Dostupni linkovi

Zašto se Španija podijelila oko strategije suzbijanja dezinformacija?


Madrid

Plan španske vlade za borbu protiv širenja lažnih vijesti izazvao je pritužbe medija i opozicije koji tvrde da ograničava slobodno izražavanje i nastoji uspostaviti “ministarstvo istine” - što je referenca na distopijski roman britanskog pisca Georga Orvela, '1984'.

U naredbi koja je stupila na snagu tokom mjeseca oktobra - nakon što ju je odobrilo Vijeće za nacionalnu sigurnost koje čine kralj, premijer, ministri u vladi, načelnik vojske i direktor Nacionalne obavještajne službe - opisuje se kako bi vladina tijela, uključujući Nacionalnu obavještajnu agenciju (Centro Nacional de Inteligencia - CNI) i ministarstva vanjskih poslova i odbrane, trebala reagirati na dezinformacije.

U njoj se kao definicija “dezinformacije” koristi ona Evropske komisije kao “provjerljivo lažne ili obmanjujuće informacije stvorene, prezentirane i distribuirane radi ekonomske koristi ili namjerne obmane javnosti”, naveo je Euronews pozivajući se na novinsku agenciju AFP.

Ažuriranje mjera

Plan predviđa četiri faze djelovanja, počevši od nadgledanja interneta radi otkrivanja kampanja dezinformiranja i odakle one dolaze sve do mogućeg “političkog odgovora” vlade ako se to smatra potrebnim. To bi, na primjer, mogao biti diplomatski protest ako postoje dokazi da strana vlada stoji iza kampanje.

Prelazni koraci uključuju rad s medijima i pokretanje vladine informativne kampanje za ispravljanje lažnih informacija koje se šire.

Španska vlada kaže da će se mjere primjenjivati na izborne procese, ali i na sektore poput zdravstva, okoliša ili sigurnosti. Ovi protokoli su ustvari ažuriranje mjera koje su u državi na snazi od marta 2019. Plan je španski odgovor na zahtjev Evropske unije da države članice pojačaju borbu protiv lažnih vijesti.

Evropska unija je optužila Kinu i Rusiju da organiziraju ciljane kampanje širenja dezinformacija kako bi potkopale evropsku demokraciju.

Nova naredba koju je donijela koalicijska vlada koju predvodi Socijalistička partija (PSOE) sa strankom Ujedinjeni možemo (Unidas Podemos) temelji se na konceptu da upotreba lažnih vijesti ima za cilj destabilizaciju zemlje ili da miješanje u javno mišljenje treće zemlje predstavlja oblik napada, a posebno tokom predizbornih kampanja, koje su, navodi se u tekstu, “sve više ugrožene namjernim, širokim i sistemskim širenjem dezinformacija kojima se želi utjecati na društvo iz lažnih ciljeva”. Iako se u tekstu ne spominju konkretni slučajevi, rusko miješanje dokazano je u predizbornoj kampanji 2016. godine u Sjedinjenim Državama, kao i na referendumu o izlasku iz Evropske unije (Brexit) u Ujedinjenoj Kraljevini iste godine, na kojem su glasači tijesnom većinom odlučili da žele da njihova zemlja napusti EU, piše El Pais.

Tokom kampanje za izbore u aprilu 2019. gotovo 9,6 miliona birača - četvrtina od ukupnog broja - primilo je putem WhatsAppa poruke koje sadrže lažne informacije, prema studiji nevladine udruge Avaaz. Jedna glasina lažno je tvrdila da je Pedro Sanchez pristao podržati neovisnost Katalonije, a druga da se njegov djed borio zajedno s generalom Franciscom Francom tokom španskog građanskog rata od 1936. do 1939.

Čelnik desničarske opozicijske stranke Narodne stranke (Partido Popular) optužio je španskog premijera Pedra Sancheza za stvaranje “orvelovsko Ministarstvo istine”, pozivajući se na čuvenu knjigu Georgea Orwella “1984.” o totalitarnoj državi.

Novi španski ministar pravosuđa Juan Carlos Campo je uvjeravao Parlament da je vladin plan usmjeren na “borbu protiv kampanja dezinformacija ... iz inozemstva”, a ne na cenzuriranje informacija.

“Plan ne treba reći što je istina ili što nije, zatvarati web stranice, oduzimati dozvole za emitiranje ili zatvarati”, rekao je Campo tokom rasprave u Senatu. Kao primjer, vlada je navela potrebu da se pripremi za svaku kampanju širenja lažnih vijesti o vakcini protiv COVID-19 kada ona bude dostupna, o čemu postoje i planovi na nivou Evropske unije.

Madridsko novinarsko udruženje (APM) prihvatilo je vladinu želju da se bori protiv dezinformacija, ali izrazilo je zabrinutost zbog “jasnog rizika da će vlada djelovati kao cenzor, a ne garant istine”.

“Ozbiljno se protivimo alatima najavljenim za tu borbu jer funkciju koja bi trebala uživati neovisnost od javnih ovlasti ostavlja u rukama nacionalne vlade”, naveo je APM u saopćenju.

Ko na koncu odlučuje?

U dokumentu se prepoznaje da “mediji, digitalne platforme, akademski svijet, tehnološki sektor, nevladine organizacije i društvo općenito igraju ključnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti, radnjama poput identifikacije i ne pridonoseći njihovom širenju promiču aktivnosti koje podižu svijest i osposobljavaju ili razvijaju alate kako bi se izbjeglo širenje lažnih vijesti”. Međutim, profesionalna udruženja novinara i medija neće biti zastupljena u ovom sistemu, što znači da je odluka o tome što jest ili nije kampanja širenja lažnih vijesti isključivo u rukama središnje vlade, piše El Pais.

Luis Ayllon, član uprave APM-a koji je nekada radio za konzervativne dnevne novine ABC, naveo je da “plan traži da se mediji konzultiraju samo 'ako je potrebno'”.

“Mediji bi trebali kontrolirati vladu, a ne bi vlada trebala kontrolirati medije”, rekao je Ayllon za novinsku agenciju AFP.

Reporteri bez granica (RSF) također su doveli u pitanje moć mjera odmazde danih španskoj vladi koja bi mogla ugroziti slobodu medija i pozvali na veću jasnoću.

“RSF traži od vlade da pokaže svoju predanost transparentnosti i da objavi podatke o kampanjama dezinformiranja protiv Španije koje je otkrila”, naveli su između ostalog.

Španija je, inače, bila na 29. mjestu od 180 zemalja u RSF-ovom Svjetskom indeksu slobode medija za 2020. godinu.

Brojni analitičari, kako navodi novinska agencija AFP, su ocijenili da je reakcija medija i opozicijskih stranaka na mjere bila “nesrazmjerna”. Naime, mnoge mjere postoje već neko vrijeme, a prethodna vlada koju je vodila Narodna stranka nadzirala je društvene mreže kako bi otkrila kampanje širenja lažnih vijesti povezane s aktivnostima katalonskog pokreta za neovisnost prije tri godine.

“To je pokušaj da se administrativno organizira rada različitih državnih tijela koja već nadziru dezinformacije. To ne stvara nove kapacitete niti se u bilo što miješa. Nažalost, ovaj plan za borbu protiv lažnih vijesti postao je gorivo koje potpaljuje kampanje dezinformiranja”, ocijenio je Manuel R.Torres Soriano, politolog s Univerziteta Pablo de Olavide u Sevilli.

Alexandre Lopez-Borrull, profesor informacijskih nauka na Otvorenom univerzitetu u Kataloniji, ocijenio je pak da je vlada trebala tražiti “maksimalan politički konsenzus” za svoj plan kako bi postigla veće prihvaćanje u španskoj polariziranoj političkoj klimi.

“Mnoge su skupine osjetile da su meta”, kazao je Lopez-Borrull.

XS
SM
MD
LG