Dostupni linkovi

Zašto katastrofa u nuklearnoj elektrani Zaporožje može lako da se desi?


Snimak SkiSat-a koju je napravila Planet Labs PBC objavljena 6. juna 2023. prikazuje reaktore u nuklearnoj elektrani Zaporožja u Enerhodaru, najvećem atomskom postrojenju u Evropi.
Snimak SkiSat-a koju je napravila Planet Labs PBC objavljena 6. juna 2023. prikazuje reaktore u nuklearnoj elektrani Zaporožja u Enerhodaru, najvećem atomskom postrojenju u Evropi.

Katastrofalno probijanje brane Kahovka u Ukrajini podiglo je uzbunu oko sigurnosti obližnje nuklearne elektrane Zaporožje na istočnoj obali rijeke Dnjepar, koja je pod ruskom kontrolom od marta 2022. Dodatnu brigu izazivaju žestoke borbe ruskih i ukrajinskih snaga u oblasti nuklearne elektrane.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) već dugo upozorava na rizike od katastrofe u Zaporožju i poziva na prekid borbi u tom području udaljenom svega 500 kilometara od mjesta najveće nuklearne nesreće na svijetu, katastrofe u Černobilu 1986. godine, pišu svjetski mediji.

Najveći nuklearni rizik

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi (Grossi) je u srijedu, 14. juna odgodio posjetu najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi zbog sigurnosnih razloga jer su i Moskva i Kijev izvijestili o teškim borbama u južnoj Ukrajini.

Grosi je namjeravao ove sedmice posjetiti područje kako bi nakon probijanja brane Kahovka provjerio "značajnu razliku" u podacima o nivou vode u rezervoaru koji se koristi za punjenje bazena za hlađenje reaktora u nuklearnoj elektrani, ističe Rojters (Reuters).

Nuklearna elektrana Zaporožje, naglašava agencija, ima šest reaktora koji sadrže uranijum 235, čije je vrijeme poluraspada više od 700 miliona godina.

Pet reaktora sada je u takozvanom hladnom stanju, što znači da je temperatura reaktora ispod tačke ključanja, ali električne pumpe koje pokreću vodu kroz jezgro reaktora i dalje moraju raditi kako bi ohladile gorivo. Za jedan reaktor i dalje su neophodni redovni nivoi tekućine za rashlađivanje.

Najveći nuklearni rizik je od pregrijavanja nuklearnog goriva, što bi se moglo dogoditi ako se prekine struja koja pokreće rashladne sisteme ili ako nema dovoljno vode za snabdijevanje rashladnih sistema, ukazuje Rojters i dodaje da u postrojenju postoje dizel agregati, koji također imaju alternativne izvore vode.

Rezervoar u Kahovki, koji je punio bazen za hlađenje reaktora u Zaporožju, izgubio je gotovo tri četvrtine svoje vode od probijanja brane 6. juna. Proboj je, prema podacima ruske državne kompanije za nuklearnu energiju Rosatom, uzrokovao pad nivoa vode u akumulaciji na 11,19 metara. Iz IAEA upozoravaju da je to manje od 17 metara prije proboja brane.

S druge strane, Ukrajina je 12. juna sapštila da su rashladni bazeni elektrane i dalje stabilni i dovoljno visoki dok su iz postrojenja saopštili da se voda može pumpati iz rezervoara sve dok ne padne ispod 11 metara, a moguće čak i niže.

Ulaz u nuklearnu elektranu Zaporožje
Ulaz u nuklearnu elektranu Zaporožje

Ipak, pojašnjava Rojters, strahuje se da će nivoi vode u rezervoaru Kahovka pasti toliko da će onesposobiti pumpe do glavnog rashladnog bazena. Voda pod pritiskom se koristi za prenos topline iz reaktora čak i kada su zatvoreni, a pumpana voda također se koristi za hlađenje uklonjenog istrošenog nuklearnog goriva iz reaktora.

Bez dovoljno vode ili snage za pumpanje vode, gorivo bi se moglo otopiti, što bi moglo da izazove požar ili eksploziju što bi dovelo do ispuštanja ogromne količine radionuklida u vazduh koji bi se potom mogao proširiti na veliku površinu.

Osim reaktora, piše Rojters, na lokaciji Zaporožje postoji i suho skladište istrošenog goriva, te bazeni istrošenog goriva na lokaciji svakog reaktora gdje bi bez dovoda vode u bazene, voda isparavala i temperature povećavale, rizikujući požar koji bi mogao osloboditi brojne radioaktivne izotope.

‘Relativno opasna situacija’

Tokom boravka u Kijevu ove sedmice, šef IAEA Rafal Grosi upozorio je da se nakon pucanja brane u Ukrajini i u vijeme ukrajinske kontraofanzive nuklearna elektrana Zaporožje suočava s 'relativno opasnom situacijom', napisao je Asošiejtid pres (Associated Press).

Grosi je rekao da se u Kijevu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o opasnostima s kojima se nuklearna elektrana suočava, a koje su postale ozbiljnije nakon pucanja brane Kahovka prošle sedmice.

Na pitanje o planovima Ukrajine, Grosi je primijetio da Rusija kontroliše elektranu i da ona predstavlja "još jednu neželjenu situaciju koja proizlazi iz ove nenormalne situacije".

Ukrajinski radnici još uvijek vode postrojenje, iako pod prisustvom naoružane ruske vojske, ističe Asošiejtid pres, dodajući da i IAEA ima tim u postrojenju čiji članovi bi trebali biti zamijenjeni tokom Grosijeve posjete elektrani.

Upitan o ukrajinskoj kontrafanzivi, Grosi je rekao da je "vrlo zabrinut" zbog mogućnosti da se elektrana ponovo nađe u otvorenoj vatri.

Odgovarajući na pitanje o ukrajinskim strahovima da bi nuklearna elektrana mogla biti opremljena eksplozivom, Grosi je naglasio da IAEA nije "primjetila nikakvu tešku vojnu opremu" kod Rusa u postrojenju.

Dodatni rizici

Više borbi u blizini Zaporožja pogoršalo bi nestabilnost, ali to nije jedini rizik, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) ističući kako je zabrinutost zbog moguće nesreće u Ukrajini posebno izražena nakon što je zemlja doživjela najgoru civilnu nuklearnu katastrofu u istoriji, u Černobilu 1986.

Da li se Černobilj može ponoviti u Zaporožju?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:00 0:00

Grosi je proveo mjesece pokušavajući uvjeriti vlade u Kijevu i Moskvi da uspostave sigurnosnu zonu oko postrojenja u Zaporožju, ali nije uspio postići dogovor.

Posljednjih mjeseci, ističe list, obje strane su utvrdile svoje snage duž fronta u regiji istočno od nuklearne elektrane u pripremi za ukrajinsku kontraofanzivu. Ukrajinski napad započeo je proteklih dana i očekuje se da će se zahuktati sljedećih sedmica.

Britanska vojna obavještajna agencija je, prema pisanju Njujork tajmsa, objavila satelitske snimke koje pokazuju da su ruske trupe postavile položaje za gađanje na krovovima postrojenja i dovezle vojnu opremu. Ukrajinske vlasti također kažu da je Rusija stacionirala trupe u fabrici u Zaporožju prije nego što su raspoređene na liniju fronta.

Osim toga, dodaje njujorški list, Rusija više od godinu dana pokušava nametnuti upravljačku kontrolu u Zaporožju, vršeći pritisak na lokalne radnike da raskinu svoje ugovore s ukrajinskom kompanijom za nuklearnu energiju Energoatom i potpišu ugovore s Rosatomom.

Osoblje od 11.000 ljudi smanjeno je na nekolicinu, dok mnogim preostalim radnicima nije dopušteno da idu u pogon jer odbijaju potpisati ugovore s ruskim kontrolorima.

Radnici koji su pobjegli na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, a neki su još uvijek u fabrici, opisuju sve represivnije okruženje a neki su optužili ruske okupacione snage za pritvaranje i mučenje zaposlenika.

Nuklearni stručnjaci kažu da ruske akcije krše glavno pravilo civilne nuklearne sigurnosti, koje daje prednost stabilnoj upravljačkoj kontroli i mirnom radnom okruženju.

Nuklearna elektrana Zaporožje, arhivska fotografija
Nuklearna elektrana Zaporožje, arhivska fotografija

Dodatno, šef ukrajinske obavještajne agencije SBU rekao je u utorak, 13. juna, da bi ruske snage mogle pokušati da unište nuklearnu elektranu samo kako bi spriječile ukrajinsku kontraofanzivu. Dodao je, međutim, da bi bilo gotovo nemoguće dignuti reaktore u vazduh.

Najveća evropska nuklearna elektrana suočila se s nizom kriza otkako su je ruske snage zauzele prije više od godinu dana, napisao je Njujork tajms, dodajući da je prošlog ljeta bila izložena opetovanom granatiranju i barem jednom je artiljerija pogodila područje gdje se čuva istrošeno nuklearno gorivo.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG