Glasnogovornica glavnog tužioca Haškog tribunala Olga Kavran razgovarala je sa novinarom engleskog servisa Radija Slobodna Evropa Kristin Deasy o odluci Suda da uništi lične predmete i fotografija te forenzičke dokaze koji su pronađeni u masovnim grobnicama srebreničkih žrtava.
Tužilaštvo je potvrdilo u maju da je uništeno oko 1.000 ličnih dokumenata, fotografija i predmeta koje su u masovnim grobnicama uz žrtve srebreničkog genocida pronašli njegovi istražitelji.
Nakon teksta našeg novinara Dženane Halimović o reakcijma porodica žrtava i bh. zvaničnika na ovu oduku, engleski servis Radija Slobodna Evropa je 3. septembra objavio dužu priču o ovom slučaju, kao i razgovor sa Kavranovom, čije vam dijelove donosimo.
RSE: Čini se čudnim de je bilo potrebno potpuno uništiti neke od ovih stvari jer one imaju sentimentalnu vrijednost za porodice koje uopšte nisu bili informirane o ovoj odluci. Možete li nam pojasniti kako je došlo do ove odluke. I zašto je donešeno tajno?
Olga Kavran: Prije svega, ne bih rekla da je to nešto što je odlučeno u tajnosti. Unutarnji način rada Ureda tužioca nije nešto što je predmet javne diskusije. Naravno, sve što se tiče slučajeva i što je javno razmatrano u sudu je predmet javne diskusije. Ali naravno, postoje, kao i u svakom sudu, stvari koje to nisu.
U svakom pravosudnom sistemu na svijetu ćete naći da se u ovakvim situacijama uništavaju predmeti kada su opasni po zdravlje. Na kraju, razgovaramo o predmetima koji su nađeni u masovnim grobnicama zajedno sa rasapadajućim tijelima.
Tužilaštvo je potvrdilo u maju da je uništeno oko 1.000 ličnih dokumenata, fotografija i predmeta koje su u masovnim grobnicama uz žrtve srebreničkog genocida pronašli njegovi istražitelji.
Nakon teksta našeg novinara Dženane Halimović o reakcijma porodica žrtava i bh. zvaničnika na ovu oduku, engleski servis Radija Slobodna Evropa je 3. septembra objavio dužu priču o ovom slučaju, kao i razgovor sa Kavranovom, čije vam dijelove donosimo.
RSE: Čini se čudnim de je bilo potrebno potpuno uništiti neke od ovih stvari jer one imaju sentimentalnu vrijednost za porodice koje uopšte nisu bili informirane o ovoj odluci. Možete li nam pojasniti kako je došlo do ove odluke. I zašto je donešeno tajno?
Olga Kavran: Prije svega, ne bih rekla da je to nešto što je odlučeno u tajnosti. Unutarnji način rada Ureda tužioca nije nešto što je predmet javne diskusije. Naravno, sve što se tiče slučajeva i što je javno razmatrano u sudu je predmet javne diskusije. Ali naravno, postoje, kao i u svakom sudu, stvari koje to nisu.
U svakom pravosudnom sistemu na svijetu ćete naći da se u ovakvim situacijama uništavaju predmeti kada su opasni po zdravlje. Na kraju, razgovaramo o predmetima koji su nađeni u masovnim grobnicama zajedno sa rasapadajućim tijelima.
RSE:
Možete li mi pobliže objasniti šta mislite pod opasno po zdravlje?Kavran: Opasnost po zdravlje. Mislim da možete razumijeti kakvu opasnost mogu predsavljati predmeti koji su nađeni zajedno sa raspadajućim mesom.
RSE: U redu. I ti predmeti nisu mogli biti uskladišteni na neki siguran način?
Kavran: Zaista ne mogu špekulisati oko toga.
RSE: Porodice nekih žrtava su frustrirane jer uništavanje ovih predmeta nije bilo najavljeno. Govorimo o ljudskim ostacima i ličnim stvarima i očigledno je da je to vrlo važno za porodice.
Kavran: Da, ne mogu špekulisati oko toga. Mislim da je isto tako važno znati da je od 1996. Ured tužioca ekshumirao 12 grobnica povezanih sa preuzimanjem Srebrenice, od kojih je 14 bilo primarnih, zato što mi, nažalost, također imamo i sekundarne i tercijarne grobnice. Govorimo o periodu do 2000. godine. Čini se da su od tada bosanske vlasti ekshumirale najmanje 41 masovnu grobnicu i ekshumacije se nastavljaju. Tako da ima mnogo, mnogo predmeta koji su nađeni i mnogi od njih nikada nisu došli do Tribunala.
RSE: Sigurna sam da ste u pravu. Ipak se pitam da li je uništavanje zaista bilo neophodno. Možete li mi dati više detalja?
Kavran: Ne, ne, ništa o čemu bih mogla raspravljati u ovom kontekstu. Ali, ponavljam, u praksi sudova nije ni najmanje neobično da se uništavaju predmeti ove vrste. Sigurna sam da to možete provjeriti u razgovoru sa bilo kojim lokalnim pravosuđem.
Predmeti, ne dokazi
RSE: Odmah nakon što je u maju objavljeno da su ovi predmeti uništeni, član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je izdao saopštenje za štampu u kojem je, u osnovi, zatražio istragu. Ali meni nije jasno da li su to prazne riječi ili postoji nešto što se dešava u vezi sa ovim, da li on traži činjenice i ostale podatke vezane za ovaj slučaj?
Kavran: Pa, to bi mogla biti korespondencija između bh. Vlade i Ureda tužioca koja je, opet, stvar...svaka korespondencija je povjerljiva stvar. Ako bi to bio slučaj, onda ne bih mogla o tome razgovarati.
RSE: Da li ima nešto što biste htjeli dodati? Teško je, budući da je poznato malo činjenica i čitava je stvar tako mutna, ali da li ima još nešto...
Kavran: Pa ne slažem se da je stvar „mutna“. Mislim, i to smo jasno rekli, da su neki predmeti uništeni krajem 2005. i početkom 2006. zato što su nađeni u masovnim grobnicama i predstavljali su opasnost po zdravlje. Mislim da su vam poznate ove činjenice. Ali, opet se ne bih složila da je sve ovo „mutno“ jer sugerirate, možda vas ja ne razumijem dobro, da je ovo nešto što se inače ne događa, nešto što je neuobičajeno. Ja vas upućujem na domaća pravosuđa jednostvano da bih vam rekla, ne, nije neuobičajeno da se ovako nešto radi, naprotiv, sudovi bi uništili ovakve predmete.
U vezi toga, mislim da je činjenica da mi ne možemo diskutirati, i ne diskutiramo interni način rada Ureda tužioca, kao što i svaki ured tužioca na svijetu ne diskutira interne odluke ili rad. Također, ne znam da li ima išta „mutno“ u vezi ovoga.
RSE: Ja sigurno nisam prva koja postavlja ova pitanja. Sigurna sam da su vas kontaktirale različite grupe koje se protive ovoj odluci.
Kavran: Da, većina njih zbog nerazumijevanja ovoga što se dešava ili pogrešne interpretacije onoga što se desilo.
RSE: Šra vi mislite da nisu razumjeli?
Kavran: Rekla sam da su mnoga pitanja uzrokovana nerazumijevanjem. Vi ste pitali o uništavanju dokaza. Mi ovdje ne pričamo o dokazima, pričamo o predmetima. To je recimo jedna razlika koja mi pada na pamet.
RSE: Da li sam propustila neko vaše javno obraćanje ovim grupama u kojoj govorite o pitanjima zbog kojih su one zabrinute?
Kavran: Pa, pitanja u vezi ovoga nisu bila direktno upućena Tribunalu. Na pitanja koja su bila upućena Tribunalu, Uredu tužioca, odgovoreno je na redovnim brifinzima za novinare ili na našoj web stranici. Bilo je puno, puno komentara u medijima od strane pojedinaca i grupa koja nikad nisu bila upućeni Uredu tužioca, nego su samo izrečeni za medije. Tako da na te komentare nije odgovoreno. Odgovoreno je na sve komentare koji su upućeni direktno Uredu tužioca.