Za sigurne kuće u BiH izdvojeno 50.000 eura

Lana Jajčević iz Fondacije "Udružene žene" iz Banje Luke, prilikom podpisivanja ugovora o dodjeli sredstava kazala je kako se obim nasilja nad ženama, nažalost, povećao u vrijeme pandemije.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Miloš Lučić potpisao je u srijedu ugovore o saradnji s predstavnicama osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u BiH.

Kako je uoči potpisivanja spomenutih ugovora izjavio ministar Lučić, radi se o grant sredstvima u ukupnom iznosu od 100.000 KM (50.000 eura) koja su osigurana iz Budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za 2020. godinu.

Dodao je kako će sredstva, koja dodjeljuje resorno ministarstvo, biti ravnomjerno raspoređena na osam sigurnih kuća.

Lučić je podsjetio da je Ministarstvo na čijem je čelu sredinom godine dodijelilo 160.000 KM ( 80.000 eura), koje je za istu svrhu osigurala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a kako bi se prevazišli problemi uzrokovani pandemijom COVID-a 19.

Čitajte: Sigurne kuće u BiH su prebukirane


Lučić je ovom prilikom uputio apel građanima BiH i nadležnim institucijama da vode računa o pravima i statusu žena u društvu, te odlučnije djeluju kako bi se suzbila svaka vrsta nasilja nad nježnijim spolom.

Lana Jajčević iz Fondacije "Udružene žene" iz Banje Luke, prilikom podpisivanja ugovora o dodjeli sredstava kazala je kako se obim nasilja nad ženama, nažalost, povećao u vrijeme pandemije.

Čitajte: OSCE u BiH: Žene i djeca trebaju veću zaštitu zbog nasilja u porodici


Takođe je podsjetila da potrebe sigurnih kuća rastu u kontinuitetu, navodeći da se one u Republici Srpskoj finansiraju iz Budžeta tog entiteta u omjeru 70 posto, a 30 posto iz lokalnih zajednica, te da se radi o sredstvima koja ni izdaleka nisu dovoljna.

Čitajte: U sigurnim kućama brinu: Nasilje bi moglo rasti i nakon pandemije


Jasna Zečević iz Centra za terapiju i rehabilitaciju "Vive žene" iz Tuze, upozorila je da se Zakon o zaštiti od nasilja u FBiH još ne primjenjuje u obimu koji bi osigurao finansiranje, te da je, stoga, nužno lobirati za finansiranje iz drugih izvora, uključujući i međunarodne donatore.

I dalje se najveći broj sigurnih kuća u zemlji finansira od sredstava međunarodnih donatora, čija je pomoć svake godine sve manja. Jedini primjer sufansiranja je Kanton Sarajevo, gdje Kantonalni centar za socijalni rad plaća 60 posto za troškove smještaja korisnika.