Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li je vojna saradnja Crne Gore sa Turskom antiruska?


Sporazum otvorio niz pitanja o suštini saradnje i političkim posljedicama između Crne Gore i Turske

Crnogorski poslanici u okviru prvog proljećnog zasjedanja Skupštine Crne Gore ovih dana razmatraju različite teme a jedna je posebno skrenula pažnju - Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Republike Turske o saradnji u oblasti odbrambene industrije.

Sporazum koji podrazumijeva proizvodnju, nabavku, održavanje, tehničku i logističku podršku u oblasti odbrane, otvorilo je niz pitanja o suštini saradnje i političkim posljedicama između Crne Gore i Turske.

Usvajanje Zakona o saradnji Turske i Crne Gore u oblasti odbrambene industrije, za šta postoji neophodna većina u crnogorskom parlamentu, trebalo bi da podstakne zaključivanje novih sporazuma o proizvodnji i razvoju vojno tehničke opreme i njihovih djelova, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Sekulić je kazala da će jedan od mogućnosti biti izvoz čelika na tursko tržište, od čega bi naročito mogla da ima koristi Željezara u Nikšiću koja je inače u vlasništvu turskog Toščelika.

"Kao jedan od ključnih razloga za zaključivanje sporazuma je omogućavanje izvoza specijalnih čelika na tursko tržište, čime će se podstaći bolja iskorištenost kapaciteta Željezare. Takođe, navedenim zakonom će se uspostaviti uslovi za razvoj saradnje, naročito u oblasti zajedničkog istraživanja, razvoja, proizvodnje i modernizacije alata i materijala za odbranu i vojnih sistema dvije države. Njime će se podstaći razmjena naučnih i tehničkih informacija, relevantnih dokumenata i informacija o standardima odbrambene industrije", navela je Sekulić.

Za dio opozicionih stranaka je predloženi Sporazum o vojno tehničkoj saradnji između Crne Gore i Turske sumnjiv, odnosno sumnjive su namjere i Turske i Crne Gore.

Aspekti koji nisu bili jasni poslaniku opozicionog Demokratskog fronta Strahinji Bulajiću su sljedeći:

"Nije mi jasno zašto baš sa Turskom? Posebno ako su već i jedna i druga zemlja članice NATO. Pitam vas da li je to možda rezultat koaliranja Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke."

Slaven Radunović, poslanik Demokratskog fronta, je napravio paralelu između odnosa zvanične Crne Gore prema Rusiji i prema Turskoj.

"Zamislite da se vaš ili moj pradjed sada probudi iz sna nakon sto godina i da mu kažu da Crna Gora potpisuje sporazum o naoružanju sa Turskom a uvodi sankcije Rusiji. Vi ste u ovih zadnjih desetak godina uspjeli da potpuno obrnete sve što je tradicija", ustvrdio je Radunović.

Na diplomatske odnose Crne Gore prema Turskoj i Rusiji, odgovorio je Ranko Krivokapić iz Socijaldemokratske partije, koji je kazao da ti odnosi nisu u koliziji, već da se Crna Gora moguće približava i Rusiji i Turskoj.

"Ispratio sam do devet, a možda je bilo i do jedanaest susreta u prošloj godini između predsjednika Erdogana i predsjednika Putina. Toliki broj susreta u jednoj godini između dva državnika ne postoji nigdje kao primjer na svjetskoj političkoj sceni. Ako tome dodamo da je Turska kupila posljednju generaciju ruskih balističkih projektila, onda će vam biti jasno kako je relativno to da smo se približili Turskoj a odmakli od Rusije. Može biti da smo se primakli i Rusiji i Turskoj, ako gledamo ono što imamo na javnoj sceni. Svi smo vidjeli frekvenciju dva državnika koje možemo voljeti ili ne, ali ta frekvenca pokazuje da ti odnosi idu ubrzano", konstatovao je Krivokapić.

Odnos dijela opozicije prema Sporazumu sa Turskom kritikovao je i Predrag Sekulić, poslanik Demokratske partije socijalista, koji je ocijenio da Crna Gora ne može biti oštećena ovim Sporazumom, već naprotiv:

"Ja ne mislim da smo mi na bilo koji način ovim sporazumom oštećeni od strane Turske niti da je Turska oštećena od strane Crne Gore nego da se radi o sporazumu ravnopravnih partnera. Ako smo principijelni pa kažemo da nećemo da potpisujemo sporazum sa Turcima o odbrani, onda isto tako možemo da kažemo da na našem primorju nećemo turiste iz Njemačke ili Italije. Ali nemojmo da idemo do apsurda u ovoj raspravi", rekao je Sekulić.

Osim što će sa Crnom Gorom sarađivati u oblasti bezbjednosti, Turska već godinama ulaže kapital u crnogorsku privredu.

Prema podacima Centralne banke, Turska je sa 21,5 miliona eura prošle godine bila na devetom mjestu po ukupnim stranim ulaganjima u Crnoj Gori.

Neke od najvećih investicija su ulaganja Toščelika u nikšićku Željezaru, turska kompanija Global ports postala je većinski vlasnik Kontejnerskih terminala Bar, a u Crnu Goru je ušla i turska Ziraat banka.

Iako su početna ulaganja turskih kompanija bila skoncentrisana na Podgoricu i centralni dio, u posljednjih godinu, dvije okreću se ka crnogorskom primorju, prvenstveno Budvi i Kotoru gdje se sve više interesuju za kupovinu gradsko-građevinskog zemljišta, za izgradnju stambeno-poslovnih i turističkih objekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG