Dostupni linkovi

Zatvorenici na godišnjem


Abu Hamza

Abu Hamza Tunižanin već je devet dana u bjekstvu, a za njim je na inicijativu Federalne uprave policije raspisana i Interpolova potjernica

Federalna uprava policije raspisala je Interpolovu potjernicu za Karaj Kamel bin Alijem, poznatijem kao Abu Hamza, koji je iz zatvora pušten na godišnji odmor, nakon čega mu se gubi svaki trag.

Zatvorenik, prema postojećim zakonima u Bosni i Hercegovini, ima pravo na godišnji odmor nakon izdržane tri petine, pa do jedne trećine kazne. Uprkos činjenici da je Abu Hamza osuđen na ubistvo i povezuje se sa terorističkim djelovanjem, na godišnji odmor je pušten nakon odslužene jedne trećine zatvorske kazne. Posljedica je to nedovoljnog broja zatvorskih ustanova, pa se tako dešava da, samo u Federaciji BiH, oko 1.200 osoba čeka na izdržavanje zatvorske kazne.

Karaj Kamel bin Ali poznat kao Abu Hamza Tunižanin već je devet dana u bjekstvu, a za njim je na inicijativu Federalne uprave policije raspisana i Interpolova potjernica. S obzirom da se bin Ali nije vratio sa odobrenog korištenja godišnjeg odmora, odnosno vanzatvorske pogodnosti, postavlja se pitanje kako i na koji način se odobravaju pogodnosti zatvorenicima u BiH.

Prema pooštrenim zakonskim kriterijima zatvorenik ima pravo na godišnji odmor, i to nakon izdržane od tri petine pa do jedne trećine kazne, pojašnjava glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić:

„Tako se prije izdržane tri petine kazne zatvora pogodnosti ne mogu odobriti licima koja su osuđena na kaznu zatvora do 10 godina za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti, rasnog zločina, terorizma, neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, zatim svim licim osuđenim na kaznu zatvora preko 10 godina bez obzira na vrstu krivičnog djela, te alkoholičarima, narkomanima i višestrukim pov ratnicima.“

Zanimljivo je da je Abu Hamza Tunižanin na godišnji odmor pušten nakon jedne trećine izdržane kazne iako je ranije osuđen za ubistvo, te ga se povezuje s terorističkim djelovanjem.

Isti tretman za krađu kokoši i ubistvo


Dok u Ministarstvu pravde FBiH tek prikupljaju podatke o tome koliko osoba uživa pogodnosti, pod kojim uslovima, te koliko ih se nije vratilo, u Ministarsvu pravde RS kažu kako su mjere osiguranja od bjekstva s dopusta velike, te da je broj slučajeva bjekstva zanemariv. Boško Đukić, pomoćnik ministra pravde RS, napominje da veliku ulogu igra i težina djela:

„Da bi neko lice izašlo naravno da se cijeni težina krivičnog djela, njegov boravak, da li je lice povratnik. Služba koja vrši određene procjene može da ne da pogriješi nego jednostavno da se omogući tom licu da izađe van kruga kazneno-popravne ustanove i da se taj ne vrati. Naravno da je bilo i takvih slučajeva, ali u neznatnom broju.“

Nad osobama koje imaju pravo na pogodnosti vrši se nadzor uz prethodnu procjenu rizika od bjekstva, a određuje ih upravnik ustanove. One variraju od praćenja osoba, predmeta ili događaja vizuelno ili putem tehničkih metoda, a obavezno se određuju osobama koje su povratnici u vršenju djela, kakav je bio i Abu Hamza. Upravnici zatvora moraju voditi računa o težini djela, a mora postojati i sistem odvajanja onih s težim djelima i ostalih osuđenika u okviru zavoda, upozorava bivši ministar unutrašnjih poslova FBiH, a danas zastupnik u federalnom Parlamentu Mehmed Žilić:

„Oni postupaju prema zatvoreniku i onome koji je ukrao kokoš i onome koji je ubio čovjeka maltene isto prema zakonskim uslovima, što nije normalno.“

Gorući problem nedostatak zatvorskih institucija


U Federaciji oko 1.200 osoba čeka na izvršenje kazne, među kojima ima ubica i silovatelja. Također oko 100 mentalnih bolesnika koji nisu na izdržavanju kazne zbog nepostojanja adekvatnih institucija, što uz maloljetne delinkvente, koji također nisu adekvatno zbrinuti, ugrožava sigurnost građana. Ovo mišljenje zastupa i Žilić:

„To su potencijalne ubice ili potencijalni ponavljači krivičnih djela. To se i dešava trenutno. Ako kriminalci osjete slabost države, oni su mnogo bezobrazniji i gori nego što inače jesu.“

U RS situacija je mnogo bolja, ističe Đukić:

„Nemamo lica koje čekaju na izdržavanje kazne zbog nemogućnosti upućivanja u KP ustanove. Mi trenutno možemo da primimo 200 lica za izdražavanja kazne, a što se tiče pritvorenih lica u zavisnosti od organa gonjenja nije se još desilo da je bio određen pritvor, a da nije bilo mjesta da ga smjestimo u KP ustanovu.“

Manjak zatvorskih institucija kao jedan od gorućih problema može se prevazići i insistiranjem na obezbjeđenju sredstava za povećanje postojećih kapaciteta. A novca, tvrdi Žilić, ima:

„Mi trošimo pare za gluposti. Uzmite samo koliko je primljeno ljudi bez konkursa, koliko se voza kola, a nismo u stanju da napravimo osnovnu stvar da nam osigura svim građanima sigurnost, a to su zatvori zatvorenog ili poluzatvorenog tipa ili zatvori za maloljetničku delinkvenciju.“


Već godinama se čeka i na izgradnju državnog zatvora u koje bi se smjestili oni osuđenici kojima je Sud BiH izrekao mjeru zatvora. Oni su smješteni u entitetske zavode, čime se još više stvara zagušenost. Također, rascjepkanost države, te četiri nivoa jurisdikcije stvaraju dodatni problem tako da oni koji čekaju izvršenje u prenapučenim zatvorima u Federaciji ne mogu izdržavati kaznu u RS, gdje kapaciteta ima dovoljno i za njihov prihvat.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG