Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Da li se Brisel zaista, kako tvrde pojedini hrvatski mediji, protivi odluci hrvatskih vlasti da Pelješki most, za koji je 85 posto novca dala EU, gradi kineski konzorcij predvođen kompanijom China Road and Bridge Corporation (CRBC), zvaničnici Evropske komisije ne žele komentarisati.

Neimenovani visoki zvaničnik Evropske komisije, upućen u ovaj proces, dopisnici RSE iz Brisela je rekao kako "ništa u regulativi o kohezionoj politici ne pravi diskriminaciju između kompanija iz Evropske unije ili kompanija van EU, u tenderima koje finansira EU".

Ipak, naglasio je kako se "bez obzira na to, sve procedure moraju obaviti potpuno u skladu sa Evropskim zakonom o javnoj nabavci i Sporazumom Svjetske trgovinske organizacije o vladinim nabavkama".

"Ekonomski subjekti iz trećih zemalja s kojima je EU potpisala obavezujući međunarodni sporazum u oblasti nabavke moraju biti tretirani bez diskriminacije u odnosu na ponuđače iz EU-a na konkursima….Konkursne procedure pod svim okolnostima moraju biti u skladu s temeljnim načelima Ugovora o transparentnosti, jednakom tretmanu i nediskriminaciji", navodi se pravilima EU o javnoj nabavci.

Kinezi su, međutim, tvrdi austrijski Strabag koji je takođe konkurisao za posao, na tenderu za Pelješki most, ponudili dampinšku cijenu. Isto tvrdi i treći ponuđač, konzorcij u kojem su talijanski Astaldi i turski CT Ictas, a koji se takođe žalio na izbor kineskog konzorcija.

Andrea Milat, glavna urednica regionalnog portala Bilten.org, sa sjedištem u Zagrebu, koja se podrobno bavila kineskim investiticijama na Balkanu, za Zašto navodi kako, kada je u pitanju spor oko Pelješkog mosta, sumnja da je Brisel pritisnuo Zagreb zbog davanja posla Kinezima.

"Ne baratam pouzdanim informacijama, ali cijela logika jednostavno ne drži vodu. Kriteriji natječaja su ispoštovani: da je bilo razloga za njegovo poništavanje, to bi se dogodilo prije godinu i pol dana. Usprkos poluinformacijama hrvatskog medijskog mejnstrima, s ovim se slažu i članovi hrvatske delegacije koja je pregovarala s CRBC-om, kojega su, pak, nazvali oštrim pregovaračem, dok je sam proces predstavljen kao dugotrajan i isrcpan. Iz ovoga se vidi da se poslu pristupalo ozbiljno i odgovorno."

  • Javno-privatna partnerstva

Drugo, argumentacija pritiska Brisela ne drži vodu ni na makrorazini – podsjetimo da su Kinezi uložili pozamašna sredstva u Junckerov plan koji se bazira na javno-privatnim partnerstvima, čime se u mnogobrojnim primjerima okoristio i sam austrijski Strabag koji je podnio prigovor, a što u ostalom i sami otvoreno kazuju na svojim stranicama. EU bazično nema problem s kineskim investicijama ni u Uniji, ni u Europi općenito. Također, odmah u startu treba odustati od logike Europske unije kao prvoborca radničkih prava i dosljednih poslovnih politika. Kao što treba razlikovati lobiranja i pritiske austrijskih, njemačkih i talijanskih firmi od službenih pritisaka Brisela. Ovdje se, zbog pristupa hrvatskog medijskog mejnstrima, možda malo zamutila ta granica.

  • Dvostruki standardi

S druge strane, EU gubi na konkurentnosti pred Kinom. To se, osim na trgovinskim balansima, vidi i na opsezima pojedinih novim i eksplozivnim industrijskim granama poput solarnih panela ili litij-ionskih baterija – gdje je politika EU de iure i de facto onemogućila snažniji razvoj ovih industrija i ograničila stvaranje novih radnih mjesta, a suprotno mišljenju npr. samih proizvođača. Međutim razni aspekti europskih odnosa prema Kini kompartmentaliziraju se i analiziraju odvojeno. Na primjer, kineska državna intervencija naspram europskih jednako državnih antidampinških pravila usmjerenih izravno protiv Kine. Zatim prigovori o CRBC-u kao državnoj kompaniji, dok se isto ne problematizira kad se radi o T-comu i njegovom privilegiranom položaju u zemljama Balkana poput Hrvatske, ili kad nikome nije sporno kad Deutsche bahn kupuje prijevozničke firme u Europi – bilo u UK ili u Slavoniji.

Zatim je tu prigovor kineskih "izravnih" državnih subvencija CRBC-u, dok slično postoji i u Europi ali se dobivaju "neizravnim" putem, bilo putem natječaja europskih fondova, posebnih i – nužno je naglasiti brojnih – poreznih olakšica.

  • Radni uvjeti

S druge strane, ogromna je razlika u pristupu nadnicama između Europe i Kine, što je vjerojatno najvažnije objašnjenje niskih cijena kineskih projekata. Dok, naime, politika EU kontinuirano ruši cijenu rada u Europi u Kini nadnice kontinuirano rastu. Dok se zapadnoeuropskim i američkim firmama na gradilištima ovog dijela svijeta isplati angažirati lokalnu radnu snagu jer je jeftinija od njihove domaće, Kinezima se isplati dovoziti svoju radnu snagu jer je jeftinija od lokalne. Stoga, kao što pokazuje primjer ceste kroz crnogorski grad Bar, – s Kinezima treba žestoko pregovarati o angažmanu lokalne radne snage. Još jedan aspekt niskih kineskih ponuda jeste podugovaranje ili "outsourcing" – Kinezi siromašnim lokalnim firmama ruše cijenu rada nudeći im dijelove svojih ugovora s lokalnim državama za još nižu cijenu rada. I pritom se države često obvezuju uzeti kineske kredite za izvođenje tih poslova.

  • Strategije vs. stihije

U konačnici, Kina sa svojom kombinacijom tržišno-planske ekonomije, za ralizku od heterogene tvorevine kakva je EU ne radi stvari niti stihijski niti kompartmentalizirano, pa se tako i Pelješki most uklapa u njihovu strategiju ulaganja na Balkanu i u Europi – pelješki most naime jednog će dana biti dio jadransko-jonskog koridora koji je dio kineske strategije što kraćeg transporta roba iz Kine na bogato i veliko EU tržište. Zbog toga grade prometnice koje spajaju balkanske države, a ne projekte koje bi pojedine naše zemlje smatrale projektima od javnog interesa.

Zaključno, ideja EU kao zaštitnice javnog interesa na Balkanu koja će zaustaviti kineske projekte u kojima postoje izrazito loši i teški radni uvjeti fiktivna je i nema temelje u činjeničnom stanju. Prigovori zapadnoeuropskih firmi iako trenutno koriste socijalno osjetljivu perspektivu, zapravo su PR trik, jer radni uvjeti balkanskih radnika nisu puno bolji ni u takvim kompanijama. Radni uvjeti su uvijek onakvi kakvi su zakonodavstvo i kontrola. Stoga se slažem sa strogom kontrolom radnih uvjeta u projektima koji su financirani javnim sredstvima – neovisno o tome da li se radi o kineskim firmama ili europskima.

Preduzeće Hrvatske ceste je 12. januara za gradnju Pelješkog mosta, samo dan prije isteka zakonskog roka za odabir, izabralo kinesku ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. Ponuda Strabaga bila je 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om, a zajednička ponuda Astaldija i turske kompanije 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Ukupna vrijednost projekta u eurima je 526 miliona eura, od čega se sredstvima EU sufinansira 357 miliona eura.

Strabag je u žalbi, kako je prenio Jutarnji list uz faksimil žalbe, ukazao i na to da je "činjenica kako je vlasnik tvrtki koje su članovi odabrane zajednice ponuditelja država, odnosno Narodna Republika Kina koja ima veliki interes za ulazak na tržište Evrope".

CRBC je inače zbog "prevarantskih poslovnih praksi" u prijavama za javni konkurs na Filipinima 2002. bio na crnoj listi Svjetske banke od 2009. do januara 2017, odnosno zabranjeno mu je bilo da učestvuje u svim građevinskim projektima koje finansira Svjetska banka.

Ova podružnica kineske državne firme China Communications Construction Company bavi se primarno gradnjom mostova, autoputeva i drugih infrastrukturnih objekata. U Srbiji su već izgradili most između Zemuna i Borče, počeli su ili su u planu još neki projekti, a u Crnoj Gori grade dio autoputa Bar – Boljare.

Sekretar u ministarstvu pomorstva i saobraćaja Crne Gore Angelina Živković za Jutarnji list je izjavila kako su njihova iskustva sa Kinezima dobra, te kako su ispoštivali sve što je dogovoreno pa čak i prije roka. Ona je navela kako je "jedno kad oni rade u Kini ili u Africi, a drugo je u Evropi", gdje su se upoznali sa standardima Evropske unije.

Međutim, Brisel je još u novembru prošle godine objavio kako razmatra da li je jedan kineski infrastrukturni projekat na Balkanu - izgradnja brze željezničke pruge Beograd - Budimpešta u skladu sa pravilima EU. Time je potvrđeno da se projekat modernizacije željeznice, dogovoren između Mađarske, Srbije i Kine 2013. godine, nalazi pod istragom Evropske komisije zbog mogućnosti narušavanja pravila o konkurentnosti.

Kako je već ranije za RSE ocijenila saradnica berlinskog Merkator instituta za kineske studije Helena Legarda, kineski planovi u jednom trenutku moraće biti u interakciji sa politikom Evropske unije. Ona je kazala kako je slučaj sa projektom brze pruge Budimpešta - Beograd pokazao da "za kineske kompanije ponekad nije neophodno da slijede pravne procedure ili regulativu Evropske unije".​ Institut za bezbednosna istraživanja EU (EUISS) u junu prošle godine naveo je u svom izvještaju da kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu​.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG