Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto bi nova pandemija mogla doći iz Amazonije?


Domorodačko pleme Mura u Amazonu na terenu gdje je posječena šuma, avgust, 2019.

Brazilski ekolog dr. David Lapola upozorio je da bi sljedeća pandemija mogla doći iz amazonske prašume. Lapola je u razgovoru za AFP obrazložio da ljudi ulaze u staništa životinja, što je vjerovatno izazvalo pandemiju korona virusa SARS-Cov-2, a da je to sve još izraženije u Amazoniji gdje je ubrzano krčenje šume.

Ogromni rezervoar virusa

Istraživači kažu da urbanizacija nekad divljih područja pridonosi nastanku zoonotskih bolesti koje prelaze sa životinja na ljude.

To uključuje i novi korona virus SARS-Cov-2 koji uzrokuje bolest COVID-19, za koji naučnici vjeruju da je nastao kod slijepih miševa prije nego što je prešao na ljude u kineskoj ubrzano urbaniziranoj provinciji Hubei, vjerojatno preko treće životinjske vrste.

“Amazonija je ogromni rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću”, naglasio je Lapola koji godinama proučava kako će ljudske aktivnosti preoblikovati buduće ekosisteme tropskih šuma, s doktoratom s njemačkog Instituta Max Planck i koji predaje na Univerzitetu Campinas u Brazilu.

Tokom 2019. godine, u prvoj godini mandata desno orijentiranog predsjednika Jaira Bolsonara, krčenje šuma u brazilskom Amazonu poraslo je za 85 posto, na više od 10.000 kvadratnih kilometara područje gotovo veličine Libanona ili Kosova. AFP navodi da se taj trend nastavlja i da su od januara do aprila 2020. nestala oko 1.202 kvadratna kilometra šume, prema satelitskim snimkama Brazilskog nacionalnog instituta za istraživanje svemira (INPE).

Amazon gori na granici Bolivije, Brazila i Paragvaja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Lapola kaže da su to loše vijesti ne samo za planetu već i za ljudsko zdravlje te da virus može “skočiti” sa životinja na čovjeka kad se stvori ekološka neravnoteža dodavši kako se takav obrazac može vidjeti na primjerima HIV-a, ebole i denga groznice. Do sad su takve epidemije bile koncentrirane u Južnoj Aziji i Africi i često povezane s određenim vrstama šišmiša.

“Međutim, ogromna biološka raznolikost Amazona mogla bi učiniti tu regiju najvećim bazenom korona virusa na svijetu. To je još jedan razlog zašto se Amazon ne bi trebao koristiti neracionalno, kao što to radimo sad”, rekao je Lapola za AFP, govoreći o korona virusima općenito, a ne isključivo o SARS-Cov-2 koji stoji iza trenutne pandemije.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro skeptičan je prema klimatskim promjenama i, kako navodi AFP, namjerava otvoriti zaštićena područja na kojima žive domoroci za rudarstvo i poljoprivredu.

Međutim, 11. maja 2020. poslao je vojsku u Amazon u borbi protiv krčenja šuma što je rijedak potez u zaštiti te prašume.

Trupe su poslane tri mjeseca ranije u usporedbi sa 2019. godinom kad su ogromni požari u prašumi dospjeli na naslovnice svjetskih medija, piše novinska agencija Reuters.

Ministar obrane Fernando Azevedo rekao je da oružane snage uspostavljaju baze u tri amazonska grada, s 3.800 vojnika mobiliziranih da spriječe ilegalne sječe i druge zločine, s početnim operativnim troškovima od 60 miliona reala (oko deset miliona dolara). Vojska ima početni mandat do 10. juna 2020., s mogućnošću produženja s približavanjem sezone suše kad se požari općenito šire.

“Vladine agencije su u karanteni, stanovništvo je u karanteni, dobri ljudi su u karanteni - ali kriminalci nisu, pa oni koriste ovaj zamah za povećanje svoje aktivnosti”, kazao je za NBC News André Guimarães, voditelj Amazonskog instituta za istraživanje okoliša, neprofitne organizacije koja se zalaže za očuvanje prašume.

Ugrožena autohtona plemena

Istodobno, Brazil se suočava i s pandemijom korona virusa SARS-Cov-2, odnosno bolešću COVID-19 koju on izaziva. Prema podacima Univerziteta John Hopkins, koji sakuplja zvanične podatke vlasti o broju zaraženih, Brazil je, poslije Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, treća najpogođenija država u svijetu. Do 19. maja 2020. u podne, Brazil je registrirao 255.368 zaraženih, 16.853 preminulih i 100.459 oporavljenih.

Pandemija je pogodila i domoroce, čak i pripadnike plemena koji žive daleko od velikih naselja i gradova. Desetak slučajeva je potvrđeno u gornjem toku Amazone na granici s Kolumbijom i Peruom. Među preminulima je i Messias Kokama (53), poglavica plemena Kokama koje obitava u prašumi Amazonija u graničnim područjima te tri zemlje.

Problem predstavlja i nedostatak kako zaštitne opreme tako i testova za prisustvo korona virusa SARS-Cov-2. Novinska agencija AP navodi kako se zbog toga domoroci često oslanjaju na tradicionalnu medicinu pa se pokušavaju izliječiti spaljivanjem biljaka i udisanjem dima.

Neka naselja u kojima su potvrđeni slučajevi COVID-a 19 udaljena su od većih gradova i bolnica koje se bore s manjkom ventilatora za disanje i više od 1.000 kilometara.

Bolest se mahom širi tako što mlađi stanovnici odlaze u gradove kako bi prodavali ribu i poljoprivredne proizvode te podigli novac koji dobivaju kao pomoć od vlade i potom se vraćaju u svoja udaljena sela.

Articulação dos Povos Indígenas do Brasil – APIB (Artikulacija autohtonog stanovništva Brazila), krovna organizacija brazilskih domorodaca, izvijestila je da je korona virus potvrđen u 540 slučajeva među 40 plemena, a pandemija je toliko pogodila Manaus, grad u kojem živi oko 2,2 miliona stanovnika, da su bolnice ostale bez slobodnih kreveta dok se na glavnom gradskom groblju mrtvi pokapaju u masovne grobnice, javio je Reuters.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG