Dostupni linkovi

Hoće li COVID-19 zahvatiti mlađu populaciju kao Španjolska gripa 1918. godine?


Grupa mladih na plaži u Velikoj Britaniji, juni 2020.

Novi korona virus SARS-CoV-2 i bolest COVID-19, koju izaziva, pretežno je u početku pogađao starije osobe, one s lošim zdravstvenim stanjem i etničke manjinske skupine.

Međutim, naučnici strahuju da će mladi ljudi koji uživaju u ljetu biti sljedeći, kao što je bio slučaj s pandemijom Španjolske gripe 1918. godine.

“Ono što smo vidjeli 1918. godine bila je promjena virusa. Znate, drugi val se razlikovao od prvog vala i utjecao je na drugu skupinu ljudi, pretežno mlađe ljude”, kazao je za BBC Radio 4 profesor Roger Kirby, predsjednik Kraljevskog medicinskog društva (Royal Society of Medicine).

Dr Hans Kluge, evropski regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) također je upozorio da primaju izvještaje civilnih i zdravstvenih vlasti o većem udjelu novih infekcija među mladima starosti 20 do 35 godina. Dr Kluge je rekao da ima dvije kćeri i razumije kako mladi “ne žele propustiti ljeto”.

“Ali, oni su odgovorni prema sebi, svojim roditeljima, bakama i djedovima i zajednici, a mi znamo kako usvojiti dobro zdravo ponašanje, tako da iskoristimo to znanje”.

Dugoročne posljedice na zdravlje

Pandemija Španjolske gripe izbila je u martu 1918. i uglavnom je pogodila starije i nemoćne osobe tokom Prvog svjetskog rata. Do avgusta 1918. postojala je nada da će se pandemija završiti, ali smrt je ponovno zavladala od septembra do novembra. Virus se razvio u novi soj, a ovaj je pogodio mlade, zdrave ljude.

Stručnjaci strahuju da bi COVID-19 mogao proći kroz sličnu “W krivulju” kao i Španjolska gripa - najsmrtonosnija pandemija u povijesti koja je pogodila oko 500 miliona ljudi i odnijela živote, prema nekim procjenama, između 17 miliona i 50 miliona ljudi diljem svijeta. Španjolska gripa prvi je put išla “U krivuljom” s velikim brojem smrtnih slučajeva među vrlo starim i vrlo mladim stanovništvom. Potom je to postala “W krivulja” pogađajući zdrave osobe starosti 25-35 godina.

Zaraze odnele više života od ratova i gladi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

“To smo već rekli i opet ćemo reći: mladi ljudi nisu nepobjedivi. Mladi se mogu zaraziti, mladi mogu umrijeti i mladi ljudi mogu prenijeti virus drugima”, upozorio je i šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus nakon istupa kolege Klugea, prenio je Euronews.

Njemački i francuski dužnosnici su naglasili da se mladi ljudi rjeđe fizički distanciraju i da imaju više kontakata, kao i da su manje zabrinuti zbog mogućnosti infekcije, što je pogrešno.

Naime, podaci do sad prikupljeni tokom pandemije sugeriraju da rizik od razvoja teške ili smrtonosne infekcije COVID-om 19 dramatično raste s godinama.

U Engleskoj je, naprimjer, starosna standardizirana stopa smrtnosti u aprilu za one u dobi od 25 do 29 godina iznosila 7,7 na 100.000 ljudi, u usporedbi s 4.249 umrlih na 100.000 ljudi među onima u dobi od 80 do 84 godine.

WHO je u četvrtak, 30. jula, upozorio da čak i blaga infekcija COVID-om 19 može rezultirati dugoročnim posljedicama za zdravlje. Dr Maria van Kerkhove, WHO-ovo tehnička voditeljica za COVID-19, navela je ekstremni umor, kratkoću daha i poteškoće u ponovnom uspostavljanju normalnih aktivnosti kao neke od dugoročnih učinaka koje ljudi koji su imali blagu infekciju mogu doživjeti.

Izvršni direktor WHO-ovog programa za hitne slučajeve Michael Ryan, također je naveo dokaze o produljenim upalnim promjenama kardiovaskularnog sustava pacijenata. Naglasio je da se još uvijek malo zna o dugoročnim implikacijama virusa. Oboje su apelirali na mlade da nose maske, redovno peru ruke i izbjegavaju mjesta koja se prepuna, a za noćne klubove su naglasili da su mjesta koja stalno vide kao pojačivače prijenosa.

S 8.000 na 17 miliona

Prošlo je šest mjeseci od kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu zdravstvenu izvanrednu situaciju - najveću moguću uzbunu prema međunarodnom pravu - i broj slučajeva se još uvijek povećava. Kad je proglašena pandemija, registrirano je oko 8.000 zaraženih i oko 170 preminulih.

Do kraja jula ukupno je otkriveno više od 17 miliona infekcija i oko 668.000 preminulih, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins, a ukupna se brojka zaraženih udvostručila u posljednjih šest sedmica.

U posljednje dvije sedmice najveći porast zaraženih registriran je u Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Belgiji, Italiji, Ujedinjenoj Kraljevini, ali i u zemljama regije Zapadnog Balkana gdje je na neslavnom prvome mjestu Srbija.

Stvarni broj zaraženih je veći jer neki ljudi nisu pokazivali i ne pokazuju simptome, a drugi su možda dobili lažno negativan rezultat testa. Neki uopće nisu testirani.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Švedskoj je sredinom juna zabilježen nagli porast slučajeva zaraženih mlađih od 49 godina. Od tada se ti slučajevi smanjuju, ali u dobnoj skupini od 20 do 29 godina trenutno ima više slučajeva na 100.000 ljudi nego bilo koja druga dobna skupina u zemlji.

U Irskoj je od 28. jula gotovo 60 posto svih potvrđenih slučajeva COVID-19 zabilježeno kod osoba mlađih od 45 godina. U Izraelu je nedavni porast slučajeva povezan s epidemijama u školama. Prema posljednjim podacima, oko petine slučajeva registrirano je među osobama u dobi od 10 do 19 godina, a petina u grupi od 20 do 29 godina, prenio je BBC.

“Ono s čime se suočavamo sada je povratak prenošenja unutar zajednice nakon popuštanja mjera zatvaranja. Moramo biti jasni da je učinkovitost zaključavanja samo privremena. Ponovno će se pojaviti novi slučajevi svaki put kada se ukinu mjere fizičkog ograničenja sve dok virus cirkulira”, rekao je za Telegraph profesor Jose Vazquez-Boland, šef katedre za zarazne bolesti na Univerzitetu u Edinburghu.

Izbjegavati velika okupljanja

Da bi se ublažio porast broja slučajeva, profesor David Hunter, stručnjak za epidemiologiju i medicinu na Nuffield odjelu za zdravlje stanovništva na Univerzitetu u Oxfordu, savjetuje stanovništvu da izbjegava događaje koji se odnose na “superširenje”, nositi maske i raditi od kuće gdje je to moguće.

“Ono što sada znamo, a što nije bilo očito u martu je da je veliki broj slučajeva bio posljedica takozvanih događaja superširenja. Procjene pokazuju da je oko deset posto zaraženih zarazilo oko 80 posto zaraženih - ne zato što su bile superzarazne, već zato što su bile u zatvorenom prostoru. A ako su ljudi pjevali ili vikali - to su zborovi, crkve, pubovi i barovi u kojima se čuje glasna muzika - to su mjesta na kojima jedna osoba može zaraziti, u nekim slučajevima, 50 ili 100 ljudi”, upozorio je profesor Hunter za Huffington Post.

On savjetuje da “ne trebate nositi masku ako ste sami u šetnji, ali ako ćete prići nekome na dva metra, stavite je - posebno ako ste u zatvorenom prostoru”.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

XS
SM
MD
LG