Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da očekuje potpun ekonomski oporavak Srbije, uz procenu da će bruto domaći proizvod (BDP) dostići pretkrizni nivo u drugom tromesečju ove godine, te na nivou godine imati rast od pet do šest odsto.
„Nešto sporiji rast u prvom tromesečju usled novog talasa pandemije i zatvaranja velikog broja evropskih zemalja trebalo bi da bude nadoknađen od drugog tromesečja, pri čemu bi dobar tempo vakcinacije u našoj zemlji i svetu mogao godišnju stopu rasta da približi nivou od šest odsto“, navedeno je u februarskom Izveštaju o inflaciji NBS.
Očekuje se da će rast biti vođen domaćom tražnjom i izvozom, za šta je neophodan i privredni rast zone evra, koji se u ovom trenutku procenjuje na oko četiri odsto u 2021. godini.
Rizici projekcije za 2021. su, ukupno posmatrano, simetrični i u najvećoj meri se odnose na tok pandemije i efikasnost njenog suzbijanja, naveli su iz NBS.
„S obzirom na najavu novog paketa ekonomske pomoći i brz tempo vakcinacije stanovništva u našoj zemlji, oporavak domaće tražnje mogao bi biti i brži od očekivanog. Vakcinacija uliva optimizam, a naročito činjenica da je Srbija među vodećim zemljama u Evropi i svetu po broju vakcinisanih građana u odnosu na ukupan broj stanovnika“, istakla je guvernerka Jorgovanka Tabaković, saopštila je NBS.
Čitajte:
Vlada Srbije usvojila treći paket novčane pomoći građanima i privredi
Uprkos obimnom paketu ekonomskih mera, svi ekonomski pokazatelji, a pre svega učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu, ostali su u održivim okvirima, što je od izuzetne važnosti za očuvanje povoljnih izgleda za stabilan privredni rast u srednjem roku, navedeno je u izveštaju.
Dodaje se da su inflatorni pritisci ostali niski, a usporavanje međugodišnje inflacije na 1,3 odsto u decembru vođeno je pre svega nižim cenama neprerađene hrane – povrća i svežeg mesa.
Cene hrane, uz cene energenata, u najvećoj meri su odredile dinamiku inflacije unutar godine, koja je u proseku u 2020. iznosila 1,6 odsto, pokazao je Izveštaj NBS.
Toliko je iznosila i prosečna bazna inflacija, koja je krajem godine blago ubrzala (na 2,1 odsto međugodišnje), usled rasta tražnje za proizvodima koji omogućavaju rad od kuće (računari, mobilni telefoni).
Čitajte:
Cene stanova u Srbiji uprkos pandemiji rastu
Istaknuto je da je značajan faktor niske i stabilne bazne i ukupne inflacije u Srbiji bila relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja.
„I u naredne dve godine očekujemo da će se inflacija kretati u donjoj polovini ciljanog raspona. Pritom, neznatno viša projektovana inflacija u 2021. godini u odnosu na prethodnu projekciju biće privremenog karaktera, s obzirom na to da se radi u najvećoj meri o jednokratnom efektu povećanja cene električne energije i očekivanom rastu cena naftnih derivata, što će biti posledica rasta svetske cene nafte“, kazala je guvernerka NBS.
Dodala je da se ni u narednim godinama ne očekuju veći pritisci na inflaciju, s obzirom na to da je realno očekivati da će BDP rasti brže od potrošnje, što će, uz bazni efekat kod cena hrane i energenata, uticati na to da se inflacija u 2022. nađe na nižem nivou nego ove godine.
Precizirano je da se neizvesnost, u pogledu ostvarenja projekcije inflacije u kratkom roku, u najvećoj meri odnosi na kretanje svetske cene nafte i cene voća i povrća, a u srednjem roku na rizike iz međunarodnog okruženja – na brzinu oporavka zone evra, svetske cene primarnih proizvoda, kao i tokove kapitala prema zemljama u usponu.