Izjava predsjednika Filipa Vujanovića kako pola crnogorske himne sluša sa zadovoljstvom, a drugu polovinu zato što mora podigla je prašinu na političkoj sceni Crne Gore.
Reakcije idu od toga da je to nedržavnička izjava predsjednika do toga da je to otvoreno koketiranje sa prosrpskom opozicijom i podrška izmjeni državnih simbola i da Vujanović zbog toga treba da podnese ostavku.
Ono što je evidetno jeste da su tzv. identitetska pitanja i dalje dežurna tema u Crnoj Gori.
Izjava predsjednika Vujanovića kako sa istim emocijama ne sluša čitavu himnu “Oj svijetla majska zoro“, došla je u trenutku kada na javnoj sceni ponovo oživljavaju tzv. identiteska pitanja.
Nakon jedva postignutog dogovora o nazivu jezika u školama, iz dijela opozicije sve češće se čuju zahtjevi za promjenama i državne zastave i himne. Koliko Vujanovićeva izjava podgrijava takve ideje i duva u jedra trendu izmjene državnih simbola?
Miodrag Vuković
Miodrag Vuković, visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije Socijalista čiji je potpredsjednik Filip Vujanović, kaže da mu nije delikatno da odgovori na takvo pitanje.
"Ne moram ja da pretpostavljam da li su njegove, moje ili bilo čije izjave namjerno ili nenamjerno duvanje u jedra opoziciji. To najbolje pokazuje opozicija. Jer vidite već se pojavila ideja da gospodin Vujanović predloži skupštini izmjene i dopune Ustava, ali kao posljedicu razgovora koje bi on obavio sa liderima opozicije, a to nije u suatvnom mandatu predsjednika. Nije ovo moja sugestija da bi se predsjenik trebao ponašati drugačije. On je objasnio zašto je to rekao, a ja govorim o principu kako i nesvjesno čovjek može postati glavnim argumentom političke destrukcije u Crnoj Gori", kazao je Vuković.
Kako su Vujanovićevu izjavu doživjeli u Novoj Srpskoj demokratiji?
Za Gorana Danilovića riječ je o civilizovanom stavu predsjednika države.
"Ja sam zadovoljan zbog toga što eto imamo i javnu potvrdu da čak i predsjednik države, ako ništa drugo zaista ima nelagodu kada sluča stihove koje je bez sumnje ovoj narodnoj pjesmi dopisao Sekula Drljević. Vrlo precizno i vrlo jasno- ne čudi me, čudi me samo što je to rekao javno ali to je u svakom slučaju ohrabrenje ja se nadam i za one ljude iz DPSa koji misle isto što i mi ali su iz partijske korektnosti do sada ćutali o tome", kazao je Danilović.
Skretanje pažnje sa ekonomskih problema
Podsjetimo u Novoj Srpskoj Demokratiji nedavno su najavili kako neće podržati izmjene Ustava koje bi omogućile drugačiji izbor sudija i tužilaca bez prethodne uvođenja trobojke kao narodne zastave.U najjačoj opoziconoj Socijalističkoj Narodnoj Partiji, čiji čelnici nijesu ustajali na taktove himne, odavno traže da se iz njenog teksta izbace dva posljednja stiha za koje tvrde da je autor kontroverzni Sekula Drljević koji je za dio opozicije ratni zločinac, crnogorski separatista i saradnik italijanskog okupatora.
Miodrag Vuković ocjenjuje kako su takvi zahtjevi otvorena namjera opozicije da mijenja Ustavnu organizaciju Crne Gore.
"Da ono što je rečeno na referendumu, a pretočeno u najviši pravno politički akt da dezavuišu i da probaju da tim svojim idejama mijenjaju Crnu Goru u njenoj osnovi a samim tim i njenu čitavu konstrukciju", ocjenjuje Vuković.
Goran Danilović odbacuje optužbe iz DPS insistiranjem na promjeni državnih simbola žele da uruše nezavisnost Crne Gore.
"Mi ne insistiramo do te mjere da ćemo druge stvari zapostaviti, samo im saopštavamo da nikada nećemo odustati od toga da Crna Gora postane slobodno i demokratsko društvo. Mi ne pokušavamo da stvari vratimo od prije referenduma već pokučavamo da ono što je u brzini nepravedno urađeno ispravimo. Šta može biti Crnoj Gori loše od toga da ima narodnu zastavu koja je dio njenog istorijskog trajanja i kontinuiteta, koja je sastavni dio njenog bića još iz vremena prve nezavisnosti", pita se Danilović.
Postavlja se pitanje zašto su tzv. identitetska pitanja 5 godina nakon obnove nezavisnosti Crne Gore i dalje aktuelna i zašto su tema kojoj svako malo pribjegavaju i vlast i opozicija. Istoričar umjetnosti Aleskandar Čilikov ocjenuje da je cilj problematizovanja identitetskih pitanja skretanje sa onih ključnih, egzistenacijalnih.
"Ja to ne smatram toliko značajnim koliko se tome pridaje važnosti u medijima ili u političkim raspravama. U svakoj uređenoj zemlji ako imate jednu himnu i ako imate uređene zakone koji važe, oni treba da se poštuju. Ja poštujem crnogorsku himnu, a vjerujte mi da je Crna Gora izglasala himnu Bože pravde ja bih je poštovao i digao bih se na tu himnu. Prema tome, za mene su to minorne stvari i one služe za skretanje pažnje sa onih osnovnih problema, a to su ekonomski problemi i mislim da je to važnije od dijeljenja po nacionalnoj, vjerskoj osnovi", kaže Čilikov.
Povodom posljednje izjave predsjednika Vujanovića, koalicioni partneri iz Socijaldemokratske partije su mu poručili da će ukoliko želi da skrati himnu morati da prođe komplikovanu ustavnu proceduru.
Državni simbol "drugog reda"
No, da li je to neophodno, odnosno da li je pri pisanju Ustava napravljena greška, na koju Vujanović može da računa?
Iz manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije je upućena poruka Vujanoviću da inicira promjenu teksta himne Oj svijetla majska zoro.
Zastava Crne Gore - ilustracija
Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je uputio predsjednika Crne Gore da iskoristi komplikovanu ustavnu proceduru promjene himne tako što će obezbjediti dvotećinsku podršku poslanika u crnogorskom parlamentu i tropetinsku većinu svih birača na referendumu za izmjenu ustavne odredbe koja se odnosi na državne simbole.
Podsjetimo, predsjednik Vujanović je i u aprilu prošle godine govorio negativno o drugoj polovini crnogorske himne, kada je u saopštenju iz njegovog kabineta rečeno da za promjenu himne ne treba mijenjati Ustav već samo člana 3. Zakona o državnim simbolima.
Da li je za potencijalnu izmjenu himne potrebno mijenjati Ustav kroz proceduru kvalifikovane većine od dvije trećine poslanika i tri petine građana na referendumu kako to zagovara SDP ili prostom izmjenom Zakona o državnim simbolima, pitali smo profesora Bagotu Mitrića.
Mitrićev stav je da je i tekst himne trebalo da uđe u crnogorski Ustav, kao što su u Ustavu detaljno opisani grb i zastava.
"Moj lični pravni stav povodom toga pitanja je je slijedeći – da su grb, zastava i himna ustavne kategorije i tu nema šta da se zakon miješa. Prema tome taj isti pravni stav imam i dan danas a za to imam najbolju potvrdu u članu 4. Ustava Crne Gore od 2007. godine koji kaže da Crna Gora ima grb, zastavu i himnu, pa u slijedećem stavu opisuje kakav je grb, opisuje kakva je zastava, a kada je riječ o himni tu se samo kaže koja je, odnosno naslov i nigdje nema teksta. Prema tome, ja mislim da je i tekst morao biti dio ustavne norme, stava 4. U članu 1 je trebalo da bude i tekst himne. Prema tome himna je nekako došla kao državni simbol "drugoga reda". To što me dodatno utvrđuje u tom mom ličnom stavu jeste činjenica da se tekst utvrđuje zakonom, doprinosi latentnoj situaciji da svaka vlast može da mijenja himnu ako postoji većina ili je u koaliciji koja vlada", istakao je Mitrić.
Profesor Mitrić kritikuje stav predsjednika Vujanovića u kome je rekao da nema potpuni osjećaj zadovoljstva kada se intonira himna njegove države, odnosno predsjednikovo izražavaje ličnih emocija o državnim pitanjima.
"Ja lično mislim da mu je to, onako narodski rečeno – izlećelo. Ja mislim da je nakon što je pročitao svoju izjavu shvatio da je saopštio jednu neprimjerenu konstataciju, da ne upotrijebim neku težu riječ i da to pravdanje iz DPS, portparola da je to lični osjećaj. Predsjednik drave i svi ostali visoki zvaničnici naravno da imaju lične emocije, ali oni lične emocije ne mogu javno izražavati pogotovo kada je riječ o državnim pitanjima", ocjenjuje Mitrić.
Zakon o državnim simbolima Crne Gore stupili su na snagu 2004 godine ukazom upravo predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića na osnovu odluke Skupštine Crne Gore, a utvrđeni ustavnim promjenama iz 2007 godine.
Poslednjih dana u crnogorskoj javnosti aktuelna je priča o promjeni državnih simbola pošto je opozicija najavila da će tražiti promjenu državne zastave - vraćanje trobojke, te promjenu diijela teksta himne.
Lela Šćepanović je pitala građane Nikšića šta misle o ovoj opozicionoj inicijativi.
Reakcije idu od toga da je to nedržavnička izjava predsjednika do toga da je to otvoreno koketiranje sa prosrpskom opozicijom i podrška izmjeni državnih simbola i da Vujanović zbog toga treba da podnese ostavku.
Ono što je evidetno jeste da su tzv. identitetska pitanja i dalje dežurna tema u Crnoj Gori.
Izjava predsjednika Vujanovića kako sa istim emocijama ne sluša čitavu himnu “Oj svijetla majska zoro“, došla je u trenutku kada na javnoj sceni ponovo oživljavaju tzv. identiteska pitanja.
Nakon jedva postignutog dogovora o nazivu jezika u školama, iz dijela opozicije sve češće se čuju zahtjevi za promjenama i državne zastave i himne. Koliko Vujanovićeva izjava podgrijava takve ideje i duva u jedra trendu izmjene državnih simbola?
Miodrag Vuković, visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije Socijalista čiji je potpredsjednik Filip Vujanović, kaže da mu nije delikatno da odgovori na takvo pitanje.
"Ne moram ja da pretpostavljam da li su njegove, moje ili bilo čije izjave namjerno ili nenamjerno duvanje u jedra opoziciji. To najbolje pokazuje opozicija. Jer vidite već se pojavila ideja da gospodin Vujanović predloži skupštini izmjene i dopune Ustava, ali kao posljedicu razgovora koje bi on obavio sa liderima opozicije, a to nije u suatvnom mandatu predsjednika. Nije ovo moja sugestija da bi se predsjenik trebao ponašati drugačije. On je objasnio zašto je to rekao, a ja govorim o principu kako i nesvjesno čovjek može postati glavnim argumentom političke destrukcije u Crnoj Gori", kazao je Vuković.
Kako su Vujanovićevu izjavu doživjeli u Novoj Srpskoj demokratiji?
Za Gorana Danilovića riječ je o civilizovanom stavu predsjednika države.
"Ja sam zadovoljan zbog toga što eto imamo i javnu potvrdu da čak i predsjednik države, ako ništa drugo zaista ima nelagodu kada sluča stihove koje je bez sumnje ovoj narodnoj pjesmi dopisao Sekula Drljević. Vrlo precizno i vrlo jasno- ne čudi me, čudi me samo što je to rekao javno ali to je u svakom slučaju ohrabrenje ja se nadam i za one ljude iz DPSa koji misle isto što i mi ali su iz partijske korektnosti do sada ćutali o tome", kazao je Danilović.
Skretanje pažnje sa ekonomskih problema
Podsjetimo u Novoj Srpskoj Demokratiji nedavno su najavili kako neće podržati izmjene Ustava koje bi omogućile drugačiji izbor sudija i tužilaca bez prethodne uvođenja trobojke kao narodne zastave.U najjačoj opoziconoj Socijalističkoj Narodnoj Partiji, čiji čelnici nijesu ustajali na taktove himne, odavno traže da se iz njenog teksta izbace dva posljednja stiha za koje tvrde da je autor kontroverzni Sekula Drljević koji je za dio opozicije ratni zločinac, crnogorski separatista i saradnik italijanskog okupatora.
Miodrag Vuković ocjenjuje kako su takvi zahtjevi otvorena namjera opozicije da mijenja Ustavnu organizaciju Crne Gore.
"Da ono što je rečeno na referendumu, a pretočeno u najviši pravno politički akt da dezavuišu i da probaju da tim svojim idejama mijenjaju Crnu Goru u njenoj osnovi a samim tim i njenu čitavu konstrukciju", ocjenjuje Vuković.
Goran Danilović odbacuje optužbe iz DPS insistiranjem na promjeni državnih simbola žele da uruše nezavisnost Crne Gore.
"Mi ne insistiramo do te mjere da ćemo druge stvari zapostaviti, samo im saopštavamo da nikada nećemo odustati od toga da Crna Gora postane slobodno i demokratsko društvo. Mi ne pokušavamo da stvari vratimo od prije referenduma već pokučavamo da ono što je u brzini nepravedno urađeno ispravimo. Šta može biti Crnoj Gori loše od toga da ima narodnu zastavu koja je dio njenog istorijskog trajanja i kontinuiteta, koja je sastavni dio njenog bića još iz vremena prve nezavisnosti", pita se Danilović.
Čilikov: U svakoj uređenoj zemlji ako imate jednu himnu i ako imate uređene zakone koji važe, oni treba da se poštuju.
Postavlja se pitanje zašto su tzv. identitetska pitanja 5 godina nakon obnove nezavisnosti Crne Gore i dalje aktuelna i zašto su tema kojoj svako malo pribjegavaju i vlast i opozicija. Istoričar umjetnosti Aleskandar Čilikov ocjenuje da je cilj problematizovanja identitetskih pitanja skretanje sa onih ključnih, egzistenacijalnih.
"Ja to ne smatram toliko značajnim koliko se tome pridaje važnosti u medijima ili u političkim raspravama. U svakoj uređenoj zemlji ako imate jednu himnu i ako imate uređene zakone koji važe, oni treba da se poštuju. Ja poštujem crnogorsku himnu, a vjerujte mi da je Crna Gora izglasala himnu Bože pravde ja bih je poštovao i digao bih se na tu himnu. Prema tome, za mene su to minorne stvari i one služe za skretanje pažnje sa onih osnovnih problema, a to su ekonomski problemi i mislim da je to važnije od dijeljenja po nacionalnoj, vjerskoj osnovi", kaže Čilikov.
Povodom posljednje izjave predsjednika Vujanovića, koalicioni partneri iz Socijaldemokratske partije su mu poručili da će ukoliko želi da skrati himnu morati da prođe komplikovanu ustavnu proceduru.
Državni simbol "drugog reda"
No, da li je to neophodno, odnosno da li je pri pisanju Ustava napravljena greška, na koju Vujanović može da računa?
Iz manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije je upućena poruka Vujanoviću da inicira promjenu teksta himne Oj svijetla majska zoro.
Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je uputio predsjednika Crne Gore da iskoristi komplikovanu ustavnu proceduru promjene himne tako što će obezbjediti dvotećinsku podršku poslanika u crnogorskom parlamentu i tropetinsku većinu svih birača na referendumu za izmjenu ustavne odredbe koja se odnosi na državne simbole.
Podsjetimo, predsjednik Vujanović je i u aprilu prošle godine govorio negativno o drugoj polovini crnogorske himne, kada je u saopštenju iz njegovog kabineta rečeno da za promjenu himne ne treba mijenjati Ustav već samo člana 3. Zakona o državnim simbolima.
Da li je za potencijalnu izmjenu himne potrebno mijenjati Ustav kroz proceduru kvalifikovane većine od dvije trećine poslanika i tri petine građana na referendumu kako to zagovara SDP ili prostom izmjenom Zakona o državnim simbolima, pitali smo profesora Bagotu Mitrića.
Mitrićev stav je da je i tekst himne trebalo da uđe u crnogorski Ustav, kao što su u Ustavu detaljno opisani grb i zastava.
"Moj lični pravni stav povodom toga pitanja je je slijedeći – da su grb, zastava i himna ustavne kategorije i tu nema šta da se zakon miješa. Prema tome taj isti pravni stav imam i dan danas a za to imam najbolju potvrdu u članu 4. Ustava Crne Gore od 2007. godine koji kaže da Crna Gora ima grb, zastavu i himnu, pa u slijedećem stavu opisuje kakav je grb, opisuje kakva je zastava, a kada je riječ o himni tu se samo kaže koja je, odnosno naslov i nigdje nema teksta. Prema tome, ja mislim da je i tekst morao biti dio ustavne norme, stava 4. U članu 1 je trebalo da bude i tekst himne. Prema tome himna je nekako došla kao državni simbol "drugoga reda". To što me dodatno utvrđuje u tom mom ličnom stavu jeste činjenica da se tekst utvrđuje zakonom, doprinosi latentnoj situaciji da svaka vlast može da mijenja himnu ako postoji većina ili je u koaliciji koja vlada", istakao je Mitrić.
Profesor Mitrić kritikuje stav predsjednika Vujanovića u kome je rekao da nema potpuni osjećaj zadovoljstva kada se intonira himna njegove države, odnosno predsjednikovo izražavaje ličnih emocija o državnim pitanjima.
"Ja lično mislim da mu je to, onako narodski rečeno – izlećelo. Ja mislim da je nakon što je pročitao svoju izjavu shvatio da je saopštio jednu neprimjerenu konstataciju, da ne upotrijebim neku težu riječ i da to pravdanje iz DPS, portparola da je to lični osjećaj. Predsjednik drave i svi ostali visoki zvaničnici naravno da imaju lične emocije, ali oni lične emocije ne mogu javno izražavati pogotovo kada je riječ o državnim pitanjima", ocjenjuje Mitrić.
Zakon o državnim simbolima Crne Gore stupili su na snagu 2004 godine ukazom upravo predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića na osnovu odluke Skupštine Crne Gore, a utvrđeni ustavnim promjenama iz 2007 godine.
Poslednjih dana u crnogorskoj javnosti aktuelna je priča o promjeni državnih simbola pošto je opozicija najavila da će tražiti promjenu državne zastave - vraćanje trobojke, te promjenu diijela teksta himne.
Lela Šćepanović je pitala građane Nikšića šta misle o ovoj opozicionoj inicijativi.
