Sud Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je Vukadina Spasojevića na 11 godina zatvora, a Milomira Đuričića na pet godina zatvora, za ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva na području Višegrada, na istoku BiH.
Oni su osuđeni za zločine počinjene tokom 1992. i 1993. godine u logoru Uzamnica kod Višegrada, u bivšoj kasarni Jugoslovenske narodne armije (JNA), gdje je Đuričić bio upravnik, a Spasojević razvodnik straže.
Kako je naveo sudija Staniša Gluhajić, Spasojević je između ostalog osuđen za tjeranje zatvorenika, muslimana i drugih nesrba da siluju zatvorenice u logoru, što Đuričić nije spriječio.
Đurićić je takođe osuđen jer nije ništa učinio da se poboljšaju uslovi života u logoru, te jer je Milanu Lukiću i pripadnicima njegove paravojne formacije dozvolio da dolaze u logor, i psihički i fizički zlostavljaju zatvorenike.
U presudi se navodi da je otežavajuća okolnost za Spasojevića što se radilo o "kontinuiranom zlostavljanju koje je on činio radi ličnog zadovoljstva", te da on lično nije bio silovatelj, ali da je prisiljavao zatvorenike da se međusobno seksualno zlostavljaju.
Spasojević nije bio prisutan izricanju presude zbog zdravstvenog stanja, a sud je do pravosnažnosti presude odredio pritvor obojici.
Radi se o prvostepenoj presudi, na koju se i Tužilaštvo i odbrana mogu žaliti.
Hasečić: Presude su minimalne
Prisutna na suđenju je bila Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žene - žrtve rata", inače porijeklom iz Višegrada.
Ona u izjavi za Radio Slobodna Evropa ističe da su mnogi svjedoci u ovom predmetu do sada umrli, ili su van zemlje, posebno žene koje su bile silovane.
"Znajući da je kroz taj logor prošlo stotine i stotine Bošnjaka, jako mi je žao što upravnik logora, moj poznanik i komšija, nije optužen za te zločine, jer ljudi su iz tog logora odvedeni i ubijeni", rekla je ona.
"Presude poštovati moramo, presude su minimalne, katastrofalne, za zločine koji su počinjeni u logoru Uzamnica", kazala je Hasečić, i dodala da se nada većim presudama nakon žalbenog procesa.
Upozorila je i da postoji mogućnost da Spasojević pobjegne u susjednu Srbiju.
"Ostaje nam i dalje da se borimo, ali mi je jedino drago što je Đuričiću određen pritvor, dok ne znamo da li je uopšte u Višegradu danas Spasojević, da nije pobjegao, jer njemu je za preći granicu pet minuta", kazala je Hasečić.
Šta se navodi u optužnici?
Đuričić i Spasojević su, kako se navodi u optužnici, svjesno učestvovali u progonu civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva Opštine Višegrad na političkoj, nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Đuričića i Spasojevića 9. decembra 2021. godine koju je Sud BiH potvrdio 4. januara 2022. godine.
Nakon potvrđivanja optužnice, iz Suda BiH su iznijeli detalje optužbi prema kojima su Đuričić i Spasojević od maja 1992. do kraja septembra 1993. godine u više navrata nezakonito zatvarali, mučili, zlostavljali i činili druga nečovječna djela prema zatvorenim civilima, uključujući silovanje i seksualno zlostavljanje žrtava na izrazito ponižavajuće načine.
Terećeni su i za držanje zatvorenika u izuzetno nehumanim uslovima.
Tužilaštvo navodi da su Đuričić i Spasojević nekadašnji pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.
Jedan od najvećih zločina desio su se 14. juna 1992. godine, kada je specijalna vojna formacija pod komandom Milana Lukića zarobila više od 70 osoba, među njima i žene i decu, koji su živi spaljeni u kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici u Višegradu.
Najmlađa žrtva je bila beba od dva dana.
Za zločine počinjene u Višegradu do sada je osuđeno 18 osoba, od kojih troje u Haškom tribunalu.
Ukupno je presuđeno 247 godina zatvorske kazne, a doživotna kazna zatvora izrečena je Milanu Lukiću, koji je uhvaćen u Argentini 2005. godine.
