave odmah su osporili organizatori protesta, koji su ih opisali kao pokušaj zastrašivanja građana.
Gent Progni kaže da niko ne može biti pod istragom samo zato što je ostavio negativnu recenziju na online platformi.
"Ne postoji pravni osnov da se neko istražuje ili zadrži zbog negativnog 'reviewa'. Građani izražavaju svoje mišljenje o kompanijama. Ova kampanja koristi i drugim kompanijama, koje možda posluju pošteno, a ne kao biznismeni povezani s vlašću", kaže on.
Debati se pridružila i opozicija.
Predsjednik Demokratske stranke Sali Berisha rekao je da svaki građanin ima pravo izraziti svoje mišljenje o privatnoj ili javnoj usluzi.
Međutim, napravio je razliku između iskrene kritike i korištenja lažnih naloga za objavljivanje recenzija o uslugama koje nikada nisu korištene, rekavši da to šteti poštenoj konkurenciji.
Istovremeno je optužio Vladu da se priprema ograničiti društvene mreže.
S druge strane, premijer Rama opisao je ovaj oblik protesta kao „kriminalnu šemu“ i rekao da se, uz pomoć Googlea, poslovnim profilima vraćaju ocjene koje su, prema njegovim riječima, stečene „mukotrpnim radom i trudom“.
Tvrdio je da online napadi ne štete samo pogođenim kompanijama, već i imidžu Albanije kao sigurnog mjesta za investicije i turizam.
"Protest hrani negativnu i lažnu percepciju zemlje koja nije prijateljski nastrojena prema okolišu, koja nije gostoljubiva prema stranim investicijama i koja nije sigurna za turiste", rekao je Rama u obraćanju medijima ove sedmice.
Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Google kako bi pitao da li je primijetio bilo kakvu neuobičajenu aktivnost u Albaniji i, ako jeste, koje je mjere poduzeo, ali nije dobio odgovor.
Veliko jato flamingosa u zaštićenom području Vjosa-Narte, Albanija, 10. maja 2026.
Ustav Albanije garantira slobodu izražavanja i mišljenja.
Ako se dokaže prevara ili koordinirana aktivnost, onda se pitanje više ne može tretirati kao sloboda izražavanja, već kao krivično djelo, ovisno o konkretnim činjenicama.
Sam Krivični zakon nema poseban član za "bombardiranje recenzijama"(„review bombing“).
Kako se 'review bombing' rješavao u drugim zemljama?
Koordinirane kampanje negativnih online recenzija nisu novi fenomen.
Međunarodno su poznate kao "review bombing" i posljednjih godina koriste se kao oblik protesta, političkog pritiska, ali i ucjene protiv kompanija.
Jedan od najpoznatijih slučajeva zabilježen je tokom rata između Izraela i Hamasa – grupe koju su Sjedinjene Države i druge sile proglasile terorističkom organizacijom – 2023. i 2024. godine.
Čitajte:
Rama kaže da će Albanija nastaviti s realizacijom Kušnerovog projekta, uprkos protestimaRestorani, kafići i mali biznisi u različitim zemljama suočili su se s hiljadama recenzija s jednom ili pet zvjezdica od korisnika koji, u mnogim slučajevima, nikada nisu bili njihovi kupci.
Google je intervenirao uklanjanjem dijela recenzija, smatrajući ih lažnim ili rezultatom neuobičajene i koordinirane aktivnosti.
U većini sličnih slučajeva, prva reakcija nije došla od policije, već od samih online platformi.
One su uklonile recenzije koje su smatrale lažnim ili koordiniranim i suspendirale naloge koji su kršili pravila korištenja.