Autor teksta: Peter Apps (Reuters) Prevela: Ena Stevanović
Za neke heroj, a za neke zlikovac, Jullian Assange, osnivač WikiLeaks-a je pokrenuo debate vezane uz sigurnost i zaštitu podataka i dokazao da je tehnološka revolucija nadmašila sisteme zaštite informacija.
Vrlo očita kampanja SAD-a čija je namjera da se zatvori internet stranica WikiLeaks-a je u suprotnosti sa američkom retorikom o slobodi izražavanja. Ovo se dešava samo mjesec dana nakon što je State Department kritizirao zeljevske zemlje jer su prijetile da će blokirati novi Blackberryjev mobilni uređaj jer omogućava pristup šifriranim porukama.
Činjenica da se s interneta može preuzeti 250 hiljada diplomatskih prepiski i gotovo svi vojni zapisnici iz iračkih i afganistanskih ratova predstavlja šok za sve one koji posjeduju povjerljive informacije.
Internet stranica wikileaks.com je zatvorena zbog očitih političkih pritisaka na internet provajdere, međutim mnoge stranice koje su u međuvremenu nastale u mnogim evropskim zemljama omogućavaju pristup do sad objavljenim informacijama.
Popularne internet stranice poput Twitter-a i Facebook-a su vrlo brzo usmjerile korisnike ka ovim novim stranicama. Mišljenja i stavovi javnosti širom svijeta su podijeljena.
“Oduvijek postoji podjela na one koji žele da internet bude otvoren i slobodan i one koji ga vide kao rizik i koji žele da se informacije kontroliraju i štite. Ovaj slučaj je očito naglasio te podjele,” kaže Jonathan Wood, analitičar za globalna pitanja u Contol Risk-u.
Oduvijek postoji podjela na one koji žele da internet bude otvoren i slobodan i one koji ga vide kao rizik i koji žele da se informacije kontroliraju i štite, kazao je Jonathan Wood.
Ali čini se da se mišljenja dodatno polariziraju. Stručnjaci za sigurnost su se razbjesnili u ponedjeljak kada je WikiLeaks objavio listu američkih vojnih postrojenja širom svijeta jer smatraju da to povećava rizik od vojnih napada.
S druge strane, mnoge internet stranice su podržale Assange-a i pozvali korisnike interneta u cijelom svijetu da se bore protiv cenzure tako što će širiti dalje sve procurile diplomatske prepiske i bojkotovati stranice kao što su Amazon i PayPal koje su se suprotstavile WikiLeaks-u.
“Započeo je prvi svjestski rat informacijama,” kaže jedan od korisnika.
Francuski ministar je u petak rekao da se Francuska trudi da blokira stranice koje su “naslijedile” wikileaks.com, a nekoliko američkih političara traži da Assange bude optužen za izdaju i da se tretira kao terorist. WikiLeaks s druge strane tvrdi da je njihova stranica kontinuirano pod napadima.
“Ovo je prvi slučaj da društvo pokušava cenzurisati stranicu koja je privržena isključivo principima transparentnosti. Šokirani smo da zemlje poput Francuske i Amerike svojom politikom i slobodom izražavanja sve više podsjećaju na Kinu,” tvrde iz udruženja “Reporteri bez granica” koje se bori za slobodu medija.
Nagađanja ne idu u korak s tehnologijom
WikiLeaks je pokazao koliko informacija može biti ukradeno za vrlo kratko vrijeme i koliko brzo se one mogu proširiti. U prošlom desetljeću bi za prenošenje tolike količine papirologije bili potrebni kamioni. Međutim, internet danas omogućava da se informacije prenose odmah i to preko svih granica.
Korporacije i vlade kažu da je najbitnije znati mjeru privatnosti i tajnosti. Kompanije moraju biti u stanju da zaštite podatke i poslovne tajne. Životi onih koji su označeni kao “pomagači zapadnih sila u Iraku i Afganistanu” mogu biti u opasnosti. Ljudi stoga postaju izuzetno zabrinuti za sigurnost informacija koje posjeduju. Vlada Velike Britanije se nekoliko puta osramotila jer je uspjela izgubiti hiljade diskova sa povjerljivim podacima.
Ljudi tek sad shvaćaju koliko je podataka pohranjeno i koliko informacija se iz toga može izvući, rekao je Jack Hembrough.
“Mislim da ova naša nagađanja ne idu u korak s tehnologijom. Ljudi tek sad shvaćaju koliko je podataka pohranjeno i koliko informacija se iz toga može izvući. Kad jednom procure, mislim da više ne postoji način da ih kontroliramo, “ kaže Jack Hembrough, izvršni direktor američke firme Vaporstream.
Firma Vaprostream je predložila vrlo jednostavno rješenje-softver koji nikad ne kaže da je poruka sačuvana, što znači da ne može ni biti ukradena. Nakon što je WikiLeaks prošle sedmice objavio diplomatske prepiske, potražnja za njihovim softverom je porasla za 20 do 30 posto.
Bunt mlade generacije
Ali vrlo često se podaci moraju sačuvati i prenositi unutar neke organizacije. Prepiske State Department-a ne mogu elektronski “ispariti” nakon što ih je pročitala jedna osoba. Isti je slučaj i sa internim financijskim izvještajima.Sada se raspravlja o novim rješenjima. Vlade osmišljaju novo, još sofisticiranije cyber oružje koje napada sustave kontrole.
Ali stručnjaci tvrde da nije utvrđen politički okvir za njegovu upotrebu.
Većina se slaže da tajne službe trebaju imati mogućnost da povremeno uđu u sistem elektronskih poruka kako bi otkrile mogući kriminal. Ali gdje je onda granica i kada to prerasta u špijunažu ili invaziju na privatnost?
Iako su vlade većine zemalja osudile objavljivanje diplomatskih prepiski, WikiLeaks uživa veliku popularnost i ima podršku posebno mlade generacije.
Mnogi korisnici Twittera smatraju da su optužbe protiv Assange-a zapravo politički čin. WikiLeaks ima svoj profil na Facebook-u sa preko 850 hiljada fanova kojih je iz dana u dan sve više. Neki u tome vide kulturni trend.
“Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u financijskoj krizi, nije ni čudo da je došlo do pobune. Još uvijek ne znamo šta to znači, ali očito je da je povezano s WikiLeaks-om,“ kaže analitičar Wood.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Kakvu Ameriku otkriva WikiLeaksWikiLeaks - oprečna mišljenja oko posljedica
O'Sullivan: Izvesno vreme biće teško voditi američku diplomatiju
