Dostupni linkovi

WikiLeaks: Američki kozulat u Frankfurtu centar CIA za Evropu, Bliski istok i Afriku


Američki konzulat u Frankfurtu, koji je navodno CIA centar za sajber špijunažu

Američki konzulat u Frankfurtu je bio regionalni čvor za američku sajber špijunažu u Evropi, na Bliskom istoku i u Africi, pokazuju neke od hiljada dokumenta uzetih iz Centralne obavještajne agencije (CIA), koje je objavio WiliLeaks.

Oraganizacija koja se bavi otkrivanjem tajnih podataka, WikiLeaks je u utorak objavila skoro 9000 dokumenta uzetih iz CIA centra za sajber obavještajnu djelatnost, a koji kako tvrde, predstavljaju oruđe SAD za sajber špijunažu.

Autentičnost dokumenata nije još uvijek potvrđena, a američka Centralna obavještajna agencija odbila je da komentariše curenje podataka.

Eksperti pak, koje su počeli da pregledaju materijal, kažu da dokumenti djeluju vjerodostojno.


Otkrili su interne rasprave u CIA-i koje se tiču tehnika koje se koriste za hakiranje uređaja i koji pokazuju da hakeri CIA-e mogu ući u Apple iPhones, Google Android uređaje kao i druge gedžete sa ciljem bilježenja tekstualnih i glasovnih poruka, prije nego što one budu kodirane sa sofisticiranim softwerima.

Sve je funcionisalo tako što su CIA hakerima u Evropi davani diplomatski pasoši i pokriće američkog State Departmenta, može se vidjeti iz objavljenih dokumenata. Operativci bi rekli graničnoj policiji u Njemačkoj da ulaze u zemlju da obezbijede tehničku pomoć za konzulat.

“Prolijećeš kroz njemačku carinsku kontrolu jer imaš pokriće za cijelu svoju priču do kraja, i sve što oni treba da urade je samo da ti udare pečat u pasoš”, navodi se u instrukcijama, dodajući da zaposleni treba da iskoriste prednost Lufthansine slobode “umjerenog” konzumiranja alkohola, ali ne i da ostavljaju elektronske uređaje u hotelskim sobama iz bilo kojeg razloga.

Osnivač WiliLeaksa, Julian Assange
Osnivač WiliLeaksa, Julian Assange

Ako se ova objava pokaže autentičnom to će biti još jedan veliki upad u američku obavještajnu zajednicu od strane WikiLeaksa, grupe Juliana Assangea i njegovih saradnika, koja se zalaže protiv tajni.

WikiLeaks je nagovijestio prošlog mjeseca ovu objavu dokumenata.

U utorak su pak saopštili da je CIA "nedavno" izgubila kontrolu nad ogromnim arsenalom CIA-nog oruđa za hakovanje i dokumentacije s tim u vezi.

WikiLeaks je naveo "da izgleda da je arhiva cirkulisala među bivšim hakerima američke vlade i saradnicima na neovlašten način" i da je jedan od njih "omogućio WikiLeaksu pristup dijelu arhive".

Portparol CIA-e, Jonathan Liu, je rekao da agencija "neće komentarisati autentičnost niti sadržaj navodno obavještajnih dokumenata".

Bivši zaposlenik američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) Edward Snowden, koji živi u Rusiji prema uslovima za azil još od kada je objavio seriju povjerljivih informacija 2013., kaže da ovi dokumenti pokazuju da je Vlada SAD namjerno izložila javnost riziku od napada ostavljajući slabosti u softwareima i hardwareima.

“CIA izvještaji pokazuju da Vlada SAD razvija slabosti u američkim produktima, i onda namjerno drže rupe otvorenima. Malo je reči da je to nesmotreno”, napisao je Sowden na svom Twitter nalogu.

Američke obavještajne agencije već duže povezuju WikiLeaks sa ruskim obavještajnim agencijama, što oni obacuju.

WikiLeaks je objavio samo male dijelove kompjuterskog koda iz oruđa za hakiranje, od onoga što su rekli, da je data od nekoliko miliona linija kodova uključujući “kompletne kapacitete za hakiranje“ CIA -e.

Nijesu objavili cijele programe potrebne za obavljanje operacija, a kažu i da nijesu objavili kodove koji se mogu koristiti "dok se ne postigne konsenzus o tehničkoj i političkoj prirodi CIA programa te kako se takvo 'oružje' treba analizirati, kako ga onesposobiti i objaviti."

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG