Dostupni linkovi

Zašto bi pandemija mogla promijeniti način distribuiranja hrane u svijetu?


Ilustracija

Pandemija COVID-a 19, bolesti koju izaziva novi korona virus SARS-Cov-1, mogla bi skoro udvostručiti globalnu glad do kraja godine, što ugrožava dodatnih 130 miliona ljudi zbog slabijih trgovinskih tokova i gubitka prihoda, objavio je Svjetski program za hranu (World Food Programme WFO) Ujedinjenih nacija.

Većinom će se to desiti u Africi. Na mnogim mjestima poljoprivrednici ne mogu kupiti sjeme ili gnojivo zbog zastoja ili doći do tržišta kako bi prodali svoje usjeve. U zapadnoj Africi, trgovci su rekli kako su morali baciti svježe proizvode, jer ih nisu mogli izvesti i prodati.

“Ako možemo prevesti vojnike i municiju, možemo i hranu”, apelirao je krajem maja 2020. i Idris Elba, britanski glumac i UN-ov ambasador dobre volje čiji je otac porijeklom iz Sijera Leonea i majka iz Gane, koji je poznat, između ostalih, i po ulozi Nelsona Mandele u filmu Nelson Mandela: Dug put ka slobodi (Mandela: Long Walk to Freedom), filmovima Thor, Avengers, serijama Luther i The Wire...

Elba je u apelu ocijenio i da bi vlade trebale razmisliti o korištenju vojnih resursa za pomoć najugroženijima.

Nacionalna sigurnost hrane

IFAD je obećao 40 milijuna dolara novom američkom fondu i osigurava gotovinske transfere poljoprivrednicima, distribuirajući sjeme i gnojiva i na nekim mjestima pregovarajući s vlastima o dobivanju hrane na tržište.

Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development – IFAD) obećao je 40 miliona dolara za novi fond Ujedinjenih nacija te osigurava gotovinske transfere poljoprivrednicima, distribuirajući sjeme i gnojiva te na nekim mjestima pregovara s vlastima kako bi hrana stigla na tržište.

“Kombinirani učinci klimatskih promjena, pogoršani najezdom skakavaca, pogoršani COVID-om 19, znače da je došlo do potpunog poremećaja u svim lancima opskrbe hranom”, upozorila je Sara Mbago-Bhunu, direktorica IFAD-ovog odjela za istočnu i južnu Afriku.

Michael Fakhri, novi posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda o pravu na hranu, ocijenio je da “ljudi moraju povratiti kontrolu nad lancem opskrbe hranom nakon korona virusa”.

On kaže kako je “problem već desetljećima bio i ostaje u distribuciji i dijeljenju”. Smatra kako zajednice ili pojedinci moraju imati kontrolu i moć nad načinom stvaranja prehrambenog sistema i taj sistem mora biti odgovoran prema najugroženijima.

Upozorio je na važnost radnika u prehrambenoj industriji, od farmi do tvornica i u razgovoru za Reuters izrazio nadu da će pandemija COVID-a 19 “izgraditi zamah koji će ljudima dati veću kontrolu nad onim što jedu i kako se proizvodi hrana”.

Marie Haga, norveška diplomatkinja i potpredsjednica IFAD-a, upozorila je da bi “ono što je počelo kao zdravstvena kriza moglo postati prehrambena kriza ukoliko ne budemo odmah djelovali”.

“Svi smo vidjeli priče o herojskim radnicima supermarketa koji pune police s hranom i riskiraju vlastito zdravlje, tako da populacija koja je zatvorena u svoje domove može i dalje jesti. Ono što ne vidimo su mali proizvođači koji rade u udaljenim područjima daleko od kamera, koji i dalje uzgajaju hranu koja je presudna za nacionalnu i sigurnost hrane u zemljama u razvoju”, naglasila je Haga u blogu.

Ukazala je na činjenicu kako veliki broj tih ljudi, posebno u zemljama u razvoju, nema pristup zdravstvu, lijekovima, vodi i drugim sanitarnim potrebama, a danas ni sjemenu i gnojivima. Kao primjer navela je supsaharsku Afriku gdje je 80 posto malih farmera i gdje je teško razviti industrijsku poljoprivredu. Kao drugi primjer navela je Bosnu i Hercegovinu.

“Primjerice, u Bosni i Hercegovini IFAD surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na zaštiti lokalnih prehrambenih sistema distribucijom paketa malim farmama. Paketi podrške sadrže gnojivo, sjeme i sjemenski materijal iz osnovnih povrtnih kultura.

To omogućava malim poljoprivrednicima da zadovolje vlastite potrebe za hranom kao i potrebe lokalnog stanovništva. Ukupno se očekuje da bi inicijativa mogla dosegnuti 9.000 malih farmi”, navela je Haga u blogu.

Prema izvještaju Kritična perspektiva prehrambenih sistema, kriza s hranom i budućnost prava na hranu iz 2019. (Critical perspective on food systems, food crises and the future of the right to food), UN-ovog Vijeća za ljudska prava, oko 3,1 milijarde ljudi živi i preživljava isključivo od vlastite poljoprivredne proizvodnje.

Svakodnevno gladuje oko 15,8 miliona ljudi širom svijeta dok 113 miliona ljudi u svijetu povremeno gladuje ili im prijeti glad. Oko 1,3 milijarde ljudi zaposlene su kao radnici u poljoprivrednoj industriji, a 80 posto njih rade kao nadničari, nemaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje i često su plaćeni samo u hrani.

Čak 80 posto najsiromašnijih ljudi živi u ruralnim područjima, a od njih 20 posto nema vlastitu zemlju na kojoj bi moglo proizvoditi neku hranu, navodi se, između ostalog, u ovom izvještaju za 2019. godinu. S pandemijom COVID-a 19, prognoze su se pogoršale.

Međunarodni institut za prehrambenu politiku procjenjuje, na primjer, da bi dodatnih 140 miliona ljudi ove godine moglo pasti u ekstremno siromaštvo kao posljedicu pandemije, dok nedavna studija Univerziteta Ujedinjenih nacija navodi da bi globalno siromaštvo mogla porasti prvi put od 1990. godine.

Porast nezaposlenosti

IFAD navodi da su životi seoskih žena i muškaraca već duboko pogođeni krizom koju je izazvao COVID-19 te da je najteža situacija u Aziji i pacifičkoj regiji, ali da se situacija pogoršava i na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi, i Središnjoj Evropi kao i u Južnoj Americi i na Karibima.

Međunarodna organizacija za rad (ILO) procijenila je da bi 200 miliona ljudi širom svijeta moglo ostati bez posla zbog posljedica pandemije.

Primjerice, stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama je u septembru 2019. iznosila oko 3,5 posto, da bi prema podacima iz maja 2020. ta stopa iznosila oko 14,7 posto, odnosno, blizu 39 miliona Amerikanaca izgubilo je posao u samo devet sedmica, od početka marta do kraja aprila.

“Nova koronavirusna bolest (COVID-19) napada jezgra društava, odnoseći živote i sredstva za život. Potencijalni dugoročni učinci na globalno gospodarstvo i ekonomije pojedinih zemalja su strašni. Pozivam sve da djeluju zajedno kako bi se riješio taj utjecaj i umanjio udar na ljude”, upozorio je i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska banka (WB) su u zajedničkoj izjavi pozvali 21. aprila na koordinirano djelovanje svih država svijeta posebno najbogatijih država i zajednica okupljenih u G20. Između ostalog su naveli da “poljoprivredu i logistiku povezanu s poljoprivredom treba smatrati ključnim te je potrebno pojačati napore kako bi se osiguralo da lanci proizvodnje i distribucije hrane dobro funkcioniraju kao i promovirati proizvodnju i dostupnost raznolikih, sigurnih i hranjivih prehrambenih proizvoda za sve”.

XS
SM
MD
LG