Dostupni linkovi

Zašto se Thompsonu dozvoljava upotreba pozdrava 'za dom spremni'?


Marko Perković Thompson

"Zakoni nisu jasni, a hrvatski Ustav u kojem piše da je Hrvatska izgrađena nasuprot NDH i svim mogućim obilježjima NDH, pa u tom smislu je to najveća ustavna vrijednost ne primjenjuje se izravno, pa su moguće nekakve sudačke procjene", kaže za Facebook stranicu Zašto? Radija Slobodna Europa (RSE) ustavna stručnjakinja i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić nakon odluke Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske 3. lipnja da Marko Perković Thompson, uzvikujući ustaški pozdrav "za dom spremni" na početku svoje pjesme "Bojna Čavoglave", nije prekršio javni red i mir prema čl. 5 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Policija je prijavila Thompsona zbog remećenja javnog reda i mira nakon što je na proslavi obljetnice "Oluje" u Kninu 5. kolovoza 2016. godine kao i obično svoju pjesmu "Bojna Čavoglave" započeo ustaškim pozdravom. Nakon što je prvostupanjski sud odbio policijsku prijavu, policija se žalila, ali je tročlano vijeće Visokog prekršajnog suda potvrdilo odbacivanje prijave.

Kako je takva odluka bila suprotna dosadašnjoj osuđujućoj praksi Visokog prekršajnog suda, sud je radi ujednačavanja sudske prakse zasjedao u plenumu i kazao da je u ovom konkretnom slučaju tročlano vijeće ovog suda ispravno presudilo i da Thompson ipak nije napravio prekršaj.

Iznenađujuća odluka Suda?

"Mene osobno takva odluka jako iznenađuje, zbog toga što je u činjenično bitno istom slučaju, kada je jedan drugi gospodin – Mario Roso – pjevao istu pjesmu sa istim uzvikom, onda je ta druga osoba bila osuđena za remećenje javnog reda i mira. Dakle ispada da – samo kada glavni autor to pjeva, onda je to ipak sasvim u redu," kaže Sanja Barić za RSE.

Makarski pjevač Mario Roso bio je 2019. godine zbog izvikivanja ustaškog pozdrava na početku pjesme "Bojna Čavoglave" na proslavi obljetnice "Oluje" u Makarskoj 2015. godine kažnjen sa novčanom kaznom od 100 eura, iako je stotinjak kilometara dalje u Kninu Thompson istu večer izvodio tu istu pjesmu i prošao - nekažnjen.

Sanja Barić dala je okvir u kojem treba razumjeti ovaj problem: "U hrvatskom Ustavu piše da je Hrvatska izgrađena nasuprot NDH i svim mogućim obilježjima NDH, pa u tom smislu je to najveća ustavna vrijednost. I Ustavni sud je to u 4 različite odluke potvrdio i zabranio svake insignije, odnosno druge podsjetnike na to razdoblje i na takve simbole", kaže riječka profesorica.

Međutim, prekršajni sudovi koji primjenjuju zakone u donošenju svojih odluka ponašaju se kao da toga u Ustavu – nema.

"Zakoni nisu jasni u smislu - ne piše jasno: sve je to, pa onda izrijekom navedeno što, zabranjeno, nego omogućavaju nekakve sudačke procjene. A naši sudovi na žalost ne primjenjuju izravno Ustav", ističe Barić.

"Ustav je inače izravno primjenjiv. Mi to učimo sve studente Pravnog fakulteta, međutim zbog zaostatka iz nekih prošlih vremena se Ustav ne doživljava dovoljno ozbiljno, pa se onda - eto - na žalost zakoni nekad tumače kako se učini tom određenom sudištu u određenom trenutku," opisuje profesorica Barić situaciju "na terenu".

Ona priznaje da joj je kao pravnici i i sveučilišnoj profesorici "nepojmljivo i neshvatljivo" da suci u ovom slučaju nisu izravno primijenili Ustav, odnosno "izravno primijenili standarde koje je Ustavni sud nesumnjivo potvrdio u 4 različita navrata".

Kako riješiti problem nejednakog pristupa sudaca?

Po ocjeni profesorice Barić "najbolje, najjednostavnije i najjasnije rješenje svakako bi bilo donijeti jasan zakon s jasnom zabranom svih insignija i podsjetnika na to razdoblje, odnosno na određene simbole iz tog razdoblja."

Međutim, zbog aktualne političke konstelacije, ali i zbog toga što nerješavanje ovog problema stvara izvrstan prostor za odvraćanje pažnje sa životnih problema, priča nije tako jednostavna, upozorava profesorica Barić.

"Ono što je faktično politički problem jest što se donošenje takvog zakona vezuje i uz razmišljanja o tome koje simbole, znakove i faktografiju bivšeg komunističkog režima i Jugoslavije bi trebalo isto zabraniti. I čini se da se zapravo tu lome koplja, pa se onda ne želi donijeti zakon isključivo vezan uz NDH, nego i za sve totalitarne režime. I zbog nesuglasica oko toga i – naravno – bacanja magle u oči birača, jer se onda sve to skupa proglašava ideološkim pitanjem, ništa se onda tu ne zbiva i ne događa, jer je onda nekako lakše skretati pažnju naroda na tako nešto, umjesto na prave gospodarske ili druge probleme", zaključuje ustavna stručnjakinja.

Neujednačena sudska praksa

Najpoznatije očitovanje Ustavnog suda Hrvatske o zločinačkom karakteru NDH je presuda iz 2017. godine u slučaju imenovanja ulice u slavonskom selu Slatinski Drenovac davne 1997. godine Ulicom 10. travnja, po datumu proglašenja kvislinške NDH, što je proglašeno neustavnim.

Prema obrazloženju te presude 'dobro poznata povijesna istina' je da je NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i kao takva predstavljala apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zlouporabu tih težnji. Stoga, "sukladno Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi."

Ustavni sud Republike Hrvatske također naglašava kako ova njihova "ustavnopravna stajališta nisu vezana samo uz imena ulica, naselja, simbola i sl., već predstavljaju i načelna stajališta Ustavnog suda o karakteru NDH kao negaciji temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske".

Sudska praksa u postupanju prema ustaškom pozdravu "za dom spremni" nije ujednačena čak ni kod primjene propisa. Dok se ovdje Visoki prekršajni sud očitovao o policijskoj prijavi i oslobađajućoj presudi prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, policija i prekršajni sudovi postupaju i prema Zakonu o javnom okupljanju, kao i prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG