Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Xenophonia za afirmaciju dobre muzike


Nils Petter Molvaer, foto:Amer Kapetanović
Xenophonia 2010. godine naziv je festivala, koji se već drugu godinu održao u Sarajevu od 8. do 11. aprila. Riječ je o manifestaciji čiji je cilj da doprinese unapređenju muzičke produkcije u regionu i povezivanju muzičara iz Bosne i Hercegovine, regije i ostatka svijeta. Tokom četiri dana festivala, svi ljubitelji jazza mogli su prisustvovati na pet koncerata, od kojih je jedan bio namijenjen najmlađoj publici.

Koncertom trija Sevdalinkas otvoreno je drugo izdanje Xenophonie. Tri vrsna muzičara: klavir Bojan Zulfikarpašić, kemenče Derya Türkan i kontrabas Renaud Garcia-Fons - dokazali su da sevdalinka može zazvučati i drugačije od originala. Iako trojac nikad ranije zajedno nije muzicirao, Sevdalinkas je neosporno dokazao virtuoznost ovih muzičara. Projekat je svoju premijeru doživio 6. aprila u Istanbulu, a dva dana poslije i u Sarajevu.

Idejni tvorac Sevdalinkasa je Derya Türkan, kaže Bojan Zulfikarpašić:

„Derya me je nazvao i predložio da napravimo trio sa Renaud Garcia-Fonsom. Slušajući ploče i snimke sevdalinki odabrao je deo repertoara.
Bojan Zulfikarpasić, foto:Zijah Gafić
To je projekat koji je u začetku. Dobra je energija između nas trojice, svako donosi svoje i to može da ide negde. Govorimo li o zajedničkom albumu - sve je moguće da se desi.“

Drugog dana Xenophonie nastupio je norveški trubač Arve Henriksen. Inspirisan specifičnim zvukom japanske shakuhachi frule, Arve je publiku začarao svojom vještinom sviranja na trubi čiji je zvuk podsjećao na flautu.

Budući da je akcenat Xenophonie na povezivanju bh. muzičara, premijerno su nastupili momci iz sastava Buzz. Sastav čine saksofonista Adnan Cico, kontrabasista Enes Seferović, te vibrafonista i perkusionista Davor Maraus, gitarista Vlado Grizelj i bubnjar Wolfgang Rainer. Njihova muzika je fuzija jazza, latino zvukova, rocka i klasike.

„Svi se od ranije poznajemo, ali nismo imali priliku da nešto zajednički napravimo. Na prijedlog Edina Zubčevića (direktora Jezz Fest Sarajevo i Xenophonia, op.a.) okupili smo se prije pola godine, dogovorili za nastup na Xenophoniji, a svako je donio svoje kompozicije. Budući da smo svi profesionalni muzičari nije bilo problema da se usviramo i sastavimo repertoar“, kaže Enes Seferović, kontrabasista Buzza, te dodaje kako vjeruje u budućnost njihovog ''pilot projekta''.

Ljubitelji neuobičajenog zvuka i performansa mogli su prisustvovati koncertu norveškog trubača i kompozitora Nilsa Pettera Molvaera, jednog od značajnijih inovatora na evropskoj muzičkoj sceni. „U svojoj muzici Nils kombinuje različite muzičke stilove poput jazza, housea i elektronske muzike sa elementima hip hopa, rocka i popa, s lakoćom stvarajući jedinstvene i impresivne zvučne pejzaže.“

Educiranje najmlađih

Nils je predstavio svoj najnoviji projekat Hamada koji čine i gitarista Stian Westerhus, te bubnjar Audun Kleive. Muzika Molvaera nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

„Muzika je poput medijacije - postanemo dio toga, što je rijetkost u realnom životu. Sviramo oko sat i pol bez ikakve pauze, tako da to može biti teško iskustvo za publiku. Nikad ne izvodimo isti koncert. Možete primijetiti da se muzičku tema stalno mijenja, što zavisi od naše interakcije. Sviđa mi se kada imamo fokus na sceni - stapanje svjetlosnih i muzičkih efektata u jedno. Tražimo poeziju u stvarima. To su talasi koji udare u nekoga i stvaraju reakciju. Neko iz publike napusti koncert u bijesu, drugi uživaju, a neki čak počnu plakati. Želim u budućnosti više eksperimentisati“, pojašnjava Nils Petter Molvaer, koji uporedo komponuje i muziku za film i pozorište.

Popratni program festivala činila je i jedna radionica za mlade umjetnike, koncert te radionica za djecu. Portparol Xenophonie Đana Karavdić kaže da je ova radionica jedan od načina regrutovanja novih ljubitelja jazza:
Koncert i radionica za djecu, sa Xenophonie 2010, foto:Amer Kapetanović

„Imajući u vidu da je na elektronskim medijima umjetnička muzika gotovo prognana, radionice ovog tipa jedan su od načina educiranja najmlađih i omogućavanja upoznavanja sa umjetničkom muzikom, ali i muzičkim instrumentima. Velika posjeta koncertu i radionici za djecu dokaz su da interes postoji kako među najmlađima tako i među njihovim roditeljima.“

Bojan Zulfikarpašić podržava osnovnu ideju Xenophonie:

„Ideja festivala je vrlo dobra - da stavlja u svetlo lokalne snage i da ih meša sa internacionalnim snagama. To je, u svakom slučaju, uvek donelo dobra i muzičarima odavde i muzičarima odande, a sigurno i lokalnoj publici.“

Slično mišljenje dijeli i njegov kolega, kontrabasista Enes Seferović:

„I Jazz festival i Xenophonia doprinose afirmaciji ove muzike. Međutim, to nije dovoljno. Da bi neka jazz scena postojala potrebno je i više od toga: jazz klubovi, seminari, te uvesti jazz kao predmet u muzičke škole. Svaka muzička škola ili akademija u svijetu, koja drži do sebe, ima i jazz kao predmet studiranja. Da li će se to ovdje desiti, nisam siguran, ali nadam se u skorijoj budućnosti.“
XS
SM
MD
LG